Njemci na privremenom radu na Farmi magaraca Martinići

O farmi magaraca u danilovgradskom selu Martinići ispričano je mnogo priča. O njoj su pisali svi svjetski mediji: BBC, Lonely Planet, Yahoo, preporučio je Ryanair, postala je hit na društvenim mrežama i posjetilo je do sada preko 57. 000 ljudi, ali definitivno nijeste znali da je ova farma jedino mjesto u Crnoj Gori gdje Njemci dolaze da rade!

Foto: CdM
Foto: CdM

Ekipa CdM-a obišla je malu oazu smještenu daleko od gradske buke i vreve, gdje je vlasnik Darko Saveljić ispričao da su turisti iz Njemačke redovni posjetioci i da mnogo vole da rade, čiste i pomažu oko životinja.

Foto: CdM
Foto: CdM

“Mi smo, ponosno možemo reći, jedina destinacija u Crnoj Gori u kojoj stranci uživaju radeći. To je zapravo i bio moj cilj-aktivni turizam. U sklopu naše farme nedavno sam otvorio i apartmane, međutim ne želim da turisti po cio dan spavaju i odmaraju. Ispostavilo se da je njima rad na farmi mnogo interesantan i da vole da rade seoske poslove. To su uglavnom uspješni, ostvareni ljudi kojima je preko glave gradskog života i žele da osjete potpuno nešto novo i drugačije”, kaže Darko.

Foto: CdM
Foto: CdM

O velikoj zainteresovanosti njemačkih turista za farmu zaslužni su i mediji koji su promovisali i pisali o Saveljićevom projektu, a priča o farmi je emitovana u udarnom terminu njemačkog javnog servisa. Ipak, ne treba zanemariti ni društvene mreže i Facebook stranicu farme koju je lajkovalo 14.000 ljudi.

Foto: CdM
Foto: CdM

“Nedavno smo došli do saznanja da se naša strategija marketinga izučava na ekonomskim fakultetima Sveučilištu u Zagrebu i Univerzitetu Crne Gore. Eto, izašli smo u univerzitetskom udžbeniku, a nemamo niti imamo strategiju, niti bilo kakav biznis plan. Radimo srcem, a to je, izgleda, najbolji marketing”, kaže Darko.

Foto: CdM
Foto: CdM

Farma je nastala prije četiri i po godine i Saveljić je, kada je počinjao realizaciju ovog projekta, primarno želio da sačuva magarca kao životinju kojoj je prijetilo izumiranje.

Foto: CdM
Foto: CdM

“Ova životinja je dio crnogorske kulturne baštine, a bilo ih je na hiljade u ovom krševitom dijelu države. Kasnije su se ljudi selili iz sela u gradove, počeli su da koriste mašine i, nažalost, magarac je postao životinja-otpad”, navodi on.

Kad su ljudi vidjeli da farma magaraca odlično funkcioniše, prepoznali su vrijednost ove zapostavljene životinje.

Foto: CdM
Foto: CdM

“Kad sam počinjao da formiram farmu cijena jednog magarca je bila 25 eura i uglavnom su ih ljudi kupovali na stočnoj pijaci da hrane pse. Cijena jednog magarca je sada 200 do 250 eura. Mnogi ljudi žele da pođu mojim putem i da oni osnuju farmu”, dodaje Darko.

Foto: CdM
Foto: CdM

A na farmi je bukvalno pravi mali raj. Vidjećete da postoji Trg magarice Marte, nazvan po prvom magarcu nastanjenom na farmi. Tu je i porodilište, zatim centar za recikliranje, čuveni Muzej magarca gdje je ulaznica kilogram šargarepa ili jabuka koje će se naravno, dati magarcima i cvjetnjak dobermana Svita.

Foto: CdM
Foto: CdM
Foto: CdM
Foto: CdM
Foto: CdM
Foto: CdM

Farma je otvorena nedjeljom. Radnim danima u posjetu im dolaze djeca iz vrtića i učenici, a Darko se trudi da svakog edukuje na pravi način.

“Farma je besplatna za roditelje koji imaju autističnu djecu. Djeca vole da se igraju sa magarcima, a terapija se pokazala kao vrlo djelotvorna i uspješna. To sigurno ne može da promijeni generalno stanje, ali roditeljima je jako bitno da je dijete opušteno i da uživa sa njima. Osim toga, naše mage mogu da jašu samo djeca sa invaliditetom i nakon jahanja pokazalo se da su mogli da hodaju sa hodalicom. Te pozitivne vibracije se prenose na njih”, navodi ponosno on.

Foto: CdM
Foto: CdM

Darko je svoje mage poprilično razmazio. S obzirom na to kako je ova životinja u prošlosti bila tretirana, na farmi imaju potpuni užitak.

Foto: CdM
Foto: CdM

“Hrana i voda su im uvijek dostupni, non stop čistimo oko njih, a posla kao na svakoj farmi nikad ne fali. Svaka maga ima svoje ime, a slušaju i klasičnu muziku od sedam do 19 sati”, dodaje on.

Foto: CdM
Foto: CdM

Na farmi se prodaje inače i magareće mlijeko koje je najskuplje. Litar ovog dragocjenog napitka košta 50 eura, a Darko i njegova porodica mlijeko besplatno daju svakom ko nema novca da ga priušti i dobrovoljnim davaocima krvi.

“Ovo mlijeko se pije tako što se samo filtrira kroz gazu. Ukoliko se skuva ima potpuni efekat kao i kravlje. Sladunjavog je ukusa, tako da se bukvalno lijepi za prste. Poznato je da liječi i ublažava simptome kašlja i bronhitisa, astme i upale pluća, a dobro je i za kožne bolesti. Postoji i legenda da se kraljica Kleopatra kupala u magarećem mlijeku i da je zbog toga bila lijepa”, priča Saveljić.

Na farmi sve što je napravljeno je second-hand, dakle od već korištenih ili recikliranih materijala.

“Htjeli smo da dokažemo da sve može da se napravi na način da se što manje ošteti priroda, a nijesu potrebni milioni da bi se investitalo u neku ideju”, poručuje Darko.

Aleksandra Bošković

CDM