UPOZORENJE stručnjaka: Jadransko more u junu toplije 4 stepena od prosjeka!

Površinske temperature mora trenutno su oko tri do četiri stepena Celzijusa više u odnosu na prosjek za prvu polovinu juna

Ko se ovih dana kupao u Jadranskom moru, a to je činio i prethodnih godina u isto vrijeme, vjerovatno se iznenadio jer je temperatura vode bila veoma prijatna, a prema procjeni stručnjaka ona je najtoplija u posljednjih 100 godina.

Površinske temperature mora trenutno su oko tri do četiri stepena Celzijusa više u odnosu na prosjek za prvu polovinu juna, pa je tako u Splitu i Puli temperatura mora bila 26 stepeni, prenosi Index.hr.

Od 2008. do 2015. prosječna temperatura površinskog sloja Jadrana porasla je za 1,25 stepeni, a taj trend ubrzanog zagrijevanja ne prestaje.

Ivica Vilibić iz splitske Laboratorije za fiziku mora Instituta za okeanografiju i ribarstvo kaže da je intenzivno zagrijevanje mora posljedica izuzetno visokih temperatura vazduha koje su kontinuirano visoke već dva mjeseca, od sredine aprila.

”Uz to, u ovom razdoblju nije bilo izraženijih epizoda bure, koja inače uzrokuje uzdizanje hladnijeg mora iz dubljih slojeva i miješanje mora uz našu obalu. Možemo reći da su temperature u ovom djelu godine najviše u posljednjih stotinak godina”, rekao je Vilibić.

Kako je objasnio, plitka mora, u koja spada i Jadran, brže osjećaju klimatske promjene od okeana, jer je tromost okeana mnogostruko veća od tromosti obalnih mora.

Međutim, kada se dublji slojevi okeana zagriju, za šta je potrebno više desetina pa čak i stotina godina, tromost okeana ne dozvoljava da se stanje brzo vrati u početno, čak i ako se čovjek počne racionalno ponašati.

On navodi da porast temperature odgovara pojedinim vrstama u moru, dok drugima ne odgovaraju, poput škampa.

“Neke od invazivnih vrsta će se odomaćiti u Jadranu, dok će neke druge nove vrste vjerovatno povremeno migrirati u Jadran. Uz to, pojačano zagrijevanje vjerojatno će povećati porast nivoa mora”, rekao je Vilibić.

On predviđa da će Jadran postati topliji i slaniji.

“Strujanje će biti slabije, dotok kiseonika u duboke slojeve mora biće slabiji, što će imati značajan uticaj na živi svijet na dnu mora, temperatura vazduha biće viša kao i učestalost toplotnih talasa, a ekstremi poput toplotnih talasa, izraženih vrućina, bujičnih voda, poplavljivanja obalnih područja, biće učestaliji. To će imati značajan uticaj na živi svijet, na čovjeka i na njegove aktivnosti, zaključio je Vilibić.