Ova imena su dobijala djeca u Jugoslaviji 1981. godine: Svaki drugi sin bio je Aleksandar, a i junaci su dobijali svoje imenjake

Prema podacima Ministarstva uprave iz 2016. godine, najpopularnija imena beba u Hrvatskoj su Luka, odnosno Mia. U Srbiji je najpopularnije muško ime Nikola, a žensko Milica. Međutim, vjerovali ili ne u bivšoj Jugoslaviji su bili izuzetno kreativni po pitanju davanja imena djeci, a razlozi su brojni. Evo koja imena su bila interesantna roditeljima 1981. godine.
Sve češće po ulicama, parkovima, školama, restoranima u to vrijeme su mogla da se čuju imena kao što su Žaklina, Izabel, Belinda, Tomas, Rafael, Mišel, Majkl – strana imena naše djece. Ko su njihovi roditelji i kakvi su ih razlozi naterali da ih tako nazovu? Najčešći odgovori su da je to sada moderno, a najnovija moda je, uz strano ime i po dva prezimena!

Majka Mileva, otac Radojko i deca ćerka Katrin i sin Mišel, izvinite, Majkl, i naravno, svi sa jednim “veoma rijetkim i neobičnim” prezimenom koje se završava s “ić!”

Zašto, čemu čuđenje? Što je tu neobično?

Lijepo ljudi objašnjavaju da im se djeca zovu Katrin i Majkl, ali malo ko vjeruje, prenosi JugoPapir.

Zar do sad niste čuli za takva imena? Svakako da jeste, međutim, nekako vam sve to nije baš najjasnije. Pretumbavate kockice po glavi, ali nikako da ih složite.

Otkud u selu u požarevačkom kraju ovakva imena?

Evo objašnjenja: Mileva i Radojko su bili u Francuskoj na privremenom radu, tamo su izrodili decu, i red je da djeca imaju francuska imena. To ljepše i otmenije zvuči nego, na primer, da su im dali imena Katica i Mihajlo.

Imena sa kojima se poslednjih godina sve češće susrećemo, natjeraju čoveka na razmišljanje. Zašto pored tolikih lijepih naših imena Jelena, Mojca, Marko, Vuk, Biljana, Stevan, Jožica, Marija… djecu nazivaju Žaklinom, Valentinom, Klarom, Ulom, Hansom – Jovanović ili Petrović… Šta roditelje navodi na to?
Poistovećivanje sa junacima

Ovakva imena se javljaju od vremena masovnijeg odlaska naših ljudi na privremeni rad u inostranstvo. Kako većina njih potiče iz sredine sa nižim obrazovanjem to neke psihologe navodi na zaključak da ljudi skromnijih intelektualnih mogućnosti češće deci daju ovakva imena, misleći da će se time “popeti na stepenicu više”.

– U našoj opštini ima puno “gastarbajtera”, koji djeci daju francusko, njemačko ili neko nordijsko ime, zavisno od zemlje u kojoj rade. Međutim, ima puno mladih roditelja koji žive ovdje, a deci ipak daju strana imena. Nedavno sam baš u matične knjige rođenih upisala dečake koji se zovu Karlo i Ringo rekla je – Negica Jančić, zamjenik matičara u SO Velika Plana.
Otac malog Ringa bio je svojevremeno strasni obožavatelj “Bitlsa”, posebno bubnjara, pa je svom sinu dao njegovo ime.

Nije rijedak slučaj da dijete dobije ime po nekom glumcu, pjevaču, sportisti, pa i državniku, političaru, ili, jednostavno, po osobi popularnoj u takozvanom “džet set” društvu.

Psiholozi to nazivaju poistovjećivanjem sa omiljenim junakom i smatraju normalnim takve pojave. Ako neko nekog toliko voli, onda će mu posebno zadovoljstvo predstavljati da njegovo dijete nosi isto ime bez obzira na što će odudarati od prezimena i sredine u kojoj živi.

Zanimljiva je priča o jednoj 70-godišnjoj starici iz sela u okolini Smedereva.

Čitavog života trezvena i realna žena, starica se, kad je dobila praunuku, žarko zalagala da devojčici daju ime Žaklina.

Bilo je to vreme kad ime Žakline Kenedi Onazis nije silazilo sa novinskih stranica i TV ekrana. Baka je bila oduševljena ovom ženom i želela je da se i njena praunuka tako zove. Na njenu veliku žalost, devojčica je dobila ime Olgica.

Ne manje razočaranje doživio je i jedan mladi otac, strastveni ljubitelj auto trka i relija, kad su mu matičari objasnili da sinu ne može da da ime brazilskog vozača Fitipaldija, da je to prezime, i da to kao ime nikako ne mogu da upišu u knjigu rođenih.
Trenutne situacije i događaji u svijetu i kod nas, takođe utiču na izbor imena za dijete. U vrijeme kad je u svemir poletjela prva žena astronaut, Valentina Tereškova, djevojčice rođene tih dana, masovno su nazivane Valentina.

Danas su one 18-godišnje devojke. Hoće li i svojoj deci dati ime po nekom događaju koji će obiležiti neku epohu ne zna se.

Ljudi su u svojim postupcima zaista nepredvidivi i često vrlo originalni. Na tu pomisao navodi i događaj koji se zbio prije dvije godine, kad je u posjeti bio Hua Kuo Feng, tadašnji lider NR Kine.

Jednom našem zemljaku, Romu, baš tih dana rodilo se 11. dijete i to sin. I znate kako ga je nazvao – naravno, imenom kineskog predsjednika! Kad su ga pitali za objašnjenje, logično je odgovorio.

– Hua Kuo Feng je predsednik najmnogoljudnije zemlje na svetu, a ja želim imati još djece i mislim da ću ih imati najviše u Jugoslaviji, pa zašto da se jedno od njih ne zove ovako? – naveo je on.
Svako ima svoju logiku. Što sve ljudi nisu u stanju da učine da bi sebi priuštili zadovoljstvo, ili bili originalni po svaku cijenu? Hoće li se detetu kasnije, kad odraste, sviđati što se tako zove, roditelje nije briga, kao što ih se ne tiče ni šta okolina misli o tome.

Važno je da su po nekoj svojoj procjeni, savremeni, napredni, da su zadovoljili svoje želje!

Ako su “ludo zaljubljeni” u Španiju, djetetu će dati ime Karmen, Rafael, Rodrigo, a ako čeznu za Grčkom onda će se ćerka sigurno zvani Afrodita. Takva imena sve češće se čuju na ulici, u školi i obdaništu. No, najnoviji “nobles” je imati dva imena, pa i dva prezimena!

Ne dva prezimena kao u situaciji kad se žena udaje i uzima i muževljevo prezime, već se dva prezimena daju tek rođenom djetetu. Doduše, to nije nikakva novina, jer su se po dva imena davala i van naših krajeva u kojima je to bio drevni običaj.
istajući knjige u beogradskoj opštini Vračar, matičar Zorica Stojković rekla nam je da je i tada bilo kombinovanja domaćeg i stranog imena, naročito kod djece rođene u inostranstvu. Tako se jedna bakica rođena 1898. godine zvala Marija Elizabet Izabel, sa prezimenom koje se završava s “ić.”

Druga je takođe imala tri imena – Jelena Marija Ilona, pa Marija Magdalena Roza, Irma Ana, Čarls Andre…

Toga ima i danas. Dečak rođen u Berlinu pre desetak godina zove se Uroš Elias, devojčica rođena u Pragu ima čak četiri imena Ema Olga Ana Marija, dok se dečak čiji je otac Jugoslaven, a majka Nemica, zove Vladimir Valter Đorđe.

Međutim, i deca rođena kod nas, čiji su roditelji naši zemljaci, dobivaju po dva imena.

U jednoj bosanskoj porodici ćerka se zove Ana Marija, a sinovi Žan Klod i Marko Antonije. Prezime je, naravno kratko i lijepo i završava se, takođe, sa “ić.”
leksandar ili Alexandar?

– Gotovo svako drugo muško ime danas je Aleksandar. Roditelji zahtijevaju da se ime piše sa “x”, a ne sa “ks”. Doduše, sva strana imena upisujemo u originalu, ali Aleksandar je i naše ime, pa je normalno da ga pišemo onako kako ga izgovaramo – rekla je Zorica Stojković.

Često imamo muka oko toga da ljude uvjerimo da su, na primer, Saša i Maja, nadimci, a ne imena.Međutim, to se kod nas udomaćilo kao ime i sada ga u matične knjige rođenih upisujemo kao ime.

Ono što je još zanimljivo, to je da se sve češće susrećemo sa tim da se djeci ne daju samo dva imena, već i dva prezimena – i očevo i majčino, naročito ako su brakovi mješoviti tj. ako je neko od roditelja stranac. Tako se može dogoditi da upoznamo dečaka po imenu Žan Pjer Petar Simić-Dima.

Kako će se dijete zvati ne odlučuju više samo kumovi, kao što je bilo ranije, pa čak ni sami roditelji. Sve više na to utiču razne prilike i događaji u svijetu, popularni junaci iz oblasti filma, muzike, sporta, zatim mesto i zemlja gde je dete rođeno.

I zato, ako se u vašem gradu bude davao kazališni komad “Pokondirena tikva”, Jovana Sterije Popovića, nemojte propustiti priliku da ga pogledate. Aktualan je, iako je pisan pre 100 godina. Možda ćemo tada zaključiti da se malograđanski mentalitet i pomodarstvo ne iskorjenjuju ni lako, ni brzo.