Crnogorski poslanik kreira politiku Vlade Hrvatske

Iako je javni funkcioner države Crne Gore, poslanik HGI Adrijan Vuksanović pomaže u kreiranju dijela generalne politike Vlade jedne strane države – Hrvatske.

Vuksanović je početkom septembra imenovan za člana Savjeta Vlade Republike Hrvatske za odnose sa Hrvatima van Hrvatske.

Poslanik HGI već je odradio jedan četvorogodišnji mandat u prošlom sazivu tog savjeta, za vrijeme prethodne hrvatske Vlade premijera Zorana Milanovića (SDP), ali ga je i nakon toga u novi saziv Savjeta imenovala i aktuelna hrvatska konzervativna Vlada premijera Andreja Plenkovića (HDZ).

Prema propisima susjedne države, Savjet za odnose sa Hrvatima van Hrvatske je “savjetodavno tijelo Vlade Hrvatske koje pruža pomoć Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate izvan Republike Hrvatske”.

Osim 27 predstavnika iz Hrvatske (javnih funkcionera iz više državnih organa, predstavnika kulturnih, privrednih, naučnih, obrazovnih i društvenih institucija kao i Katoličke crkve), za članove Savjeta imenovano je i još 55 članova – predstavnika Hrvata iz Bosne i Hercegovine, hrvatskih manjina iz država u kojima je ona afirmisana i priznata kao takva, odnosno hrvatskog iseljeništva – dijaspore širom svijeta.

Vuksanović je u Savjet imenovan jedini od Hrvata iz Crne Gore i kao zvanični “predstavnik hrvatske manjine za Crnu Goru”.

Vlada u Zagrebu članove Savjeta imenuje na predlog hrvatskih zajednica iz država iz kojih dolaze.

Hrvatska
FOTO: Shutterstock
Vuksanovića je predložilo Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) Crne Gore, na čijem je čelu njegov kolega iz Predsjedništva Hrvatske građanske inicijative Zvonimir Deković.

HGI ima apsolutnu većinu u HNV i politički kontroliše to tijelo koje bi trebalo biti reprezent interesa i potreba svih Hrvata koji žive u Crnoj Gori.

Članovi Savjeta Vlade RH za odnose sa Hrvatima van Hrvatske za rad ne primaju naknadu, ali kako stoji u državnoj Strategiji za odnose Republike Hrvatske sa Hrvatima izvan Republike Hrvatske, preko tog tijela oni učestvuju u kreiranju politike i programa koje zvanični Zagreb primjenjuje prema Hrvatima širom svijeta.

Većina članova Savjeta pored državljanstva države iz koje dolaze, ima i hrvatsko državljanstvo budući da zvanični Zagreb ima vrlo liberalne zakone koji Hrvatima u dijaspori omogućavaju da relativno lako dobiju hrvatsko državljanstvo i čak glasaju na izborima u toj zemlji u kojoj ne žive.

Uprkos tome što kao crnogorski javni funkcioner, poslanik Adrijan Vuksanović radi i za stranu državu čiju Vladu savjetuje, on se formalno nije ogriješio o nijedan važeći crnogorski propis jer oni jednostavno uopšte ne predviđaju takvu mogućnost.

“Za svaku državu svijeta nepojmljivo je da njen javni funkcioner uopšte i pomisli, a kamoli da počne da makar i savjetodavno, radi za Vladu druge države. To je nešto što se smatra podrazumijevajućom lojalnosti građanina, a pogotovo javnog funkcionera prema državi u kojoj živi i radi pa je stoga i shvatljivo da u zakonima nije ni posebno definisana ova obaveza”, kazao je “Vijestima” magistar pravnih nauka sa dugogodišnjim iskustvom rada u kabinetu predsjednika Skupštine Crne Gore.

“Na najbolji način artikulišem potrebe Hrvata u Crnoj Gori”…

Vuksanović je “Vijestima” rekao da nije u konfliktu interesa, jer je u pitanju savjetodavno tijelo, koje nema nikakvu moć odlučivanja.

“To tijelo je savjetodavnog karaktera i pomaže Hrvatskoj u kreiranju politike prema zajednicama u kojima žive Hrvati u inostranstvu. S druge strane, nadležno je za artikulaciju stavova i potreba Hrvata koji žive u okolnim zemljama”, rekao je on.

Poslanik HGI objašnjava da to tijelo broji oko 90 članova, da je jedini iz Crne Gore i da je broj predstavnika određen po brojčanom stanju hrvatske zajednice u pojedinim državama.

“Iz Bosne, u kojoj Hrvata ima mnogo više, dolaze tri predstavnika, Amerike, Australije tri ili četiri, ali manjih zajednice imaju samo jednog predstavnika”, kazao je on.

Rekao je da oni koji su ga izabrali znaju da je poslanik HGI u crnogorskoj Skupštini i da su smatrali da upravo on na najbolji mogući način može artikulisati potrebe Hrvata u tom Tijelu, jer je upoznat sa stanjem u hrvatskom korpusu u Crnoj Gori.

Tvrdi da ga to što je u Crnoj Gori dio zakonodavne vlasti, ne ometa da kreira politiku druge države.

“Ne kreiram. Svi koji imaju nešto da kažu imaju pravo da kreiraju politiku Vlade svojim savjetima. Prije nego što odem na sjednice, koje su jednom godišnje, razgovaram sa svim relevantnim predstavnicima Hrvata iz svere kulture iz društvenih svera… Ne znam što bi tu bio konflikt interesa. U tom tijelu su i drugi predstavnici Hrvata iz Francuske, Amerike, Njemačke…koji takođe obavljaju značajne funkcije u tim državama. Ne primam nikakvu nadoknadu za taj rad, naša uloga je čisto savjetodavna”, rekao je on.

Dodao je da je druga stvar njegova funkcija poslanika u Skupštini, ali da sa te pozicije, sa određenim krugom ljudi koji su aktivni na političkoj i društvenoj sceni Crne Gore, najbolje može artikulisati sve potrebe Hrvata: “Nisam član Vlade Hrvatske, niti Hrvatskog sabora, ni neke državne institucije u Republici Hrvatskoj da budem u konfliktu interesa”.

Predsjednica HGI pričala je da zakon mora biti jednak za sve

HGI, čiji poslanik “sjedi na dvije državne stolice” u Podgorici i Zagrebu, prethodno se zalagala da pred zakonom odgovaraju svi za koje se dokaže da osim crnogorskog imaju još neko državljanstvo.
Vladajuća koalicija već mjesecima proziva gradonačelnika Kotora Vladimira Jokića (Demokrate) da je navodno bio upisan u knjigu državljana Srbije u vrijeme kada je na prošlogidišnjim lokalnim izborima kao rođeni Kotoranin, bio kandidat za odbornika u lokalnoj Skupštini, odakle je kasnije došao na mjesto gradonačelnika.

“Slučaj državljanstva Vladimira Jokića, predsjednika kotorske opštine treba do kraja ispitati, a tek nakon toga zauzeti jasan stav. Ukoliko su se ostvarile neke radnje suprotne zakonu, treba da se po zakonu i odgovara jer zakon mora biti isti za sve”, kazala je krajem avgusta predsjednica HGI Marija Vučinović.

Ona je istakla da “ima informaciju” da je tužilaštvo već pokrenulo izviđaj po tom pitanju.

“HGI će, kao dio opozicije u kotorskoj opštinskoj Skupštini, donijeti svoj stav i prema tome se izjasniti. No, svakako se mora snositi dio odgovornosti za učinjeno. U ovom trenutku, rano je o tome pričati. Idemo korak po korak i čim se donese rješenje nadležnih organa i mi ćemo se izjasniti o daljim radnjama po tom pitanju”, kazala je Vučinovićeva.

U kartonu ne pominje da je član Savjeta Vlade Hrvatske

Adrijan Vuksanović u imovinskom kartonu koji je podnio Agenciji za sprečavanje korupcije Crne Gore, nije naveo svoje članstvo i funkciju u Savjetu Vlade RH za odnose sa Hrvatima van Hrvatske, iako je imovinski karton za 2017. predao u martu ove godine kada je već četvrtu godinu zaredom, bio član prošlog saziva tog tijela hrvatske Vlade.

On po svemu sudeći, ASK nije obavijestio ni o tome da je u septembru dobio novi četvorogodišnji mandat u Savjetu Vlade u Zagrebu.

Činjenicu da je angažovan u savjetodavnom tijelu Vlade jedne strane države, crnogorski javni funkcioner Vuksanović je “zaboravio” u svom kartinu u koji je uredno unio sve svoje funkcije u ovoj državi – poslanika u Skupštini CG gdje je Vuksanović i član Administrativnog odbora, odnosno predsjednik Odbora za evropske integracije, odbornika u SO Tivat, Člana Predsjedniptva HGI, člana Odbora za vjeru i povijest u Hrvatskom nacionalnom vijeću Crne Gore, odnosno koordinatora Odbora za odnose sa Hrvatima u RH i drugim zemljama HNV Crne Gore.