Objedinjenom ličnom kartom, zdravstvenom i vozačkom će se glasati preko Interneta

Realizacija projekta objedinjavanja lične karte, zdravstvene knjižice, vozačke dozvole i pasoša u jedinstveni Nacionalni identifikacioni dokument (NID) počeće u januaru naredne godine, a biće okončan u avgustu 2020. godine. Za građane će, svakako, biti interesantna činjenica da će se NID-om moći glasati bez fizičkog prisustva…

Praksa glasanja bez fizičkog prisustva na biračkim mjestima, odnosno glasanje preko Interneta, odavno postoji u Sjedinjenim Američkim Državama i skandinavskim zemljama i svjedoči o velikom povjerenju građana u regularnost izbornog procesa.

Suština takvog glasanja je da će građanin moći glasati preko kućnog računara ili mobilnog telefona.

Evropska iskustva: Od evropskih zemalja, osim pomenutih, Estonija je još 2005. godine na lokalnim izborima uvela glasanje elektronskim putem, kada je na taj način glasalo 9.000 ljudi. Već 2011. godine na parlamentarnim izborima više od 100.000 birača glasalo je elektronskim putem. Na izborima za aktuelni Evropski parlament 31,3 odsto birača glasalo je putem Interneta.

Belgija je 1991. godine uvela elektronsko glasanje. Ovaj način glasanja 1999. godine počeo se koristiti na gotovo svim biračkim mjestima na opštim i lokalnim izborima.

U Crnoj Gori, iako je kontrola izbornog procesa među najstrožim na svijetu, postoji nepovjerenje u izborni proces, pa će se tek vidjeti kako će političke partije reagovati na ove svjetske trendove.

No, glasanje bez fizičkog prisustva samo je jedna od brojnih prednosi koje nudi ovaj jedinstveni dokument.

Brojne prednosti i funkcije NID-a: Podsjetimo, Ministarstvo javne uprave je izradilo Elaborat o potrebi i mogućnostima uspostavljanja Nacionalnog identifikacionog dokumenta u Crnoj Gori. Elaborat je urađen na inicijativu Ministarstva javne uprave u saradnji sa Ministarstvom unutrašnjih poslova, Ministarstvom zdravlja i Fondom za zdravstveno osiguranje, kao direktna reakcija na već pripremljeni projekat imlementacije elektronskih zdravstvenih knjižica.

Elaborat, koji nije objavljen u javnosti, je ukazao da Nacionalni identifikacioni dokument predstavlja optimalno rješenje za građane Crne Gore koji se može istovremeno koristiti kao lična karta ili zdravstvena knjižica ili bilo koji drugi identifikacioni dokument ili putna isprava.

U Elaboratu se prvi put pominje mogućnost da se putem NID-a može glasati elektronski bez fizičkog prisustva.

U perspektivi NID treba da omogući online pristup bilo kojoj elektronskoj usluzi, bez obzira da li se radi o uslugama državnih organa i organa lokalne samouprave kao i bankarskim, telekomunikacionim i dr. uslugama.

“Takođe, trebalo bi da obezbijedi korišćenje elektronskog potpisa za bilo koju vrstu potrebe, omogući glasanje bez potrebe fizičkog prisustva, omogući online pristup medicinskim dosijeima i drugim evidencijama, služi za online prijavu poreza itd”, piše u dokumentu Ministarstva javne uprave koji je dostavljen na uvid Portalu Analitika.

Razlozi za pokretanje projekta: U obrazloženju se dalje navodi da se radi o realizaciji jednog od bazičnih IT projekata neophodnih za razvoj digitalnog društva.

“Razlozi za njegovo pokretanje su višestruki. Osnovni leži u potrebi zamjene postojećih ličnih karata u skladu sa rokom važenja imajući u vidu da su uvedene 2008. godine. Pored toga, u okviru organa državne uprave pokrenute su različite inicijative za uvođenje elektronskih identifikacionih dokumenata koje svaka za sebe zahtijeva razvoj pratećih sistema koji su po funkciji istovjetni. Samo po sebi to predstavlja nekontrolisan, neracionalan, neefikasan i paralelan razvoj IT sistema u organima državne uprave, što za korisnike komplikuje mogućnost ostvarivanja njihovih prava”, konstatuju u Ministasrtvu.

Kako će izgledati NID: Portal Analitika je krajem prošlog mjeseca objavila da će NID imati sliku u boji, elektronski potpis, broj socijalnog i zdravstvenog osiguranja, identifikacioni poreki broj…

“Biće izrađen jedinstveni multifunkcijski elektronski ID sa slikom u boji – lična karta sa jedinstvenim ID građanina i biometrijskim podacima, digitalni sertifikat za elektronsku autentifikaciju elektronski potpis, identifikacioni broj socijalnog i zdravstvenog osiguranja i identifikacioni poreski broj”, piše u Akcionom planu u odjeljku Obaveze.

Većina zemalja EU ima čip na ID dokumentu: Zanimljivo, tokom izrade Elaborata izvršena je komparativna analiza identifikacionih dokumenata i njihovih osobina, izdatih pojedincima u državama članicama EU, i došlo se do zaključka da od 26 zemalja članica EU njih 20 ima čip na indentifikacionom dokumentu.
Takođe, ukupno 16 ima integrisan digitalni certifikat za provjeru digitalnog identiteta – eID na identifikacionom dokumentu, a integrisane biometrijske podatke, sliku i otisak prsta (IM, FP), na identifikacionom dokumentu ima 10 zemalja, dok samo sliku ima njih četiri.
1101pribilovicOd ukupnog broja zemalja članica EU (26) njih 10 ima istovremeno ugrađen čip, pohranjene biometrijske podatke, slika ili otisak prsta (IM, FP) i digitalni certifikat (eID);
Samo u šest država članica izdaju se identifikacione kartice bez elektronskih čipova, ujedno tih šest zemalja članica nema ni biometrijske podatke kao ni digitalni certifikat.

Iskustva zemalja EU: U većini država članica identifikacione kartice imaju neke elektronske funkcionalnosti. Identifikacione kartice se ne izdaju u Danskoj, Irskoj i Velikoj Britaniji.

Mađarska je jedina zemlja članica u kojoj se izdaju i multifunkcionalne ID kartice i plastične nacionalne lične karte. Međutim, ovaj poslednji tip lične karte može se izdati samo starijim osobama od 65 godina.

U martu 2016. godine Vlada Italije je započela novi pilot program koji se fokusira na uvođenje obaveznih ID kartica po regijama, tako da je od aprila 2017. godine 549 regija je započelo izdavanje. Očekuje se da će se program realizovati na nivou cijele države do kraja 2018. godine.

U Grčkoj je predviđeno, izdavanje “novog tipa” identifikacione kartice sa nekim dodatnim sigurnosnim karakteristikama. U decembru 2015. godine objavljeno je da se ispituje nadogradnja grčkih identifikacionih kartica kako bi ih uskladili sa standardima EU.

Napomenuto je da će, pored otisaka prstiju, novi identifikatori uključivati dodatne biometrijske elemente na čipu.

NID u većini zemalja obavezan: U većini država članica je trend uvođenja identifikacionih kartica koje će biti obavezne, dok u zemljama članicama gdje ne postoje obavezne identifikacione kartice građani dobijaju alternativne identifikacione dokumente.

Uvođenje elektronskih identifikacionih kartica predstavlja trend, sa sve većim brojem država članica EU koje uvode ili se odlučuju da uvedu multifunkcijske identifikacione kartice.

“Napori da se uvedu nove ID kartice olakšavaju pravni i politički razvoj EU koji imaju za cilj da poboljšaju upotrebu elektronskih usluga u EU”, konstatuje se u Elaboratu.
Mađarski primjer NID-a: Kao poseban primjer NID-a, treba posebno izdvojiti elektronski identifikacioni dokument stanovnika Mađarske, koja je multifunkcijski, beskontaktni dokument, sa slikom u boji.

Ovo pravo tehnološko čudo objedinjuje ličnu kartu sa jedinstvenim identifikacionim brojem građanina i biometrijskim podacima, digitalni sertifikat za elektronsku autentifikaciju i digitalni potpis, identifikacioni broj socijalnog i zdravstvenog osguranja, identifikacioni poreski broj i putna isprava u sve zemlje EU i ostale sa kojima Mađarska ima potpisani sporazum.

Mađarska je sa realizacijom projekta otpočela u oktobru 2015. godine, a sa izdavanjem dokumenata početkom 2016. godine. Do sada je izdala preko tri miliona novih dokumenata, koji u potpunosti mijenjaju dokumenta za navedene funkcionalnosti.

NID će se početi izdavati u Crnoj Gori već od 2020. godine, a da li će na sljedećim izborima biti omogućeno glasanje bez fizičkog prisustva, zavisiće od volje političkih partija koje imaju predstavnike u novoformiranom Odboru za reformu izbornog zakonodavstva.

Analitika