Potpisan Memorandum o Jadransko–jonskom gasovodu

“Sve zemlje Zapadnog Balkana su svjesne da bez integracije i udruženih napora nema ekonomskog i industrijskog uspjeha, i u tom smislu u narednom periodu treba uložiti više napora u valorizaciju zajedničkog potencijala, posebno hidro-potencijala”, kazao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić na Dubrovnik forumu.

“Sve zemlje Zapadnog Balkana su svjesne da bez integracije i udruženih napora nema ekonomskog i industrijskog uspjeha, i u tom smislu u narednom periodu treba uložiti više napora u valorizaciju zajedničkog potencijala, posebno hidro-potencijala”, kazao je ministar ekonomije Vladimir Kavarić na Dubrovnik forumu.

Ministar je u završnici foruma zajedno sa hrvatskim i albanskim kolegama Tomislavom Panenićem i Ilirom Bejtjaem i izvršnim direktorom državne naftne komapnije Azerbejdžana  Muradom Hejdarovim, potpisao Memorandum o razumijevanju za projekat izgradnje Jadransko-jonskog gasovoda.

On je učestvovao na Dubrovnik forumu 2016 koji je održan u Hrvatskoj, gdje je govorio u okviru panela “Jačanje energetske sigurnosti Evropske unije: povezivanje tri mora“ na temu „Benefiti regionalne energetske saradnje”.

“To je razlog iz kojeg smo pokrenuli, a Evropska komisija podržala, izradu regionalne hidrološke karte Zapadnog Balkana. Smatram da bi to trebalo da bude najvažniji projekat za ovaj region. Ovim projektom prvo možemo utvrditi šta je zaista dostupno za korišćenje i potom zajedno strateški planirati šta se može izgraditi i koristiti u narednom periodu“, kazao je ministar Kavarić.

On je ponovio da nijedna od zemalja Zapadnog Balkana ne može preživjeti izolovana, bez saradnje sa regionom i šire, te da je Crna Gora tipičan primjer kako se opšti položaj zemlje može mijenjati realizacijom regionalnih projekata, posebno kada govorimo o energetici.

“Izgradnja podmorskog kabla između Crne Gore i Italije dovodi Crnu Goru u poziciju regionalnog energetskog čvorišta, sa brojnim dodatnim mogućnostima. Povezivanje sa Italijom nam je omogućilo da postanemo najpoželjnija zemlja za povezivanje sa drugim zemljama u susjedstvu. Iz tog razloga smo od Evropske komisije, kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir, dobili finansijsku donaciju u vrijednosti od 25 miliona eura za izgradnju 400 kV dalekovoda između Crne Gore i Srbije, tzv. Trans-balkanskog koridora. Sa ovim projektom podmorski kabal dobija punu primjenu i predstavljanajbolji način kako povezati Zapadnu i Istočnu Evropu sa samo dva strateška projekta“, kazao je ministar Kavarić.

Uz pametan i strateški planiran projekat povezivanja, prema njegovim riječima, obezbijedili smo da sva energija proizvedena u Crnoj Gori može naći svoje tržište van nje.

“Svaki domaći i strani investitor je spreman da investira u proizvodnju električne energije u Crnoj Gori imajući u vidu mogućnost da izvozi sve što proizvede. To nas je dovelo do brojnih investitora iz cijelog svijeta koji ulažu ili će ulagati u obnovljive izvore energije u Crnoj Gori“, kazao je on.

Ministar je ovom prilikom potpisao Memorandum o razumjevanju za projekat izgradnje Jadransko-Jonskog gasovoda.

“IAP je jedini način gasifikacije za Crnu Goru. Iz tog razloga smo spremni da kao Vlada učinimo sve da ubrzamo i uspješno implementiramo ovaj projekat. Njegova realizacija može biti odličan primjer regionalne saradnje i pokazati kako možemo biti uspješni kada radimo zajedno“, kazao je crnogorski ministar i izrazio zadovoljstvo zbog potpisivanja Memoranduma koji, između ostalog, podrazumijeva uspostavljanje Jedinice za upravljanje projektima kojoj će stalni zemlja domaćin biti upravo Crna Gora.

Prema riječima hrvatskog ministra Tomislava Panenića, Jadransko-jonski gasovod će biti generator energetske stabilnosti regiona, a potpisivanje Memoranduma o saradnji garantuje dalju implementaciju svega potrebnog u nacionalnim zakonodavstvima.

Izvršni direktor SOCAR-a za Balkan Murad Hejdarov kazao je da je cilj njegove kompanije spajanje Kaspijskog i Jadranskog mora, te da su optimisti da će se sve odvijati prema planu.

Tema ovogodišnjeg Dubrovnik foruma bila je “Jačanje Evrope: Povezivanje sjevera i juga“, a učešće su uzeli predsjednici, ministri i ostali visoki zvaničnici iz Hrvatske, Albanije, Makedonije, Bosne i Hercegovine, Poljske, Litvanije, Moldavije, Rumunije, Mađarske, zatim visoki predstavnici