Prva dionica autoputa do polovine 2021.

Premijer Duško Marković odgovarao je danas u parlamentu na pitanja predstavnika poslaničkih klubova koja se najviće odnose na aktuelna situacija u vezi sa koronovirisom.

Virus je i dalje tu, a mi se spremamo za više scenarija, rekao je premijer Marković odgovarajući na pitanje predstavnik Demokratske partije socijalista Branimira Gvozdenovića koga je interesovala premijerova ocjena odgovora države na aktuelnu zdravstvenu situaciju, ali i izazova u budućem periodu.

Državne institucije i Vlada u cjelini pokazale su visok stepen znanja, odlučnosti, odgovornosti i solidarnosti u odgovoru na pandemiju novog koronavirusa – ocijenio je Marković na Premijerskom satu navodeći da je takva ocjena stigla sa mnogih domaćih i inostranih adresa.

“Odlučnost je ispoljena i prije nego je virus registrovan u Crnoj Gori. U skladu sa preporukama zdravstvene struke, počeli smo pripreme za neminovan scenario – da ni Crna Gora neće biti zaobiđena niti pošteđena novog koronavirusa.

Samim tim, jedina smo država u Evropi, a možda i šire, koja je donijela odluku da započne sprovođenje rezolutnih zdravstveno-bezbjednosnih mjera i prije dokazanog obolijevanja u državi.

Dakle, prije prvog registrovanog slučaja. Ove i odluke koje su uslijedile, danas daju vidljive rezultate: imamo najmanju stopu smrtnosti u regionu, nisku stopu obolijevanja, visoku stopu ozdravljenja i izuzetno visoku stopu testiranih građana”, kazao je predsjednik Vlade odgovarajući na pitanje Gvozdenovića iz Kluba poslanika Demokratske partije socijalista Crne Gore.

Premijer je rekao da je još 31. januara Institut za Javno zdravlje zatražio od Ministarstva zdravlja formiranje Nacionalnog koordinacionog tijela za koordinaciju i upravljanje na eventualnu pojavu novog koronavirusa u Crnoj Gori te da je NKT odmah, 3. februara i formirano.

“Ali još od sredine januara, Vlada je na dnevnom nivou posvećivala pažnju ovom pitanju, uključivanjem brojnih resora, organa i institucija. Dakle, dva i po mjeseca prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija 25. marta objavila potrebu uključivanja cijelih Vlada na suzbijanju i kontroli pandemije.

Pored mjera donijetih na osnovu jasnih preporuka struke, donosili smo i odlučne političke odluke, preuzimajući odgovornost. Tako smo još 28. februara, dakle nekoliko sedmica prije pojave prvog slučaja koronavirusa u Crnoj Gori, obustavili letove prema gradovima i zemljama koje su već bile ugrožene koronavirusom, zabranili smo službena putovanja, i veoma direktno i rezolutno ukazali da se obustave i privatna putovanja.

Nedugo nakon toga zatvorili smo granice i prema šest najugroženijih država u tom trenutku (Italiji, Španiji, Južnoj Koreji, Iranu i Kini). Nacionalno koordinaciono tijelo i sedam operativnih štabova sa preko 100 članova dali su blagovremene i efikasne odgovore u veoma složenoj situaciji.

I da neko ne pomisli da se ovoj pošasti oduprlo 100 ljudi iz administracije: Ne! – tih 100 ljudi mobilisalo je desetine hiljada zaposlenih u zdravstvu, službama bezbjednosti, službama zaštite i spašavanja, komunalnim službama i mnogim drugim institucijama i ustanovama po dubini.

Jasno definisan način koordinisanja i efikasno donošenje i izvršavanje odluka, uz nadzor nad njihovim sprovođenjem, dali su rezultat kojem nema sličnog u regionu i šire. Jednom riječju – djelovali smo odlučno, udruženo, efikasno i odgovorno”, rekao je predsjednik Vlade.

Premijer je rekao da za ovakvu krizu, ni jedno zdravstvo, ni jedno društvo, ni jedna ekonomija nijesu bili u potpunosti spremni.

“Niti se pretpostavljalo da će se virus na ovakav način pretvoriti u epidemiju i pandemiju, niti da će se njena ekspanzija desiti tako brzo i naglo. A posebno – da naučna javnost neće imati odgovore na neka od ključnih pitanja ni poslije nekoliko mjeseci od pojave virusa”, kazao je premijer.

Predsjednik Vlade je rekao da je Crna Gora uspjela da sačuva stare u staračkim domovima i pacijente u bolnicama, te da do sada skoro niko drugi to nije uradio.

“Hitne mjere preduzeli smo u Tuzima, naselju na Vrelima Ribničkim u Podgorici, i u selu Biokovac u Bijelom Polju – uspostavljajući kontrolu nad širenjem virusa.

Paralelno – svima njima obezbijedili smo i pomoć i društvenu podršku, da lakše prebrode svojevrsnu žrtvu koju su morali podnijeti. Uspjeli smo da sačuvamo naše stare u staračkim domovima, kao i sve ostale građane u kolektivnom smještaju, uključujući pacijente u bolnicama.

Istovremeno, kompletan zdravstveni sistem uspjeli smo da reorganizujemo da odgovori potrebama bez većih poteškoća i zastoja, trudeći se da medicinske usluge dobiju svi kojima su zaista i potrebne. Zbog svega što smo zajedno postigli ovom prilikom, pored zaposlenih u zdravstvu i svim uključenim institucijama i službama, izražavam zahvalnost i svima drugima koji su izvan sistema administracije i državnog aparata.

Zahvaljujem i hiljadama vrijednih zaposlenih koji zbog prirode svoga posla nijesu mogli ostati kod kuće. Zahvaljujem i građanima koji su odgovorno poštovali donijete mjere i preporuke… Sve ovo doprinijelo je da Crna Gora bude primjer zemlje sa najviše prava i sloboda u toku suprotstavljanja ovoj globalnoj pandemiji. Zemlje koja obezbjeđuje slobodu kretanja ljudi u neophodnoj mjeri.

Zemlje u kojoj je život ipak tekao ne ugrožavajući mir i građansko dostojanstvo čovjeka i njegove porodice”, kazao je Marković na Premijerskom satu.

Podsjetivši na dva Vladina paketa ekonomskih mjera, od kojih je samo prvi vrijedan 1,3 milijarde eura, premijer je rekao da stručnjaci još nemaju odgovor na pitanje do kada će trajati pandemija, te da Vlada priprema više scenarija koji su fokusirani na zaštitu zdravlja i života građana, kao najviših vrijednosti.

Poslanik Demokratskog fronta Andrija Mandić je pitao premijera zašto nije prihvatio i učinio javnim set urgentnih mjera koje je predložio taj politički savez, a koji uključuje finansijsku pomoć svakom građaninu.

“Predlog Demokratskog fronta o pomoći za građane je primjer površnosti i političke demagogije”, odgovorio je Marković.

“Čak i da smo prihvatili taj uvozni predlog rekli biste da se radi o političkoj demagogiji i partijskoj propagandi”, kazao je Marković, dodajući da Vlada Crne Gora nije poput nekih drugih Vlada koje obećavaju pomoć građanima, pa ih onda pozivaju da tu pomoć ne uzimaju.

“Negirate sve što je urađeno samo da bi dokazali da je Vlada nesposobna, ali demantuju vas rezulutati koje smo ostvarili. Demantuju vas i izstraživanja koja pokazuju široku podršku NKT i Vladi”, rekao je premijer, istakavši da je ponosan zbog načina na koji se Vlada bori sa krizom i što su životi građani sačuvani.

“Kada donosite odluke, morate biti sigurni da je temelj dovoljno čvrst da izdrži opterećenja koja mu dodajete. To se zove odgovornost, a bojim se da u vašem pristupu toga nema”, rekao je premijer koji je, obraćajući se Mandiću rekao da je Vlada preduzela sve mjere koje su definisane tako da obezbijede potreban nivo podrške i pokretanje ekonomiiju po završetku krize.

“Vladini paketi pomoći obezbjeđuju višemilionsku podršku privredi i građanima i to realnu podršku. Nijesmo usvajali tako što smo prepisivali, već tako što smo pažljovo analizirali i projektovali mjere. Tu se nećemo zaustaviti. Pripremamo već novi paket za pomoć privredi i pojedincima”, rekao je Marković uz primjedbu da bi, u slučaju da je Vlada primjenila mjere koje predlaže DF, iz opozicije stigle optužbe da se radi o političkoj demagogiji i parrtijskoj propagandi.

“Dao sam nalog da se besplatno podijeli oko 300.000 maski. Podijelićemo besplatno maske ranjivim kategorijama: 240.000 penzionerima i 44.000 korisnicima tuđe njege i pomoći i lične invalidnine. Podijelili smo 26.000 maski korisnicima staračkih naknada i materijalnog obezbjeđenja”, rekao je Marković.

Poslanik SDP-a, Raško Konjević je pitao – kako će Vlada pomoći 36 hiljada nezaposlenih i skoro 40 hiljada penzionera čija su mjesečna primanja manja od 200 eura?

“Pošto je tokom jučerašnje sjednice parlamenta jedan od poslanika vladajuće koalicije rekao – mi se zalažemo da uzmemo od onih koji imaju, pitam vas – da li mislite da bi učestali pozivi na solidarnost i zajedništvo mogli da dovedu do političke volje da se uvedu posebna poreska opterećenja prema svim gradjanima koji ne mogu legalnim prihodima da dokažu imovinu koju posjeduju”.

“Danas imamo razloga da budemo zadovoljniji nego prije mjesec jer smo o našim institucijama često govorili veoma loše”, rekao je premijer Marković, odgovarajući na pitanje Konjevića.

Prema istraživanjima, Vladi vjeruje 66 odsto građana, a preko 95 posto građana poštuje odluke i vjeruje Nacionalnom koordinacionom tijelu”, rekao je Marković koji je naveo i da 81 posto vjeruje u obrazovni sistem, 73 posto vojsci, 68 policiji…

“U Crnoj Gori je prisutna snaga institucija”, rekao je Marković.

Govoreći o zaradama u zdravstvu premijer Marković je rekao da je saglasan da ih treba povećati, ali treba naći izvore. Predložio je i način kako to ostvariti:

“Evo imam predlog, ako ste saglasni. Dajte da smanjimo izdvajanja za političke stranke i da sve što po tom osnovu izdvojimo da usmjerimo na plate zdravstvenih radnika. Vi se u Skupštini dogovorite da li da svim političkim partijama istovjetno i na isti način. Da li isti procenat treba da imaju stranke koje bojkotuju Skupštinu. Evo ja sam vam predložio”, rekao je Marković.

Briga o najranjivijim kategorijama našeg društva uvijek je aktuelna tema i u vrhu je prioriteta ove Vlade, a ne samo sada kada se suočavamo sa globalnim problemom – pandemijom, poručuje on.

“Budžet će biti u maju u parlamentu i razgovaraćemo o svim pitanjima. Pokušaćemo da sve što uštedimo usmjerimo na podršku privredi. Penzioneri i korisnici socijalnih primanja će morati da prime svakog mjeseca ono što ima pripada”, kazao je premijer.

Ervin Ibrahimović, u ime Kluba manjinskih stranaka, pita Markovića da li Vlada planira da nastavi kapitalne projekte na sjeveru Crne Gore.

“Moramo nastaviti kapitalne investicije. Ne smijemo dozvoliti da u našem BDP-u sjever učestvuje sa tako malim procentom”, kazao je on.

I premijer je saglasan da kapitalni projekti ne smiju stati.

“Realizacija kapitalnih investicija teče u kontinuitetu. Činimo sve da se osigura bezbjedan rad na gradilištima…”, tvrdi on.

“Radovi na Sjeveru Crne Gore nijesu obustavljeni, niti smo to razmatrali kao opciju. Naprotiv, u ovim mjesecima trudili smo se da odemo i korak dalje, da pokušamo da zadržimo zainteresovanost investitora ka daljem ulaganju u naš Sjever, i na svakoj drugoj lokaciji širom Crne Gore. Kao što smo i najavljivali, program sticanja crnogorskog državljanstva po osnovu investiranja počeo je da daje rezultate. Naime, od šest projekata koji se kroz ovaj program našli na listi razvojnih projekata u oblasti turizma, čak pet projekata realizovaće se na Sjeveru Crne Gore.

To su četiri hotela u Kolašinu i jedan na Žabljaku. Ukupna vrijednost iznosiće preko 74 miliona eura, a stavljanjem u funkciju ovih 5 hotela biće stvorene pretpostavke za otvaranje preko 400 novih radnih mjesta. Smještajni kapaciteti biće bogatiji za 525 soba visoke kategorije – sa 4 i 5 zvjezdica. Sada, više nego ikada prije, svjesni smo da se realizacijom ovakvih projekata povećava vrijednost cjelokupnog prostora naše zemlje prvenstveno za nas same, kojima je ova zemlja jedini dom. Upravo zbog toga, nastavićemo sa realizacijom kapitalnih projekata, kako bismo uspostavili ravnomjeran i održiv razvoj na cijeloj teritoriji i omogućili bolji život svakom građaninu i njegovoj porodici”, kazao je Marković.

Neđeljko Rudović pita, u ime Kluba SNP-Demos, je li Vlada preduzela mjere za poništenje odluka Komisije za stambena pitanja u slučajevima kada nije poštovana Odluka o kriterijumima, koje sankcije će biti za članove Komisije, te zašto se dokumenti o radu Komisije za period 2006-2016. kriju od javnosti.

“Koliko je stanova za službene potrebe u državnoj svojini? Koliko je njihova procijenjena vrijednost i kvadratura? Koliko je stanova koji ne potpadaju pod definiciju stana za službene potrebe, koje kvadrature i vrijednosti, zabilježeno u Upravi za imovinu”, pita Rudović.

“10 odsto domaćinstava u CG nije u stanju da plati struju za mart, to se desilo odmah na početku. I ako već i vi mislite da se pokuša pronaći politički sporazum u periodu krize, onda je vrijeme da učinite korake koji će nam dati za pravo da možda budemo dio tog sporazuma. Jedan od njih je da se ponište nezakonite odluke o dodjeli stanova”, dodao je Rudović.

Zašto je neko morao da bude čašćen sa 100.000 eura, zašto mu je rata 30 eura, pita Rudović.

“Pitanje odgovornosti morate readresirati. Tužilaštvo je radilo na prijavi i odbačena je krivična prijava”, rekao je Marković.

Boris Mugoša, u ime Kluba SD-LP, pita premijera kada se očekuje definisanje paketa dugoročnih mjera za podršku privredi.

“Da li je urađena projekcija neophodnih sredstava u ovoj godini za realizaciju svih mjera, uključujući dugoročne, kao i izvora iz kojih će se ta sredstva obezbijediti”, pita Mugoša.

“Ako mi ne pomognemo privredi, nema ni plata ni penzija ni socijale”, kazao je Mugoša.

“Do sada su donijeta dva paketa. U narednoj fazi ključnu ulogu će imati finansijski sektor. Država ne treba da bude sama na zadatku oporavka ekonomije, podrška privrednim subjektima jeste interes komercijalnih banaka. CBCG, Ministarstvo finansija i komercijalne banke za sada su najpotrebniji privredi”, kaže premijer.

Očekujem da će poslovna zajednica prepoznati šanse za veća ulaganja u realni sektor, kaže on i dodaje da je Vlada stalno u komunikaciji sa međunarodnim adresama oko paketa podrške.

Vjerujem da ćemo i na ovom iskustvu još uspješnije odgovoriti izazovima ovog vremena, rekao je premijer.

Ukupne donacije NKT su 8 miliona, a stanje na računu milion i 750 hiljada eura za Crveni krst i nabavku hrane, nabavku respiratora i opreme. Donacije pristižu i dalje sa svih meridijana. Probudila se solidarnost brojnih gradjana, kompanija, stranih investitora, dijaspore…

I ovom prilikom svima želim da kažem veliko hvala za svaki euro i robnu donaciju.

Sa željom da iz ove krize izadjemo još spremniji Vlada će donijeti odluku da sredstva od donacija budu usmjerena na izgradnju nove Infektivne klinike u Podgorici, a potrošen novac ćemo vratiti iz budžeta da bi se sva sredstva usmjerila na tu namjenu, rekao je Marković.

“Ova kriza je potvrdila odredjenu ranjivost crnogorske ekonomije i činjenicu da se moramo više osloniti na sopstvenu proizvodnju”, rekao je poslanik Mugoša, dodajući da tome u prilog govori podatak da uvozimo prehrambenih proizvoda za 500 miliona, a da izvozimo svega 50 miliona.

Slovenija je donijela propis da svaka državna ustanova mora da kupuje najmanje polovinu domaćih proizvoda.

U razvoju domaće proizvodnje hrane moraju da učestvuju svi. Ne može samo država. Ona je podrška, ali moraju se uključiti, priije svih i trgovinski lanci, smatra Mugoša.

Definitivno će jedan od najvećih izazova biti restrukturiranje domaće ekonomije – tvrdi Mugoša koji se osvrnuo i na bankarski sektor.

“Uvijek sam smatrao da postoji prostor za smanjenje kamatnih stopa i da postoje brojne provizije koje su previsoke, ali moramo da znamo – banke su nam jedan od ključnih činilaca privrednog razvoja”, kazao je Mugoša naglašavajući da bez banaka ne možemo.

Govoreći o moratorijumu na kredite Mugoša je rekako da nulte kamate ne postoje nigdje dodajući da je greška napravljena što nije regulisano da se kamate ne obračunavaju po ugovorenoj stopi i da bi na to trebalo obratiti pažnju kod potencijalnog novog moratorijuma.

Mora da postoji veoma precizno i jasno partnerstvo svih sektora, zaključio je Boris Mugoša uz sugestiju da je potrebno manje imati u vidu partijska pripadnost, već se sve mora bazirati na argumentima.

Potpuno se slažem sa potrebom restrukturiranja privrede, ali ne na štetu turizma – rekao je Marković odgovarajući Mugoši.

Novi paket može sadržati pretpostavke za nove proizvodne kapacitete u šumskoj, metalnoj, tekstilnoj industriji. Mislim da je vrijeme da formiramo posebno tijelo ili Agenciju za razvoj koja neće biti samo adminsitrativna podrška, već i institucionalna podrška, rekao je Marković koji je dodao da je siguran da se sa bankarima mogu naći zajednička rješenja.

Aleksandar Damjanović je, u ime Posebnog kluba poslanika, pitao – koji su razlozi „ozbiljnog kašnjenja u realizaciji projekta autoputa i kada će biti završen, imajući u vidu da je rok za to bio u maju 2019. godine“.

Damjanović je izrazio sumnju da se u pandemiji traži alibi za kašnjenje ovog kapitalnog projekta.

“Radovi na autoputu nijesu spadali u zabranjene djelatnosti i znamo da razlog za kašnjenje ne može biti nedolazak radnika, već i neki razlozi koji su do nas.

Krajem 2014. parlament je donio odluku o gradnji autoputa koja je počela 2015., a neće biti završen bar do maja 2016.

U ovom trenutku nastavak druge dionice nije ni na vidiku. Znamo da će i ta dionica da košta najmanje milijardu i da će početi tek kada se završi prva dionica, a to će biti u trenutku kada će nam dospjeti obaveze po osnovu kredita.

Neko je rekao – da smo ga “krampali”, već bi ga završili, rekao je Damjanović, dodajući da sredstva neće biti lako obezbijediti i da se već govori da će se druga dionica graditi po nekom drugom modelu.

Premijer Marković je iskazao neslaganje sa Damjanovićevim konstatacijama, prije svega sa ocjenom da mjere koje je Vlada preduzela zbog situacije izazvane koronavirusom spore.

“Mislim da je dobra inicijativa da Vlada izvještava parlament o radovima periodično, kako god Skupština odluči.

Ni u kom slučaju ne zanemarujemo kapitalne projekte, prije svih, prioritetnu dionicu autoputa Bar – Boljare.

Zahvaljujući mjerama Crna Gora se ubraja u zemlje koje se uspješno bore sa koronavirusom. Posljedice ćemo osjetiti u svakoj oblasti, ali uvjeren sam da ćemo sve savladati i vratiti se na put razvoja na kom već godinama bilježim značajne rezultate.

Izgradnja autoputa je prioritet i nećemo dopustiti da ga bilo što dovede u pitanje. To je projekat kojim se od početka odgovorno upravlja.

Izgradnja je počela 11. maja 2015. Do sada je završeno 87 posto radova i ocjena o ozbiljnom kašnjenju je preuranjena i neodrživa.

Radovi na autoputu su bili generator rasta, a kvalitet je važniji od rokova. Iluzorno bi očekivalo da ovakav projekat ostane imun na globalne poremećaje kao što je pandemija koronavirusa. Efekte pandemije tumači medjunarodna asocijacija inženjera.

Nije u pitanju samo 700 – 800 nedostajućih radnika glavnog izvodjača. Raspoložive radne snage nema ni u regionu. Otežan je saobraćaj, snabdijevanje”, rekao je Marković, koji je dodao da će se o opravdanosti razloga za produženje rokova odlučivati, a da je izvođač već pokrenuo proceduru.

Čim procedura bude okončana, Vlada će obavijestiti parlament i ukupnu javnost. Ohrabrujuća informacija je da se radovi, smanjenim intenzitetom i dalje odvijaju – rekao je Marković koji je, obraćajući se Damjanoviću, ocijenio da nema mjesta za dramatična predviđanja.

“Kvalitet će i dalje biti primarni cilj, a kao i do sada cjelokupna javnost će i dalje biti redovno informisana. Radovi odmiču, a autoput poprima jasne obrise i konture. Procjenjujemo da će u prvoj polovini 2021. godine”, kazao je premijer dodajući informaciju da bi druga dionica trebalo da košta izmedju 270 i 300 miliona eura.

Aleksandar Damjanović je rekao da se “šalje poruka da nas je koronavirus zaustavila da ostvarimo velike rezultate” koji je iznio i više dilema i zamjerki u vezi pomoći i subvencija građanima i privredi.

“Od CBCG koja je zakazala u ovom trenutku potrebna je značajnija pomoć. Zanemarite CB i idite direktno na MMF. Treba da pokušamo da budemo brži i efikasniji sa mjerama. Molio sam da se otvara ekonomija. Ja sam vam vjerovao, sada vi vjerujte meni – otvarajte ekonomiju uz neke mjere koje će se poštovati. Turizam je bolna priča kojom ćemo se tek baviti u narednom periodu”, rekao je Damjanović istakavši da “smo ovdje svi na istom poslu”.

Premijer Marković je ponovio da će se formirati poseban kolegijum za autoput i da je Vlada spremna za dijalog.

“O podršci malim i srednjim preduzećima, obezbijedili smo dva paketa mjera u partnerstvu sa socijalnim partnerima, nezavisnim stručnjacima, profesorima fakulteta i ovdje u parlamentu, sa vama. Vidjeli ste da smo prihvatili najveći dio predloga. Tako ćemo i o trećem paketu razgovarati”, rekao je Marković.

Na Damjanovićeve ocjene da je Centralna banka nefleksibilna i da ne prati rad Vlade zbog čega bi, prema njegovom mišljenju, Vlada trebalo da ide na direktne aranžmane sa bankama, premijer je rekao da je previše napada na CBCG koji nijesu utemeljeni na realnim činjenicama.

“Ne bih da CBCG tako negativno fokusiramo. Njihove mogućnosti nijesu baš previsoke”, kazao je Marković, dodajući da bi volio da se i tom segmentu domaćeg ekonomskog sistema pristupa pažljivije.

Premijerski sat je završen, a Skupština nastavlja rad sjutra.

Izvor: Antena M