Kako nove bezdimne alternative mijenjaju pristup oralnom zdravlju

U vremenu kada estetika sve više utiče na način na koji pacijenti doživljavaju i razumiju sopstveno zdravlje, pitanje pušenja dobija dodatnu dimenziju.

Na Kongresu estetskih stomatologa, koji je ovog vikenda održan u Budvi, dr Ivana Eskić, oralni hirurg, magistar parodontologije i oralne medicine te doktor medicine dugovječnosti i zdravog starenja, ukazala je da stomatolozi ne mogu ignorisati činjenicu da veliki broj njihovih pacijenata konzumira duvanske proizvode, niti posljedice koje oni ostavljaju na zdravlje usne duplje.

Još od 2002. godine, kada je počela istraživanje ove teme, kako ističe, suštinski se malo toga promijenilo. Uprkos kampanjama javnog zdravlja i zakonskim regulativama, broj pušača ne opada značajno, a nove generacije nastavljaju da usvajaju ovu naviku.

Međutim, ono što se jeste promijenilo je tržište i opcije koje su pred pušačima.

Pored klasičnih cigareta, od 2017. godine dostupni su i alternativni duvanski proizvodi. Upravo zbog toga, naglašava Eskić, stomatolozi moraju razumjeti šta njihovi pacijenti koriste kako bi mogli pravilno procijeniti uticaj na dijagnozu, terapiju i dugoročne rezultate liječenja.

Poseban fokus njenog izlaganja bio je na bezdimnim alternativama koje zagrijavaju duvan, ali ga ne sagorijevaju. Ključna razlika, kako objašnjava, leži upravo u procesu sagorijevanja. Kod klasičnih cigareta, duvan sagorijeva na temperaturama od 800 do 900 stepeni, pri čemu nastaje dim sa više od 7.000 štetnih sastojaka i preko 70 poznatih kancerogena. Taj dim djeluje i hemijski i termički na usnu duplju.

Upravo čvrsta faza tog dima, bogata katranom, odgovorna je za taloženje pigmenata na zubima, protezama i krunicama, što dovodi do vidljivih estetskih promjena. Osim što su estetski neprihvatljive, ove naslage pogoduju nakupljanju dentalnog plaka, što dalje vodi ka karijesu i parodontopatijama, ali i kompromituje rezultate stomatoloških terapija.

Za razliku od toga, kod bezdimnih alternativa nema sagorijevanja. Duvan se zagrijava na znatno nižim temperaturama, pa se ne stvara dim već aerosol. Eskić taj aerosol opisuje kao „raspršeni čaj od lista duvana“, koji sadrži glicerin i arome. Iako nije bez štetnosti, naglašava da sadrži znatno manje štetnih materija nego dim klasične cigarete.

Važna razlika ogleda se i u estetskom aspektu. Zbog izostanka katrana i čvrstih čestica, nema karakterističnih pigmentacija i prebojenosti zuba. Upravo ovaj efekat, kako ističe, može biti snažan motivacioni alat u komunikaciji sa pacijentima.

U eri u kojoj estetika zauzima centralno mjesto, stomatolozi mogu pristupiti pacijentima kroz prizmu vidljivih promjena, umjesto kroz zastrašujuće statistike i teške bolesti. Takav pristup, prema njenom iskustvu, često daje bolje rezultate u razumijevanju i prihvatanju savjeta.

Na osnovu kliničke prakse i zabilježenih slučajeva, prelazak sa klasičnih cigareta na bezdimne alternative može dovesti do brzog povlačenja reverzibilnih promjena u usnoj duplji, poput suvoće, peckanja i nelagodnosti. Efekti, posebno u estetskom smislu, mogu biti slični prestanku pušenja u periodu od nekoliko mjeseci.

Posebno se osvrnula i na čestu zabludu da je nikotin glavni uzrok najtežih oboljenja povezanih s pušenjem. Iako nikotin ima značajne efekte na organizam, poput stimulacije nervnog sistema, povećanja krvnog pritiska i opterećenja srca, on nije primarni uzrok karcinoma niti kardiovaskularnih bolesti. Ključni problem leži u kombinovanom djelovanju nikotina i toksina iz duvanskog dima.

Upravo ta sinergija, zaključuje, tokom vremena dovodi do razvoja različitih oboljenja, uključujući i ona u usnoj duplji.

Ipak, Eskić je na kraju svoj izlaganja jasno naglasila da bezdimne alternative, iako manje štetne, nisu bez rizika te da je prestanak pušenja uvijek jedino potpuno ispravno rješenje.