Oko 70 odsto površinskih vodnih resursa Azerbejdžana potiče iz prekograničnih tokova formiranih u susjednim zemljama. Među njima je i rijeka Okčučaj, koja je konstantno izložena zagađenju na teritoriji Jermenije i sve više poprima ulogu recipijenta industrijskog otpada. Prekomjerno ispuštanje teških metala u rijeku, naročito od strane fabrike bakra i molibdena u Gajaranima i fabrike za preradu rude u Gafanu, koje se nalaze na jugu Jermenije, uništava riječnu faunu i ekosistem, a istovremeno predstavlja ozbiljnu prijetnju ljudskom zdravlju.
Okčučaj je lijeva pritoka rijeke Araz, druge po veličini rijeke Južnog Kavkaza. Duga je 83 km, izvire sa planine Kapičig (3285 m) u lancu Zangezur. Najveći dio njenog toka nalazi se u oblasti Sunik u Jermeniji (istorijskoj oblasti Azerbejdžana poznatoj kao Zangezur), dok donji tok protiče kroz region Zangilan, oslobođen od jermenske okupacije, i uliva se u Araz. Rijeka Araz, najveća desna pritoka Kure, ima ključnu ulogu u navodnjavanju poljoprivrednih površina Azerbejdžana. Međutim, usljed drastičnog pogoršanja kvaliteta vode u Okčučaju, njeno korišćenje u domaćinstvima i poljoprivredi može izazvati izuzetno negativne posljedice.
Od 1993. godine, kada je Jermenija okupirala region Zangilan, monitoring rijeke Okčučaj bio je onemogućen. Tek nakon oslobođenja teritorije 2020. godine, stručnjaci Ministarstva ekologije i prirodnih resursa Republike Azerbejdžan uspjeli su da sprovedu detaljna istraživanja, otkrivši alarmantne rezultate. Analize vode sprovedene između januara i juna 2021. pokazale su da je koncentracija teških metala, posebno bakra, molibdena, mangana, gvožđa, cinka i hroma, višestruko iznad dozvoljenih vrijednosti. Prema izvještajima Ministarstva, sadržaj bakra i molibdena bio je dva puta, gvožđa četiri puta, a nikla čak sedam puta veći od normale, dok se boja rijeke povremeno mijenjala usljed zagađenja.
U martu 2021. godine registrovan je masovni pomor ribe, uključujući mladu pastrmku, kao i hiljade zlatnih ribica i ribica širbita uvrštenih u „Crvenu knjigu“ Republike Azerbejdžan. Analize koje su sprovedene u međunarodno akreditovanoj laboratoriji SGS u Njemačkoj potvrdile su prisustvo opasnih koncentracija teških metala u vodi i nanosima riječnog dna, što ukazuje na kritičan nivo zagađenja i potvrđuje ekološku katastrofu.
Rijeke Araz i Kura, u koju se Araz uliva, imaju presudnu važnost za Azerbejdžan jer se koriste za navodnjavanje i snabdijevanje pijaćom vodom, pa i za glavni grad Baku. Kontaminacija ovih rijeka može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, uključujući poremećaje varenja, oštećenja bubrega i koštanog tkiva, te bolesti kardiovaskularnog, nervnog i cirkulatornog sistema. Na taj način, ekološki teror Jermenije ne ugrožava samo floru i faunu, već i genetski fond Azerbejdžana.
Dodatni problem je činjenica da rijeka Kura hrani Kaspijsko more, pa zagađenje Okčučaja teškim metalima direktno utiče i na njegov ekosistem. Azerbejdžan je zbog toga već uputio upozorenje međunarodnim organizacijama o ekološkom terorizmu Jermenije, tražeći hitnu reakciju i sprječavanje daljeg zagađenja.
Posebno zabrinjava što Jermenija ni nakon tri decenije nezavisnosti nije pristupila Helsinškoj konvenciji o zaštiti prekograničnih voda. To, kako upozorava Salim Balajev, predsjednik Javnog saveza ekološkog prosvjećivanja „Ekolog-2010“, jasno pokazuje namjeru Jermenije da nastavi sa ekološki štetnim aktivnostima u regionu.