Izdavanje državnih obveznica sa rokom dospijeća od 20 godina, formiranje razvojne banke i kompanije za upravljanje aktivom, restrukturiranje duga i izmjena poreskih zakona samo su dio aktivnosti koje stoje pred novom crnogorskom vladom u eferi ekonomije i finansija, kazao je DN izvršni direktor Fidelity Consultinga Miloš Vuković.
Fidelity Consulting je prva i za sada jedina konsultantska kompanija u Crnoj Gori koja je dobila NATO NCAGE kod, a na domaćoj sceni prepoznata je po jedinstvenim rješenjima orijentisanim ka kvalitetnijim odnosima sa bankama, boljim upravljanjem finansijama i referentnim poslovnim savjetovanjem.
Vuković, koji je organizator brojnih reprezentativnih konferencija, čiji fokus je na edukaciji srednjeg i top menadžmenta, istakao je da je prvo što je potrebno izdati obveznice s rokom dospijeća od 20 godina, kojima će se refinansirati ukupne postojeće obaveze koje stvaraju pritisak na javne finansije.
“Imajući u vidu da će 41. Vlada Crne Gore voditi najtežu bitku upravo na polju ekonomije, definisali smo savjete za koje smatramo da će biti od pomoći prilikom koncipiranja ekonomskih politika”, precizirao je Vuković.
Sagovornik DN, prepoznat po konkretnim rješenjima za restrukturiranje postojećih nekvalitetnih kredita, osvrnuo se na taj, ali i na nekoliko ključnih problema crnogorskih javnih finansija, čije rješavanje predstoji u narednim mjesecima.
Pored razvojne banke i kompanije za upravljanje aktivom, predloženo je i osnivanje posebne agencije za pripremanje, privlačenje i koordinaciju proj e kata koji se finansiraju iz EU fondova na nacionalnom nivou.
“S obzirom da EU ima više od 30 fondova koji će se moći koristiti u procesu pristupanja i nakon sticanja punopravnog članstva, pravovremeno treba organizovati jedan organ koji će centralizovati sve aktivnosti za privlačenje, pisanje i implementaciju projekata koji se finansiraju iz EU fondova”, naglasio je Vuković.
Obveznice
Jedan od ključnih izazova koji slijede je izdavanje državnih obveznica s rokom dospijeća od 20 godina, kojima će se refinansirati ukupne postojeće obaveze koje stvaraju pritisak na javne finansije.
“Do sada se Crna Gora zaduživala na kratak i srednji rok, što je otežavalo ukupnu konsolidaciju javnih finansija. Pravilno restrukturiran javni dug omogućiće povlačenje bolnih i hrabrih poteza u cilju ukupne stabilizacije ekonomske pozicije države” pojasnio je Vuković.
Razvojna banka
Važan korak bilo bi osnivanje državne razvojne banke sa profesionalnim menadžmentom koji bi bio samostalan u donošenju odluka sa mandatom od pet godina.
“Imajući u vidu činjenicu da komercijalne banke opravdano nijesu pretjerano zainteresovane za podršku investicionim pro j ekVukovićtima koji se moraju finansirati na rok duži od pet godina, državna razvojna banka će imati zadatak da kreditira investicione projekte koji zahtijevaju dugoročnu kreditnu i garancijsku podršku, a koji će primarno biti u funkciji jačanja izvoza i smanjenja potreba za uvozom. Veoma važna komponenta u strategiji državne banke mora biti smanjeni zahtjev za kolateralom, kao i obezbjeđivanje dodatne podrške za obrtna sredstva projektima od strateške važnosti”, precizirao je sagovornik DN.
Upravljanje aktivom
Vuković predlaže osnivanje države kompanije za upravljanje aktivom, za koju je ocijenio da je od strateške važnosti za povećanje izvoza.
“Jačanje izvoza i domaćeg supstituta uvoza je imperativ za Crnu Goru, kako bi se zaustavio značajan odliv novca koji iz godine u godinu raste. Brojni projekti koji mogu služiti kao strateška aktiva za jačanje izvoza i domaćeg supstituta uvoza nalaze se u portfolijima banaka i kompanija koje se bave naplatom nekvalitetih kredita”, istakao je on.
Restrukturiranje
U Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju (Podgorički model) potrebno je, kako je pojašnjeno, uključiti i kompanije koje su kupile kredite koji kasne u otplati od banaka, s obzirom da postojeće rješenje nije dalo rezultat.
“Postojeće zakonsko rješenje nije uključilo ove kompanije koje bi sasvim sigurno pomogle u sistemskom rješavanju problema nekvalitetnih kredita čime bi se ubrzao proces odobravanja novih kreditnih linija kod komercijalnih banaka”, istakao je sagovornik DN.
Dužnici
“Potrebno je napraviti presjek poslovanja svih poreskih dužnika koji imaju dug prema državi preko 50.000 eura i kasne u plaćanju poreskih obaveza preko 360 dana. Ova analiza bi pokazala koje kompanije imaju perspektivu nastavka poslovanja, a u koje treba uvesti stečaj”, naglasio je Vuković, dodavši da kompanijama koje imaju perspektivu nastavka poslovanja treba omogućiti restrukturiranje dugova uz adekvatnu prodaju aktive i otpis određenog dijela dugovanja.
Poreski zakoni
Jedan od zadataka je i izmjena poreskih zakona koji će definisati da kompanije koje zapošljavaju visokoškolce i slabo zapošljive kategorije lica plaćaju od 17%.
“Rješenje koje zagovaramo je prilično jednostavno i efektno kompanijama koje budu zaposlile mlade i slabo zapošljiva lica u definisanom procentu ukupne radne snage, treba omogućiti da plaćaju PDV manji za 2% nego druge kompanije. Ovim rješenjem kompanije se kroz finansijski mehanizam motivišu da zaposle mlade i slabo zapošljiva lica”, naveo je sagovornik DN.
Poljoprivreda
Konsultanti posebno zagovaraju podršku poljoprivrednicima u plasmanu proizvoda kroz plaćanje pozicioniranja proizvoda na police u trgovinama.
“Država bi trebalo da omogući direktnu finansijsku podršku domaćim proizvođačima i to kroz plaćanje ulaska u markete za domaće proizvode, kao i plaćanje premijum pozicioniranja u marketima kako bi se kupcima olakšala kupovina domaćih proizvoda”, istakao je Vuković.
Potraživanja
Važno je, kako se dodaje, omogućiti naplatu potraživanja domaćih proizvođača od trgovinskih lanaca za 30 dana.
“Likvidnost domaćih proizvođača je ugrožena ukoliko naplaćuju potraživanja duže od 30 dana. Slobodni mehanizmi na tržištu nisu se pokazali naročito efikasnim za ovu problematiku, zbog čega je veliki broj proizvođača doveden u situaciju da ulazi u kompenzicione aranžmane za robu koja im ne treba i stvara pritisak na obrtni kapital”, dodaje se u strategiji.
Ideje i edukacija
Važan korak bilo bi i osnivanj e fonda sa godišnjim budžetom od pet miliona eura za startap kompanije koje žele da izađu na globalno tržište a u kojima će država imati vlasništvo, ne i upravljanje.
Poželjno bi bilo i kupiti ili razviti softversko rješenje koje će pratiti status svih aktivnosti cjelokupne drzavne administracije. Implementacijom ovakvog IT rješenja, starješina bilo kog državnog organa može, kako je pojašnjeno, u svakom trenutku imati uvid u aktivnosti svakog zaposlenog sa statusom aktivnosti za koju je zadužen.
“Takođe, naš predlog je i da se svake godine školuje 10 najbolje ocijenjenih službenika javne uprave na prestižnim svjetskim poslovnim školama, kao i da se promovišu najbolje zaposleni u javnoj upravi koji će biti dužni raditi najmanje 5 godina u državnim kompanijama ili javnoj upravi nakon završetka školovanja”, zaključio je Vuković.
Poreska politika
Definisati minimalne kazne za formalne prekršaje koje preduzetnici prave. U svakodnevnom radu, preduzetnici prave formalne prekršaje koji se drakonski kažnjavaju. Potrebno je definisati listu formalnih prekršaja i za njih propisati minimalne kazne, izmijeniti Zakon o javnim nabavkama koji ce tretirati očigledne formalne greške koje se javljaju prilikom pripremanja tenderske dokumentacije.
Donijeti zakonsku regulativu o predvidljivosti poslovnog ambijenta sa posebnim akcentom na stabilnost poreza i parafiskalnih nameta. Potrebno je donijeti jasna zakonska rješenja koja će imati za cilj predvidljivost poslovnog ambijenta u Crnoj Gori u dužem vremenskom roku.
Spustiti poreze i doprinose za licne dohotke sa 65% na 30%. U kriznim vremenima, kompanije optimizuju svoje poslovanje prvenstveno kroz smanjenje fiksnih troškova čiji se značajan dio odnosi na plate, poreze i doprinose za zaposlene. Osloboditi plaćanja poreza i doprinosa na plate startap kompanije u prvim dvjema godinama poslovanja, kako bi se doprinijelo njihovoj stabilizaciji u najtežoj fazi poslovanja.
Podići nivo poreza i akciza na alkohol i cigarete za 75%, čime bi se takođe smanjio obim konzumiranja alkohola i cigareta.
Definisati listu luksuznih proizvoda i povećati pdv za ove proizvode za 100%. Nije opravdana ista stopa PDV-a za namirnice i za luksuznu robu.
Osnovne životne namirnice osloboditi plaćanja PDV-a. U vremenu kada većina stanovništva ubjedljivo najveći dio dohotka troši na osnovne životne namirnice, zaista je je osnovne životne namirnice potrebno osloboditi PDVa kako bi bile jeftinije.
24 mjeseca nakon objave Bijele poreske liste, kontrole kompanija koje se nalaze na njoj treba svesti na minimum, dok resurse državne administracije treba usmjeriti na kontrolu kompanija koje ne plaćaju obaveze prema državi.
Za kompanije koje imaju promet u Crnoj Gori manji od 250.000 eura promijenti poresku regulativu tako da se PDV plaća nakon naplate potraživanja.
Uzeti model opštine Tivat
Prema riječima sagovornika DN najkorisnije bi bilo prekopirati model funkcinisanja opštine Tivat na sve ostale crnogorske opštine, sa definisanjem posebnosti koje svaka od njih ima.
“Svjedoci smo da svi akteri crnogorskog društva opštinu Tivat predstavalju kao model opštine koja na najbolji mogući način odslikava Crnu Goru kojoj svi težimo”, pojasnio je Vuković.
Onemogućiti dužnicima osnivanje novih kompanija
Važan korak ka unapređenju poslovnog ambijenta bilo bi onemogućavanje osnivanja novih kompanija licima koja su uvele kompanije u stečaj.
“Povećan broj stečajeva u proteklim trima godinama govori o tome da zakonska rješenja u vezi problematike stečaja nijesu adekvatna. Dodamo li tome u prilog i činjenicu da se prilikom usvajanja planova reorganizacije Odbor povjerilaca ne glasa prema visini potraživanja već prema broju povjerilaca, jasno je da se problematika oko stečajne regulative odslikava i na nisku kreditnu podršku banaka crnogorskim kompanijama”, ocijenio je Vuković.
CDM