
Piše Božidar PROROČIĆ, istraživač prirodne i kulturne baštine Lovćena
U Budvi je danas, 30. septembra 2026. godine, u okviru INFOFEST Impact Foruma u hotelu Avala Resort & Villas, predstavljena Nevladina fondacija „Prof. dr Koviljka Tomić-Stanković“. Prezentacija koju je održala Gordana Tomić otvorila je prostor za inicijativu čija će se vrijednost potvrđivati podrškom mladim biolozima, istraživanjem i zaštitom prirode. Osnivačka skupština Fondacije održaće se u narednom periodu. Današnji nastup bio je predstavljanje njenih programskih namjera i poziv na buduću saradnju.
U godini u kojoj se navršava stotinu godina od rođenja Koviljke Tomić-Stanković, njeno ime ponovo nas vraća biljkama i predjelima kojima je posvetila naučni rad. Lovćen je u njenim istraživanjima dobio opise na koje se i danas oslanjamo kada pokušavamo da razumijemo njegovu floru i vegetaciju. Iza tih stranica stoje godine terenskog rada, prepoznavanja vrsta, poređenja nalaza i pažljivog bilježenja. Upravo takvom radu treba omogućiti nastavak kroz nove generacije istraživača.

Zato će Fondacija biti posvećena mladim biolozima, studentima i istraživačima kojima su potrebni podrška, stručno usmjeravanje i prilika da svoja znanja primijene na terenu. U predstavljenom konceptu predviđeni su namjenski fond, stipendije i nagrade, uz posebno mjesto za osnaživanje žena u nauci kroz program Women in STEM. Za mladog biologa mogućnost da učestvuje u istraživanju, obradi prikupljene podatke i predstavi rezultate često određuje dalji profesionalni put. Fondacija će nastojati da takvih mogućnosti bude više.
Među budućim prioritetima biće projekti zaštite i očuvanja Lovćena, prirodnih vrijednosti nacionalnih parkova i drugih značajnih područja Crne Gore. Predstavljeni materijal posebno upućuje na botaničko mapiranje i očuvanje ugroženih biljnih vrsta i njihovih staništa. Takav rad može da poveže studente sa iskusnim biolozima, upravljačima zaštićenih područja i lokalnim zajednicama. Poznavanje prostora, stečeno dugim boravkom i radom u njemu, dragocjeno je kada se dopuni provjerenim naučnim podacima.

Lovćen će u toj namjeri imati posebno mjesto. Veza sa Koviljkom Tomić-Stanković daje budućim istraživanjima jasan oslonac u literaturi. Njeni radovi omogućavaju da se savremeni nalazi upoređuju sa ranijim zapisima, da se ponovo obilaze opisani lokaliteti i pažljivije prate promjene u biljnim zajednicama. Zaštita prirode upravo od takve upornosti ima korist. Jedan uredno zabilježen nalaz, ponovljen obilazak ili pravovremeno uočena promjena mogu biti važni za odluke o očuvanju nekog staništa.
Koviljka Tomić-Stanković rođena je 18. oktobra 1926. godine u Timaru kod Šavnika. Biologiju je završila u Zagrebu, radila je u Kotoru, na Višoj pedagoškoj školi na Cetinju i na Filozofskom fakultetu u Prištini. Doktorsku disertaciju odbranila je 1964. godine. U radovima „Flora Lovćena I“ i „Flora Lovćena II“, objavljenim 1970. i 1971. godine, navedeno je 1.158 biljnih vrsta, među kojima 122 taksona nova za istraživano područje. U djelu „Vegetacija Lovćena u Crnoj Gori“ opisala je tri biljne asocijacije nove za nauku. Taj doprinos objašnjava zašto njeno nasljeđe zaslužuje trajno mjesto u obrazovanju i istraživanju.
Oko inicijative okupljene su Gordana Tomić, Božana Žana Tomić i Slađana Tomić. Njihova posvećenost afirmaciji Koviljkinog imena usmjerena je prema budućem radu Fondacije i mogućnostima koje ona može otvoriti mladim ljudima. Naučna zaostavština dobija širi društveni smisao kada su njeni rezultati dostupni, kada podstiču nova pitanja i kada nekome na početku istraživačkog puta olakšaju prvi korak.

Kao budući član naučnog savjeta Fondacije, njenu misiju doživljavam i kao ličnu obavezu prema Lovćenu i ljudima koji će ga istraživati poslije nas. Radeći na njegovoj prirodnoj i kulturnoj baštini, vraćam se Koviljkinim radovima kao važnom osloncu za razumijevanje prostora. Želim da budući rad Fondacije doprinese povezivanju istraživanja sa edukacijom, očuvanjem staništa i potrebama ljudi koji žive uz zaštićena područja. U takvoj saradnji mladi biolozi mogu steći iskustvo, a njihovi nalazi postati korisni za svakodnevnu zaštitu prirode.
Predstavljanje na Infofestu donijelo je i tehnološki dio ove zamisli. Koncept ESG MAP Montenegro i program M.A.P. povezuju oblasti Mare, Aero i Phyto, odnosno more, vazduh i biljke. U prezentaciji su opisani pravci praćenja stanja mora, kvaliteta vazduha i digitalnog mapiranja biljnog svijeta. Namjera je da se naučno nasljeđe i novi terenski podaci učine preglednijim i dostupnijim za istraživanja i projekte očuvanja prirode. Vrijednost digitalne mape zavisiće od pouzdanosti svakog podatka koji u nju bude unijet.

Predviđeno je povezivanje sa kompanijama kroz projektna, programska i strateška partnerstva. Prema predstavljenom konceptu, prihodi od planiranog licenciranja i namjenskih usluga bili bi usmjeravani u podršku mladim naučnicima i studentima. Takva namjera ima smisla kada se podrška može pratiti do konkretnog istraživanja, stipendije ili aktivnosti zaštite. Za buduće povjerenje u Fondaciju biće važno da njen rad ostane pregledan, a rezultati dostupni onima koji su u njihovom nastanku učestvovali.
Publikacija „Licem ka toplini“, prikazana među materijalima, približava Koviljkin rad i čitaocu koji se profesionalno ne bavi botanikom. Portret naučnice, bibliografski podaci i prikazi biljnih zajednica podsjećaju koliko je u poznavanju jednog predjela sadržano ljudskog truda. Takve publikacije mogu imati važno mjesto u radu sa školama i posjetiocima nacionalnih parkova. Kada upozna ime biljke i priču o njenom istraživanju, čovjek pažljivije posmatra i tlo po kojem hoda.
Današnja prezentacija u Budvi najavila je posao koji tek predstoji. Njegov uspjeh vidjeće se u prilikama koje će dobiti mladi biolozi i u projektima koji će pomoći očuvanju prirode. Koviljkino ime uz jednu stipendiju, terensko istraživanje ili sačuvano stanište dobiće sadržaj koji joj pripada. Stotinu godina nakon njenog rođenja, na Lovćenu još ima dovoljno pitanja za nove istraživačke bilježnice. Vrijedi pomoći mladim ljudima da ih otvore.
