Evo kako se možete boriti sa prehladom i virusima

Da li će se neko razboljeti od respiratornih infekcija ili ne, zavisi od imuniteta, odnosno otpornosti organizma. Imunitet ima ključnu važnost u cijelom organizmu, a važan je i kada do infekcije dođe, jer ima cilj da je ograniči, ne dopusti prekomjerno oštećenje tkiva, a uz pomoć medicinske terapije omogući izliječenje. Naš imunitet na posebnom je ispitu u jesen. Dolazak hladnih dana i promjene temperature idealna su atmosfera za razmnožavanje virusa. Kako se zaštititi i kako poboljšati imunitet objašnjava ljekarka opšte prakse Zorica Merdović.

“Imunitet je naš najveći saveznik, neko ko radi samo za nas. Osim što služi za izbjegavanje i lakše prebolijevanje infekcija, on savršeno dobro pamti. Kada njegove odbrambene snage naiđu na nekog uzročnika infekcije, dobro ga upoznaju i u nekom novom naletu tog istog virusa su potpuno spremne da se odbrane. Takođe, imunitet nije važan samo u sprečavanju respiratornih infekcija, već i u svakodnevnoj borbi organizma sa svim patogenim uzročnicima koji dospijevaju u gastrointestinalni i urogenitalni trakt na razne načine”, kaže na početku razgovora naša sagovornica.

Ne smije se ometati 

“Dobra stvar kod imunog sistema je da mu nije potrebna naša intervencija kako bi besprijekorno obavljao zaštitne funkcije. Bitno je da ga nekim lošim postupcima ne ometamo. Zdrave osobe, dovoljno fizički aktivne, umjerene u unosu hrane, adekvatno hidrirane, disciplinovane u pogledu sopstvenog rada i odmora, biće otporne na različite vrste infekcija, bez obzira na to da li je riječ o prehladi ili nekoj drugoj vrsti infekcije. Međutim, potpuno je drugačija priča sa zdravstveno ugroženim osobama, djecom i mladima u kolektivima, kao što su škole, gdje postoji mogućnost epidemijskog širenja infekcije. Starije osobe, kao i osobe izložene psihofizičkim naporima, takođe su prijemčivije za infekcije ovog tipa. Zato ove kategorije stanovništva moraju voditi računa o svojim navikama, od kojih i te kako zavisi funkcija imuniteta”, kaže dr Merdović.

 

Iscrpljivanje strogo zabranjeno

“Posljednjih godina primjećeno je da imunitet najprije slabi kod osoba koje mnogo rade, malo jedu, a još manje spavaju. Ovakvo ponašanje nije prirodno i ide potpuno protiv zdravlja. U takvim uslovima imunitet ne može da obavlja funkcije koje bi trebalo da obavlja, jer je, prije svega, vrlo kompleksno povezan sa nervnim i endokrinim sistemom. Preko brojnih posrednika, oni svakodnevno komuniciraju, međusobno regulišući rad. Stres različitih vrsta, na primjer, uzrokoje brze odgovore neuroendokrinog sistema, koji se potom odražava na izmjenu funkcija imunskog odgovora. Ukoliko sputavanje fizioloških uloga imunskog sistema potraje dovoljno dugo, otvara se mogućnost za infekcije raznih vrsta i gubitak kontrole nad umnožavanjem nepoželjnih ćelija kao što su, recimo, maligne. Dakle, bilo kakvo iscrpljivanje, fizičko, psihičko, emotivno, a naročito ako traje dugo, znatno oštećuje naše odbrambene snage, odnosno djeluje imunosupresivno”, upozorava doktorka.

Bez previše hrane

“Unošenje prekomjernih količina hrane, najčešće zajedno sa alkoholnim pićima, predstavlja pretjerivanje koje razorno utiče na odbrambene mehanizme. Poseban problem predstavlja gojaznost, zato što se masno tkivo u organizmu ponaša kao vrlo specifičan organ, koji sopstvenim medijatorima izrazito mijenja funkciju imunskih ćelija. Ovako izmijenjene imunske ćelije postaju neefikasne u sudaru sa uzročnicima infekcfije, a istovremeno djeluju štetno i na unutrašnjost krvnih sudova. Fizička neaktivnost generalno predstavlja veliki zdravstveni problem. Sa aspekta imunog sistema, dokazano je da svakodnevna, umjerena fizička aktivnost doprinosi da skeletni mišići tokom rada proizvode ogroman broj hormona i medijatora koji blagotvorno regulišu rad našeg imunskog sistema. Zapravo, mnogo efikasnije nego što je moguće to uraditi medicinskom terapijom. Dovoljno je pola sata intenzivnog hoda dnevno. Time ste za vaš imuni sistem uradili bar dio onoga što on svake sekunde čini za vas”, savjetuje naša sagovornica.

 

Vitaminski suplementi kao dopuna prirodnim namirnicama

“Mišljenje stručnjaka je da zdravim osobama sa uravnoteženom ishranom, bogatom vitaminima i mineralima, suplementi u principu nisu potrebni. S druge strane, osobe koje imaju bilo kakve manjkavosti u svakodnevnoj ishrani, trebalo bi da dodaju vitaminske preparate. To mogu biti i zdrave osobe, ali ukoliko žive specifičnim stilom života, hronični ili maligni bolesnici, kao i ljudi koji iz nekog razloga nisu u stanju da ishranom unesu dovoljno vitamina i minerala. Važno je, ipak, reći da je upotrebljivost vrijednih sastojaka iz prirodnih izvora neuporedivo veća od procenta iskoristljivosti vitamina i minerala u vidu suplemenata. Dakle, vitaminski suplementi ne mogu biti potpuna zamjena za prirodne namirnice, već njihova dopuna u specifičnim zdravstvenim situacijama”, kaže dr Mrdović.

Šta jesti?

Poznato je da u zimskim mjesecima za jačanje imuniteta treba  jesti  kisjeli kupus. On pored vitamina C sadrži i indole, za koje je dokazano da imaju antikancerogeno dejstvo. Takođe, svakodnevno uzimanje jogurta jača imuni sistem i sprečava pojavu bolesti. Posebno su dobri jogurti sa živim kulturama probiotiskih bakterija – “dobrih bakterija” koje naseljavaju crijeva. Bijeli luk sadrži antioksidanse, antibakterijske i antivirusne komponente. Koristan je kod različitih vrsta infekcija, jer pomaže imunom sistemu da nadvlada napadače. Pored paprike, koja je jedan od najboljih izvora vitamina C, preporučuju se i pšenične klice. Bogate su cinkom, antioksidansima i B vitaminima kao i ostalim bitnim vitaminima i mineralima.

“Prevarite” infekcije

U hladnim zimskim danima manje se krećemo, više boravimo u zatvorenom, što su idealni uslovi za viruse. Kako se zaštititi od njih?

Evo nekoliko načina…

• Naspavajte se. Odrasloj osobi je potrebno 7-9 sati kvalitetnog sna. Ovo je osnovni preduslov za zdravlje organizma u cjelini.

• Redovno perite ruke. Dobro ih istrljajte sapunom i isperite vodom, a zatim ih osušite suvim peškirom, jer se virusi i bakterije lakše prenose vlažnim rukama.

• Izbjegavajte mjesta gdje ima puno ljudi.

• Izbjegavajte alkohol. Konzumacija većih količina alkohola uništava sposobnost vašeg organizma da se odupire oboljenjima.

• Jedite ribu i namirnice bogate cinkom. Različite vrste riba sadrže različite masne kiseline koje osnažuju imunitet i bore se protiv prehlade i gripe.

• Vježbajte svaki dan. Redovna fizička aktivnost poboljšaće vaš imunitet.

• Uzimajte vitamine.

• Svaki dan provjetrite prostor u kojem boravite. U prostorijama gdje boravite dovoljno je nekoliko puta dnevno, na pet minuta otvoriti prozore/vrata da se vazduh izmijeni i ovlaži.

• Čaj pijte s medom. Obavezno dodajte prirodni domaći med u čaj, umjesto šećera.

• Jedite đumbir. Pomaže kod prevencije gripe i prehlade.

Ako se ipak razbolite…

Izbjegavajte zagušljive prostorije, boravak u gužvama, redovno perite ruke, jedite puno voća i povrća – to je, za početak, prilično pouzdan način da ostanete zdravi. Ali, ako vas prehlada ili grip ipak sustignu, imajte na umu ovo:

•Kod prehlade je pogrešno pretjerano utopljavanje. Ako vas muči povišena temperatura, ne bi trebalo da nosite suviše odeće, pokrivate se ćebetom i pijete vreo čaj, jer će vam temperatura još više porasti. Otvorite prozor na nekoliko minuta, obucite nešto pamučno i popijte hladnu limunadu.

Ako tek malo kašljete i kijate, ne znači da treba odmah da se “prikujete” za krevet. Potpuno mirovanje omogućava da se u bronhijama i plućima lakše nagomilava sluz, što može dovesti do bronhitisa i upale pluća.

Poželjno je izbjegavati tešku i masnu hranu, jer ona tokom varenja oduzima snagu organizmu. S obzirom na to da virus gripa ne voli gaziranu sredinu, ljekari preporučuju uzimanje mineralne vode sa limunom, koja je istovremeno savršeni čistač ljekova iz jetre.