Oprez: Kazne za prodaju igračaka “skvisi” i do 3.000 eura

Tokom sezone na štandovima duž primorja mnoštvo je šarenih predmeta za plažu, igračaka, suvenira, nakita, galanterije…

Inspekcija je ovih dana na hercegnovskoj rivijeri zabranila prodaju igračkica za djecu “skvisi”.

Oni su izrađeni od memorijske pjene i zabranjeni su u Crnoj Gori, ali tek nakon što su ih trgovci otkupili od veletrgovina, tvrdi grupa preduzetnika u ime Udruženja u formiranju “Šetalište Pet Danica”.

Kako su kazali Radiju Jadran pojedini trgovci u Herceg Novom već su kažnjeni zbog prodaje “skvisija”, a kazne se kreću od 450 do 3000 eura.

– Neko je legalno uvezao ove igračke, platio dažbine državi, mi otkupili od veletrgovina, a sad nas država kažnjava i oduzima proizvode. Kad smo se zainteresovali za razlog, rečeno nam je da su zabranjene sve igračke u obliku voća, jer postoji mogućnost da djeca pokušaju da ih pojedu, misleći da je prava voćka i time dovode u opasnost zdravlje. Čini nam se da je to još jedan od evropskih zakona koji se prepisuju iz Brisela ne vodeći računa o zdravoj logici – tvrde iz Udruženja.

U Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Odsjeku za zdravstveno-sanitarnu inspekciju potvrdili su Radiju Jadran da je u Crnoj Gori zabranjena prodaja robe koja podsjeća na prehrambene proizvode.

Pozivaju se na Zakon o opštoj bezbjednosti proizvoda u kome je objašnjeno što je zabranjeno prodavati i u kojim slučajevima. Ukoliko izgled proizvoda, a naročito neprehrambenog, potrošača dovede u zabludu oblikom, mirisom, bojom, pakovanjem, označavanjem, obimom, veličinom ili ako drugim karakteristikama podsjeća na prehrambeni proizvod. Ukoliko takve proizvode upotrebljavaju potrošači, a naročito djeca, to može da predstavlja rizik po njihovo zdravlje i život (npr. gušenje, trovanje ili stomačni problemi zbog stavljanja u usta, sisanja ili njihovog gutanja), navode iz Uprave za inspekcijske poslove.

Dodaju da distributer ne smije da isporučuje proizvode za koje zna ili je, na osnovu informacija kojima raspolaže i svog profesionalnog iskustva, trebalo da zna, da su opasni.

U ovom slučaju, prilikom inspekcijskog nadzora sanitarnoj inspekciji nije data dokumentacija o porijeklu robe, a ni obavještenje o robi (deklaracija) nije istaknuto na proizvodima.

Zakon o zaštiti potrošača jasno ukazuje da trgovac ne smije da stavi u promet robu na kojoj nije istaknuto obavještenje sa podacima o robi, u skladu sa zakonom.

Zato je i zabrana “popularnog” skvisija stupila na snagu danom nadzora, jer “polazeći od pretpostavke da svaki trgovac poznaje Zakon o zaštiti potrošača, kupovinom ovakve robe svjesno ulazi u poslovni rizik”, odgovaraju u inspkciji na naše pitanje o mogućem obeštećenju trgovaca koji su kupili znatne količine igračaka, a sada ne znaju ni što će sa njima, niti kako će nadoknaditi uloženi novac i naći sredstva za kazne.