Pacijenti bi za dva mjeseca mogli bez odlaska ljekaru da zakažu pregled preko interneta, a imaće i mogućnost da do kraja godine na telefonu ili računaru dobiju kompletan uvid u svoje laboratorijske nalaze i ljekarske recepte.

To je u razgovoru za „Vijesti“ saopštio direktor Fonda za zdravstveno osiguranje Sead Čirgić.

On je najavio da bi sljedeće godine papirne zdravstvene knjižice trebalo da zamijene elektronske, ali i da bi do kraja ove papirni recepti za ljekove mogli da postanu prošlost.

Čirgić tvrdi da su troškovi bolovanja za prva četiri mjeseca ove godine smanjena za pola miliona u odnosu na lani.
Saopštio je i da je u Codri, od umrežavanja te privatne bolnice početkom godine, pregledano 2.800, a operisano oko 950 pacijenata o trošku države.

Najavili ste uvođenje elektronske zdravstvene kartice od naredne godine. Koje su prednosti tog dokumenta u odnosu na papirnu knjižicu i šta očekujete od uvođenja novih kartica?

Projekat uvođenja elektronske zdravstvene kartice planiramo da realizujemo tokom 2018. godine. Kada razmišljamo o benefitima uvijek je to u dvije ravni, uvijek na prvom mjestu je šta omogućavamo našim osiguranicima, a drugo kako se to odražava na finansije. Naše očekivanje je da će benefite od ovog projekta imati osiguranici, pružaoci zdravstvenih usluga i zdravstveni radnici, ali i da ćemo imati bolju kontrolu nad troškovima zdravstvene zaštite, odnosno da će doći do smanjenja troškova.

Za osiguranike prednosti će se ogledati kroz pojednostavljene procedure, povećano povjerenje i nezavisnost kroz sveobuhvatne sigurnosne mjere i pristup sopstvenim podacima. Za pružaoce zdravstvenih usluga prednosti će biti smanjenje zloupotreba korišćenja zdravstvenih usluga bez zdravstvenog osiguranja. Za zdravstvene radnike manje vremena za administrativne procedure, dodatni administrativni podaci u komunikaciji između zdravstvenih radnika, dodatni medicinski podaci za povećani kvalitet liječenja, unaprijeđeni hardver, softver i internet konekcija. Sveukupno očekivanje je da će se stvoriti pouzdana sigurna i otvorena infrastruktura za e-zdravlje.

Da li i kada imate u planu uvođenje on line zakazivanja kod izabranog doktora? Da li ce takav model zakazivanja zaživjeti kod nas, s obzirom na broj starijih pacijenata koji ne koriste internet i računare?

Projekat uvođenja on line zakazivanja kod izabranog doktora je u pripremnoj fazi. Očekujemo da će aktivnosti na implementaciji, testiranju i puštanju u rad ovog servisa biti realizovane u naredna dva mjeseca. S obzirom na masovnu upotrebu računara, tableta i pametnih telefona, očekujemo da će ovaj servis doživjeti široku upotrebu. Sistem je koncipiran tako da starije osobe i pacijenti koji ne vladaju novim tehnologijama, mogu takođe koristiti ovaj servis uz pomoć članova podrodice ili prijatelja. Odmah nakon početka rada ovog servisa radiće se i izvještaji koji će dati precizne podatke o stepenu njegovog korišćenja.
Koje projekte još možemo da očekujemo u domovima zdravlja, kako bi se poboljšale usluge i smanjile gužve i troškovi?

Do kraja godine biće realizovan projekat, koji će omogućiti da izabrani doktor dobije u elektronskoj formi naručene laboratorijske nalaze za pacijenta. Do kraja 2017. se očekuje i uvođenje elektronskog recepta bez papirnog recepta. To znači da će recept koji propiše izabrani doktor u elektronskoj formi biti dostupan u svim apotekama koje izdaju ljekove na recept. Takođe, planira se da se na mobilnom telefonu, tabletu, računaru, osim zakazivanja kod izabranog doktora omogući osiguranicima da imaju i pregled svih propisanih recepata i urađenih labaratorijskih nalaza. Prednosti za osiguranike su što će se smanjiti odlasci kod izabranog doktora i odlazak u apoteke, kod izabranog doktora će se smanjiti gužve, a benefiti za Fond su što će se smanjiti broj usluga, a samim tim troškovi usluga i štampanja recepata.

Nedavno ste iz baze osiguranika Fonda izbrisali preminule i raseljene osobe. Koji je sljedeći korak u tom projektu i kakvu korist od ažiriranja baze imaju pacijenti i zaposleni u zdravstvenom sistemu?

Slijedeći korak u Projektu ažuriranja baze osiguranika Fonda jeste uspostavljanje potpune automatske sinhronizacije sa Centralnim registrom obveznika i osiguranika u Poreskoj upravi, što će za efekat imati ažuriranje baze u dijelu osiguranika sa privremenim zapošljenjem (sezonskih radnika i sl.). Već postignuti efekti i benefiti koje osjećaju pacijenti, u prvom redu ogledaju se u oslobađanju slobodnih mjesta za registraciju kod izabranog doktora. Oslobođen je prostor za registraciju kod izabranog doktora za 22.500 osiguranika Fonda. Tačni podaci u bazi osiguranika uslov su za precizne analize, dalje planiranje i projektovanje, odnosno upravljanje zdravstvenim sistemom i reformama.

Koliko su od početka godine državu koštala bolovanja? Da li su se smanjili troškovi po tom osnovu u odnosu na prethodnu ili 2015. godinu?

Troškovi bolovanja, koje refundira Fond poslodavcima, za prva četiri mjeseca ove godine iznose 1,56 miliona. U istom periodu 2016. iznosili su 2,05 miliona, a 2015. godine 1,95 miliona eura. Pokazuje se trend smanjenja i očekujemo da će se takav trend nastaviti do kraja godine.

Ovo je rezultat novih zakonskih rješenja, prema kojim Fond refundira poslodavcu naknadu zarade u visini od 70 odsto od osnova za naknadu, a najviše do iznosa koji ne može biti veći od jedne prosječne zarade zaposlenih u Crnoj Gori u prethodnoj godini, po podacima organa uprave nadležnog za poslove statistike.

Postupak ostvarivanja prava na privremenu spriječenost za rad je decidno propisan od strane Fonda kao i kriterijumi za utvrđivanje dužine bolovanja i isti su inovirani od polovine 2016. godine. Očekujemo da će se trend smanjenja troškova bolovanjanastaviti do krajagodine.