NOVE NAUČNE SPOZNAJE :Naučnici vjeruju da je starost moguće odgoditi

Beskorisno je u starosti produžavati život. Mladost treba produžavati, zapisao je Ivo Andrić. Njegove riječi kao da su lajtmotiv sve većeg broja naučnika na Zapadu koji žele da produže čovjekovu mladost, tretirajući starost “kao bolest koju treba  liječiti”. Ti naučnici vjeruju kako je moguće odgoditi proces starenja tako da ljudi budu dobrog zdravlja i sa 120 godina.

“Kad bismo mogli usporiti starenje kod ljudi, čak i samo malo, to bi bilo monumentalno. Ljudi bi mogli biti stariji, a osjećati se mladi. Sposobnost da zaustavimo starenje mogla bi biti najvažnija medicinska intervencija u novoj eri” – izjavio je dr Džej Ošanski sa Univerziteta Illinois u Čikagu u dokumentarcu “Breakthrough: The Age of Ageing”, nedavno prikazanom na National Geographicu.

Životni vijek na Zapadu u posljednjih se 160 godina produžio  za 40 godina, a sada raste tempom od tri mjeseca na godinu, odnosno šest sati svakoga dana. Samo u protekle tri decenije prosječni životni vijek na Zapadu se povećao za sedam godina. I taj trend se nastavlja pa tako naučnici predviđaju da će više od polovine beba rođenih u razvijenom svijetu nakon 2000. godine doživjeti 100. godinu. Cilj je, kako to  tvrdi Dejv Bos, čelni čovjek Fondacije Metuzalem koja podstiče istraživanja dugovječnosti, dostići da se očekivani životni vijek svake godine povećava za godinu dana. A za to sada već postoje brojne strategije.

Jedan od načina za produženje života, tvrde neki naučnici, je kalorijska restrikcijska dijeta. Naučnici su još prije 60-ak godina tokom eksperimenta na pacovima uočili da su oni koji su manje jeli živjeli 50 posto duže. Inspiriran eksperimentima na laboratorijskim životinjama, pokojni kalifornijski naučnik dr Roj Valford lansirao je kalorijsku restrikcijsku dijetu kao strategiju za produženje života. On je smatrao kako održavanjem tjelesne mase za 10 do 25 posto manjom od normalne, čovjek može produžiti životni vijek do 120 godina. Iako je ta teorija stekla mnogo poklonika, ona nikada nije potvrđena u kliničkim studijama. Međutim, jedna od studija ukazala je na štetne nuspojave kalorijske restrikcije kao što je smanjenje imuniteta kod starijih majmuna. Na osnovu toga je zaključeno da je za produženje života primata korisnija uravnotežena ishrana nego kalorijska restrikcijska dijeta.

U posljednjih desetak godina naučnici su otkrili nekoliko potencijalnih “eliksira mladosti”, među kojima se ističu metformin, rapamicin i resveratrol. Pri tom su metformin i rapamicin dobro poznati ljekovi koji se dugo koriste u medicini. Metformin se gotovo 60 godina prepisuje kao lijek protiv dijabetesa dok se rapamicin  već dugo koristi kao citostatik te kao lijek koji sprečava odbacivanje organa pri transplantaciji. Istraživanja na miševima posljednjih godina pokazala su da i metformin i rapamicin mogu produžiti životni vijek za oko 40 posto.