PODGORIČANI KOJI IMAJU KUĆA NA TROTOARU: Iz kuće pravo na magistralu

Kuća nasred trotoara, već je odomaćeno ime za stambeni objekat koji predstavlja prepreku za pješake koji svakodnevno prolaze Ulicom 4. jula, u blizini dva sivo-zelena solitera. Položaj kućerka od 29 kvadratnih metara, sa dvorištem od 68 kvadrata, takav je da prolaznici moraju da siđu sa trotoara, stupe na kolovoz i dvadesetak metara hodajuti po vjerovatno najprometnijoj saobraćajnici u gradu.

Da zlo ne čuje

Osamdesetdvogodišnja vlasnica kuće Slavka Đurčević, sležući ramenima za svoj dom kaže da je tu gdje mu mjesto nije, i dodaje: Bogu hvala i da zlo ne čuje, do sada niko nije nastradao.
Kad želi da izađe iz kuće, Slavka mora da bude maksimalno oprezna jer jedini izlaz vodi pravo na magistralu.“Najteže mi je kad vidim đecu da prolaze ulicom, a kola jure… Srce, pusto, hoće da iskoči”, kaže ova krepka starica, rođena u Donjim Kokotima daleke 1935. godine.

“Najprije moram da provirim, a onda dižem ruku kao policajac. Upozoravam vozače da stanu, kako bih izašla vani. Onda polako zakoračim na saobraćajnicu. Što ću, to mi je jedini izlaz”, priča Đurčević.

Navodeći kako je kuću sagradio njen otac Gligo 1954. godine, Slavka naglašava da je do 18. maja 2006. godine ispred nje bio široki trotoar.

“Tada su došli građevinari da šire magistralu i porušili trotoar. Niko me prethodno nije obavijestio o radovima, niti me je ko pitao što ću kad mi kuća praktično izađe na ulicu”, kazala je Slavka.

Osim toga, prilikom ovih radova porušen joj je krov i jedan zid kuće, a uništen joj je namještaj. Zbog toga je tužila glavni grad i nakon četiri godine dobila odštetu 6.465 eura na ime naknade zbog štete na kući i 1.702 eura po osnovu troškova parničnog postupka.

Sonja Cacović sa bebom u kolicima često prolazi dionicom pored kuće Slavke Đurčević.

“Da bih stigla do mojih, koji žive u obližnjem soliteru, moram proći ovuda. Nije mi svejedno, normalno je da postoji strah, uvijek može da naleti neki neo prezni vozač”, kaže Cacović i dodaje da bi trebalo naći neko rješenje za ovu situaciju.

I Bojan Milić sa dvoje male djece često prolazi ovom opasnom stazom.

“Kako mi je da prođem ovuda sa malom djecom? Katastrofa, ali nema drugog načina. Da bi se prešlo na trotoar s druge strane ulice, najbliži pješački prelaz je na raskrsnici kod bivše ,,Panonke“. A pritom, policajci često ovdje stanu i pišu kazne. Neshvatljivo mi je da, u interesu svih građana, prije nego što neko nastrada, na mogu da pronađu rješenje za ovu kuću i povežu normalni trotoar duž magistrale”, kazao je Milić.

Pobjeda

OSTAVITI ODGOVOR