BERZA: NAŠE JE TRŽIŠTE KAPITALA NAJPASIVNIJE U REGIONU

Za domaće tržište kapitala sa 20-ak transakcija dnevno možemo slobodno reći da je najpasivnije u regionu, a možda i u Evropi, kazao je u intervjuu za “Dan” izvršni direktor društva za upravljanje fondom Trend, Baterflaj finans Nedeljko Šuškavčević.

“Ne možemo to pripisati manama institucija ili infrastrukture, već isključivo odrazu dešavanja u privredi. Investitori žele da investiraju u akcije koje ostvaruju prinos, međutim, svjedoci smo da takve kompanije u Crnoj Gori možemo izbrojati na prste jedne ruke. Trebaće još mnogo vremena da određene kompanije zadobiju povjerenje investitora. Ako pratimo cjenovne oscilacije pojedinih akcija, vidjećemo da takve aktivnosti korespondiraju sa privrednim aktivnostima u tim kompanijama, što znači da su investitori dobro informisani, i da su cijene uglavnom realne. Zajednička platforma berzi iz regiona pod nazivom Seelink će doprinijeti većem interesovanju investitora, i povećati likvidnost akcija onih kompanija koje izađu na to tržište, što je i prilika za nove emisije akcija i korporativnih obveznica“, rekao je Šuškavčević.

Šta je, po Vašem mišljenju, obilježilo prošlu godinu na berzi?

Hit na berzi prošle godine definitivno je bila emisija državnih obveznica. Međutim, kako se tržište obveznica ne računa u berzanske indikatore i kad izuzmemo ovaj segment, možemo zaključiti da je došlo do pada svih berzanskih parametara. Tako je promet akcija u odnosu na godinu ranije niži za 25,5 odsto, dok je ukupan broj transakcija za 11,6 odsto manji nego u 2015. godini. Svi berzanski indeksi su u crvenom, za razliku od prethodne godine, tako da je indeks tržišta pao za 5,5 odsto, a indeks deset najreprenzetativnijih hartija za 11,6 odsto, dok je tržišna kapitalizacija za 3,46 odsto niža na kraju u odnosu na početak godine. Posmatrajući navedene parametre izvlačimo jednostavan zaključak da je generalno došlo do pada tržišta. Možda to dijelom možemo pripisati i izbornoj godini, kada investitori, očekivano, povećavaju opreznost i smanjuju investicione aktivnosti.

Kolika je vrijednost fonda Trend, zaključno sa 2016. godinom?

Kako je vrijednost akcije zatvorenog fonda, odnosno investicione jedinice otvorenog usko vezana za tržišna kretanja, vrijednosti ovih hartija su pratile smjer generalnih berzanskih parametara, pa je neto vrijednost investicione jedinice otvorenog fonda Trend niža za 12 odsto na kraju u odnosu na početak godine, dok je prosječna vrijednost akcije zatvorenog fonda niža za 15 odsto u odnosu na godinu ranije. Ono što sa ponosom mogu da istaknem je da je povjerenje investitora u ove dvije hartije na visokom nivou, pa se po broju transakcija nalaze na samom vrhu. Druga najtrgovanija hartija na Montenegroberzi u 2016. je zatvoreni fond Trend sa 431 transakcijom, dok su na četvrtom mjestu investicione jedinice otvorenog fonda Trend koje su trgovane 344 puta. Ako saberemo ova dva parametra, lako je zaključiti da su akcionari ove godine najviše trgovali fondom Trend, što ovaj fond dovodi na prvo mjesto po broju ostvarenih poslova na Montenegroberzi u 2016. godine.

Da li je zaduživanje države na berzi kroz emitovanje obveznica dobar potez, ili se na taj način država pojavljuje kao konkurent privredi?

Ako već država mora da se zadužuje, ipak sam pristalica skupljanja sredstava na inostranom tržištu. Prvi razlog je što će se za taj iznos povećati novčana masa koja je u opticaju, a drugi što novac raspoloživ za privredu treba plasirati u razvoj privrednih aktivnosti, umjesto što se umrtvi pozajmljivanjem državi. Ovo je bila dobra prilika za sigurni plasman bankama i osiguranjima, dok s druge strane, privrednici bi više voljeli da je taj novac pozajmljen njima. Plasmanom novca u privredu umjesto državnog budžeta stvaraju se pozitivni multiplikativni efekti, tako što se povećava vrijednost i obim prometa usluga i dobara, čime se stvara i dodatna masa za državne dažbine kao i veća zaposlenost. Time država ima kvalitetan izvor finansiranja i smanjenu potrebu za zaduživanjem. Opet malo brine taj nedostatak sprege između banaka i prvrede. Ne znam da li je u pitanju nedostatak dobrih projekata za finansiranje ili prestrogi bankarski uslovi, a možda i jedno i drugo. Lično mislim da bi banke trebalo da imaju više sluha za potrebe privrede i malo olabave uslove finansiranja, posebno kad su u pitanju proizvodnja i start-ap projekti.

Porasla vrijednost akcija fonda
Da li biste savjetovali građa nima da trguju na berzi?

Moj savjet građanima je da svakako trguju na berzi. Ne možemo od običnih građana očekivati da su baš dobro upućeni u investicione mogućnosti i da lako mogu donijeti odluku o tome u koju hartiju investirati, međutim, od velike pomoći mogu biti brokeri. Savjetje da biraju hartije od kojih očekuju prinos, kao i da provjere poslovanje i perfor manse kompanija koje su im investiciono interesantne.

Kako komentarište izjave koje se često mogu čuti u javnosti, da su na berzi profitirali fondovi na račun manjinskih akcionara?

U prethodnom periodu bilo je nedomaćinskog upravljanja fondovima, što je značajno poljuljalo povjerenje investitora, a posebno malih akcionara. S druge strane, akcionari su prilično inertni i nedolaskom na skupštine akcionara dali su doprinos zloupotrebama njihovog povjerenja od strane menadžmenta fondova. Aktuelni Zakon o investicionim fondovima u velikoj mjeri je popravio takvu situaciju i najviše je doprinio zaštiti interesa malih akcionaOno što mogu da istaknem za fond Trend, otkad je pod upravom Baterflaj finansa, vrijednost akcija je značajno porasla, transparentost rada menadžmenta je na visokom nivou, a svaki od skoro 10.000 akcionara je dobrodošao u svakom trenutku, što i sami akcionari mogu potvrditi.

Skupština akcionara 11. januara
Koji su najveći problemi sa kojima se fond Trend suočava i da li su riješeni sudski sporovi sa bivšim vlasnikom?

Najveći problemi fonda Trend su za nama. Za koji dan fond izlazi iz transformacije i ulazi u mirniju fazu, tj. fazu stabilnog razvoja, od čega će najviše benifita imati sami akcionari. Kad kažem fazu razeoja, mislim na pravilnu valorizaciju imovine u vlasništvu fonda. U toku prethodne godine Zatvoreni fond je postao stopostotii vlasnik Trend Korala, čija najvrednija imovina je hotel Korali u Sutomoru. U toku su pripreme za podizanje nivoa kvaliteta ovog hotela, što će se krunisati novom zvjezdicom.

Radimo i na povećanju vrijednosti PLC Morača (bivši Titeks), koji je u većinsiom vlasništvu fonda, kroz raznovrsne sadržaje, što će oplemeniti i obogatiti ponudu. U toku je izrada DUP-a za ovu lokaciju, pa će i to doprinijeti rastu vrijednosti ove kompanije. Takođe, veliku pažnju posvećujemo potencijalu zemljišta u vlasništvu fonda i to 175.000 kvadrata na atraktivnoj lokaciji u zaleđu Velike plaže u Ulcinju, za koju je nedavno usvojen i prostorni plan u lokalnom parlamentu, Ova nekretnina je na prodaji, i nadam se da će uskoro biti realizovana, jer je u pitanju sjajna prilika i momenat za investiranje u nekretnine.

Druga vrijedna nekretnina je zemljište u Zaprešiću kod Zagreba, za koju postoji DUP i izgradnja može početi u bilo kom trenutku bez ikakvih prepreka, što je, takođe na prodaji. Za 11. januar je sazvana Skupština akcionara zatvorenog fonda Trend, na kojoj će biti usvojen Program razvoja fonda, i na kojoj će nesaglasni akcionari potvrditi svoju namjeru za izlazak iz fonda, kojima ovom prilikom obećavam da će biti isplaćeni u rokovima i na način kako to i nalaže Zakon o investicionim fondovima. Ovo posebno naglašavam iz razloga što postoji određena doza nepovjerenja koja je posledica sudskih sporova nesaglasnih akcionara sa nekim drugim fondovima. Što se tiče sudskih sporova, uglavnom smo ih priveli kraju, i manji broj koji je aktuelan, kako god da se okončaju ne mogu uticati na poslovanje fonda, a siguran sam da će se okončati u našu korist, kao i svaki dosad.

Izvor: Dan

OSTAVITI ODGOVOR