Romain Boitard: Crnoj Gori su neophodne aktivne mjere zapošljavanja

Crnoj Gori je neophodno osmišljavanje aktivnih mjera zapošljavanja i usvajanje nacionalne strategije koja bi bila fokusirana na najranjivije grupe stanovništva – mlade, žene i dugoročno nezaposlene, saopštio je predstavnik Delegacije EU u Crnoj Gori, Romain Boitard.
„Neophodno je da se osmisle aktivne mjere kao dio nacionalne politike i da se usvoji strategija zapošljavanja i razvoja ljudskih resursa, koja bi doprinijela efikasnosti mjera i bila fokusirana na najranjivije grupe“, rekao je Boitard na okruglom stolu o socijalnim inovacijama, razvoju i dostupnosti aktivnim mjerama zapošljavanja.

On smatra da aktivne mjere za zapošljavanje olakšavaju ulazak mladih na tržišrte rada, jer su fokusirane na traženje odgovarajućih poslova. Aktivne mjere su, kako je dodao, ključne za Crnu Goru, gdje su dvije trećine stanovništva radno sposobne, dok je samo polovina zaposlena.

„Važnost politike zapošljavanja je eksplicitna i ona se oslikava u svim politikama Evropske komisije (EK). Zato se sve zemlje članice ohrabruju da ojačaju opseg aktivnih mjera“, kazao je Boitard na okruglom stolu koji su organozovali Unija slobodnih sindikata (USSCG) i Asocijacija za demokratski prosperitet – ZID, uz podršku Fondacije Friedrich Ebert.

On je naveo da ne postoji jednistveni recept za podizanje stope zaposlenosti, već je to miks mjera koje najbolje funkcionišu.

„Svaka zemlja mora da nađe svoje mjere i da na taj način utiče na slabosti tržišta rada. Mjere koje se sprovode moraju imati srednjoročni uticaj i moraju biti analizirane u vremenima kriza koje pogađaju građane, kako bi bile najefikasnije“, poručio je Boitard.

Ministar rada i socijalnog staranja, Boris Marić, kazao je da se novac namijenjen sprovođenju mjera aktivne politike zapošljavanja značajno smanjuje, iako su one važan instrument uključivanja nezaposlenih na tržište rada.

On je kazao da je osnovna intencija mjera aktivne politike zapošljavanja uključivanje nezaposlenih na tržište rada, bilo da je riječ o osnovnim uslugama koje pruža Zavod za zapošljavanje (ZZZ), obukama, programima sticanja radnog iskustva ili subvencioniranom zapošljavanju.

„Primjetno se smanjuje finansijska podrška namijenjena sprovođenju tih mjera, što ima ograničen uticaj na njihovu efektivnost. Budžet ZZZ za sprovođenje mjera koje je predložio ADP Zid je 2009. godine iznosio 13 miliona eura, a pošle 2,8 miliona eura“, rekao je Marić.

On je naveo da se uprkos smanjenju finansijske podrške, sprovode aktivnosti na unaprijeđenju mjera, iako postoji problem njihove konkretizacije i oživljavanja u praksi.

„Država će u narednom periodu morati da se ozbiljno posveti problemu nezaposlenosti“, poručio je Marić i dodao da je neophodno da se i institucije posvete aktivnim mjerama zapošljavanja, njihovoj socijalnoj komponenti, kao i razvoju socijalne inkulizije u cilju izgradnje puta prosperiteta.

On je kazao da su u proteklom periodu različiti događaji i promjene ekonomske i socijalne prirode, kao i razvoj novih politika, doprinijeli većoj podršci socijalnim inovacijama u Evropi i svijetu.

„Po ugledu na to Crna Gora radi na razvoju te javne politike“, rekao je Marić.

On je podsjetio da je Crna Gora u februaru prošle godine potpisala Sporazum o učešću u programu EU za zapošljavanje i socijalne inovacije, što predstavlja instrument finansijske podrške.

„Sporazum ima za cilj promovisanje kvalitetnog i održivog zapošljavanja, podršku inovativnim mjerama socijalne politike, promociju mobilisanja radne snage, olakšavanje pristupa mikrokreditiranju i podsticanje socijalnog preduzetništva“, saopštio je Marić.

Generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković, kazao je da je problem nezaposlenosti mladih izuzetno izražen, naročito kada je u pitanju dugoročna nezaposlenost.

„Poražavajući su podaci koji to potvrđuju. Stopa nezapolsenosti mladih od 15 do 24 godina u trećem kvartalu prošle godine iznosila je 34,5 odsto, što je duplo više od ukupne stope nezaposlenosti“, naveo je Keković.

Stopa nezaposlenosti među mladima od 15 do 29 godina iznosila je 41,3 odsto.

„Čak 56,4 odsto mladih radi po ugovorima na određeno vrijeme, koji obično traju više od godinu. Stopa neformalne nezaposlenosti iznosila je 59,5 odsto, od čega 87,7 odsto rade na neformalnim radnim mjestima u formalnom sektoru, što predstavlja rad na crno“, rekao je Keković

On je kazao da se USSCG zalaže za to da se izdvoji više sredstava za aktivne mjere zapošljavanja i da socijalni partneri učestvuju u raspodjeli tih sredstava i kreiranju novih javnih politika i mjera.

„Smatramo da je potrebno kreirati sistemski zakon, kojim će se definisati svi pojavni oblici radnog angažmana bez zasnivanja radnog odnosa, kako bi se u zakonske okvire stavili i oni oblici koji već postoje, ali nijesu dovoljno predvidjeli kavalitet programa, kao i oni za koje smo svjedioci da se u praksi javljaju bez uporišta“, saopštio je Keković.

On tvrdi da bi takva aktivnost osigurala poštovanje prava korisnika programa, ali i prava i obaveze poslodavca.

„Insistiramo da se iz Zakona o radu izbriše član koji upućuje na takozvani volonterski ugovor, kao i da se pristupi izmjenama Zakona o volonterskom radu, tako što bi se izjednačio sa plaćenim radom“, naveo je Keković.

On smatra da je u Crnoj Gori prisutna praksa da se kroz formu volonterskog rada zloupotrebljavaju i eksploatišu mladi ljudi.

Ambasador Njemačke u Crnoj Gori, Hans Gunther Mattern, saopštio je da su aktivne mjere za zapošljavanje veoma značajne, ne samo za mlade ljude, već i za privredu i politiku države.

On je naveo konkretne primjere mjera koje su bile uspješne u Njemačkoj, pri čemu bi one mogle biti od koristi i za Crnu Goru.

„Prva mjera se odnosi na obrazovanje i obuku, koji dolaze prije ulaska na tržište rada. Njemačka je primorana da sprovodi propagandu među mladima da izaberu posao među poslovima koji uključuju oblasti matematike, inžinjeringa, prirodnih nauka i tehnologije“, rekao je Mattern.

On je dodao da je druga mjera dualno osposobljavanje, odnosno sistem gdje država osposobljava mlade u školama i istovremeno ih radno angažuje.

„Treća mjera se odnosi na sistem koji podrazumijeva sredstva koja omogućavaju prekidanje ugovora u vrijeme krize u kompaniji, pri čemu se zaposleni mogu vartiti u preduzeće po njenom okončanju“, kazao je Mattern.

Izvršni direktor ADP Zid, Sanda Rakočević, saopštila je da se svake godine ulažu značajna sredstva za aktivne mjere zapošljavanja, kroz institucije i program stručnog osposobljavanja.

„Aktivne mjere zapošljavanja moraju da odražavaju potrebe različite grupe korisnika programa. Smatram da je neophodna institucionalizacija sistema u cilju kreiranja novih rješenja“, rekla je Rakočević.

Ona je navela da je podsticanje i uključivanje civilnog sektora u predlaganje i kreiranje solucija za prepoznate izazove jedno od potencijalnih rješenja za problem nezaposlenosti. Aktivne mjere zapošljavanja, prema njenim riječima, ne mogu da se planiraju bez učešća zainteresovanih strana.

(Mina biznis)