Me\u0111unarodni monetarni fond MMF predlo\u017eio je Vladi u cilju sanacije deficita i javnog duga smanjenje tro\u0161kova za naknade za majke, mjere kojima bi se sprije\u010dilo prijevremeno penzionisanje, uvo\u0111enje akcize na ugalj, pove\u0107anje akcize na cigarete, alkohol, naftne derivate i zasla\u0111ena pi\u0107a, kao i pove\u0107anje kriznog poreza. Ukoliko Vlada prihvati ove mjere, to zna\u010di da bi poskupljela struja, voda, gorivo\u2026<\/p>\n
\u0160ef misije MMF-a, Markus Petri, kazao je da vi\u0161e napora treba ulo\u017eiti na mjere na rashodnoj strani bud\u017eeta, jer su i prihodi i potro\u0161nja visoki u pore\u0111enju sa drugim zemljama.<\/p>\n
\u201cPreporu\u010dujemo da Vlada u naredne tri do \u010detiri godine preduzme dodatne mjere koje bi u neto iznosu donijele prinos od oko dva odsto bruto doma\u0107eg proizvoda BDP. Na\u0161e preporuke predstavljaju mogu\u0107nost za izbor opcija, a Vlada \u0107e ih razmotriti kako bi ih implementirala na srednji rok\u201d, rekao je Petri na konferenciji za novinare povodom redovne godi\u0161nje misije MMF-a.<\/p>\n
On je kazao da su izdvajanja za zarade u javnom sektoru i penzije relativno visoke u pore\u0111enju sa me\u0111unarodnim okru\u017eenjem.<\/p>\n
Tako\u0111e, javni dug \u0107e nastaviti da se pove\u0107ava i svoj vrhunac \u0107e dostignuti 2019. godine. On \u0107e sa garancijama biti ne\u0161to ispod 90 odsto BDP-a, a bez garancija ispod 85 odsto, \u0161to je visok nivo duga za zemlju sa nivoom razvoja kakva je Crna Gora.<\/p>\n
\u201cZabrinuti smo sposobno\u0161\u0107u Vlade da ga refinansira, ali smo vidjeli da je i Vlada svjesna izazova i ve\u0107 je preduzela zna\u010dajne mjere uklju\u010dene u sami bud\u017eet za ovu godinu\u201d, naveo je Petri.<\/p>\n
Sprije\u010diti prijevremeno penzionisanje<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, rashodi za penzije su relativno visoki jer su u pro\u0161losti ad hoc odluke omogu\u0107ile radnicima da se prijevremeno penzioni\u0161u.<\/p>\n
\u201cVlada bi trebalo da preduzme mjere kako bi sprije\u010dila prijevremeno penzionisanje. Misija vjeruje da bi se rashodi za penzije mogli zna\u010dajno smanjiti na pravi\u010dan na\u010din na kratak rok tako \u0161to bi se penzije uklju\u010dile u poresku osnovicu poreza na dohodak gra\u0111ana, a \u0161to bi se odnosilo samo na one sa visokim primanjima\u201d, naveo je Petri.<\/p>\n
Pored toga, penzioneri bi mogli da pla\u0107aju doprinos za zdravstveno osiguranje koji bi se ocjenjivao u odnosu na iznos u kome su njihove penzije iznad prosje\u010dne penzije, \u0161to bi tako\u0111e primarno uticalo na boljestoje\u0107e penzionere.<\/p>\n
\u201cIzdvajanja za socijalna davanja su relativno visoka, ali nijesu dobro usmjerena. Naknade za majke su potvrda toga, jer odluka da se dodijeli ta vrsta naknade bila je skupa i iznosi dva odsto BDP-a\u201d, rekao je Petri.<\/p>\n
On je podsjetio da su neke majke napustile radna mjesta da bi dobili te naknade, one ne\u0107e vi\u0161e produktivno doprinositi dru\u0161tvu i postale su tro\u0161ak za dr\u017eavu.<\/p>\n
\u201cSli\u010dno, majke koje su prije toga bile nezaposlene, sada vi\u0161e ne tra\u017ee posao i tako\u0111e zavise od podr\u0161ke dr\u017eave \u010diji su resursi ograni\u010deni. Ima i onih koje su ve\u0107 bile u penzionom sistemu i sada primaju ve\u0107e naknade\u201d, naveo je Petri.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, sama politika ne poma\u017ee da se postigne pove\u0107anje nataliteta, pa smatra da je tro\u0161ak, na\u017ealost, bio vrlo visok.<\/p>\n
\u201cPostoji potreba da se smanji tro\u0161ak tako da omogu\u0107ava neku naknadu za one majke koje su napustile radna mjesta i na na\u010din da ih ohrabre da se vrate na tr\u017ei\u0161te rada. Sli\u010dno je i za one koje su bile nezaposlene, pri \u010denu bi bilo najbolje kada one ne bi morale da zavise od sistema socijalne za\u0161tite\u201d, poru\u010dio je Petri.<\/p>\n
On smatra da te naknade za majke treba promijeniti i unaprijediti, pri \u010demu treba da se uzme u obzir bilo koja odluka koju \u0107e donijeti Ustavni sud.<\/p>\n
Pove\u0107ati akcize na cigare, alkohol, gorivo<\/p>\n
Petri je kazao da MMF smatra da bi imalo smisla da se uvede akciza na ugalj, jer potro\u0161nja uglja sa sobom nodi zna\u010dajan tro\u0161ak za dru\u0161tvo.<\/p>\n
\u201cTro\u0161kovi u smislu lokalnog zaga\u0111enja od uglja su visoki. Ako imate ve\u0107u cijenu uglja ima\u0107ete manju potro\u0161nju i zaga\u0111enje, a ve\u0107e podsticaje da se ula\u017ee u \u010distije vrste energije. Naravno, ve\u0107a cijena uglja mora\u0107e da se prenese na vi\u0161u cijenu elektri\u010dne energije, jer njena proizvodnja u odre\u0111enoj mjeri zahtijeva ugalj, ali to odr\u017eava stvarni tro\u0161ak koji ugalj ima kada je u pitanju kori\u0161tenje elektri\u010dne energije za njega\u201d, objasnio je Petri.<\/p>\n
On smatra da postoji prostor za pove\u0107anje akciza na cigarete i alkohol, kao i onih na gorivo i zasla\u0111ena pi\u0107a.<\/p>\n
\u201cNi\u017ea stopa poreza na dodatu vrijednost PDV mogla bi da se pove\u0107a na polovinu standardne, a i neke od stavki koje se oporezuju ni\u017eom stopom mogle bi da se oporezuju standardnom\u201d, smatra Petri.<\/p>\n
Ve\u0107i krizni porez<\/p>\n
Krizni porez bi, kako je dodao, mogao da se podigne na 13 odsto neko vrijeme, \u0161to bi osiguralo da oni koji imaju bolja primanja doprinose procesu prilago\u0111avanja.<\/p>\n
\u201cOve preporuke daju u zbiru mnogo vi\u0161e nego \u0161to je potrebno, ali smo htjeli da objasnimo koje su opcije. Na Vladi je da odlu\u010di koje su mjere najprimjerenije za crnogorski kontekst\u201d, rekao je Petri.<\/p>\n
On je kazao da su izgledi za rast u ovoj godini prili\u010dno pozitivni, pri \u010demu se o\u010dekuje rast oko 3,4 odsto BDP-a vo\u0111en investicijama od dr\u017eave i privatnog sektora.<\/p>\n
\u201cTako\u0111e, inflacija je niska i finansijski sistem se unaprije\u0111uje. Nivo nekvalitetnijh kredita se smanjuje i generalno banke su u poziciji da mogu da podr\u017ee ekonomski rast\u201d, rekao je Petri.<\/p>\n
Ministar finansija Darko Radunovi\u0107, kazao je da su u razgovorima usaglasili kakvo je sada\u0161nje stanje u \u010demu nema mimoila\u017eenja.<\/p>\n
\u201cMjerama i utvr\u0111ivanjem bud\u017eeta za ovu godinu uspjeli smo da stvorimo u\u0161tedu od 3,2 odsto BDP-a, a to je po MMF-u 2,5 odsto\u201d, rekao je Radunovi\u0107.<\/p>\n
On je kazao da su Vladine procjene da \u0107e do 2019. godine imati bud\u017eetski deficit koji \u0107e probijati Mastrihtske kriterijume, a da \u0107e 2020. u\u0107i u fazu suficita.<\/p>\n
\u201cFinansijska strategija bi trebalo da bude usvojena do kraja drugog kvartala ove godine i bila bi predmet pa\u017enje MMF-a. Njome moramo stvoriti pretpostavke da pove\u0107amo fisklalnu stabilnost. Te mjere su mnogo \u0161ire nego \u0161to bi bilo po\u017eeljno da prihvatimo i svaka od njih treba da se izanalizira\u201d, naveo je Radunovi\u0107.<\/p>\n
Lako primijeniti porez na akcize za cigarete i alkoholna pi\u0107a<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, mogu\u0107e je lako primijeniti porez na akcize za cigarete i alkoholna pi\u0107a, ali s druge strane osjetljive su mjere koje bi opteretile gra\u0111ane Crne Gore.<\/p>\n
Radunovi\u0107 je kazao da \u0107e preispitati na\u010din beneficiranog i prijevremenog odlaska u penziju, jer imaju dosta takvih slu\u010dajeva.<\/p>\n
\u201cMoramo vidjeti i te najviso\u010dije penzije. Vjerovatno \u0107emo morati naredne godine da razmi\u0161ljamo da penzije ne usagla\u0161avamo, \u0161to bi bila mogu\u0107a mjera za narednu, eventualno za 2019. godinu\u201d, rekao je Radunovi\u0107.<\/p>\n
Plate u javnom sektoru se ne\u0107e smanjivati<\/p>\n
Plate u javnom sektoru, kao je dodao, ne\u0107e smanjivati, ali \u0107e ih vjerovatno zamrznuti za narednu i 2019. godinu.<\/p>\n
On je, govore\u0107i o aran\u017emanu sa MMF-om, rekao da o tome nije razgovarano, ali da on uvijek postoji kao opcija.<\/p>\n
Guverner Centralne bnake CBCG, Radoje \u017dugi\u0107, kazao je da su odre\u0111eni indikatori zna\u010dajno unaprije\u0111eni, a odnose se na visoku likvidnost banaka, solventnost, dobru kapitalizovanost banaka i na odre\u0111ene parametre koji imaju pozitivan trend.<\/p>\n
\u201cIpak imamo slabosti, odnosno visok nivo lo\u0161ih kredita, iako je taj parametar smanjen preko 25 odsto u prethodnom periodu. Tako\u0111e, i dalje je slabost na\u0161eg bankarskog sistema relativno visok nivo kamatnih stopa, iako su one danas na istorijskom minimumu\u201d, naveo je \u017dugi\u0107.<\/p>\n
Tako\u0111e, banke su smanjile kreditnu aktivnost oko 20 odsto, iako se u posljednjim mjesecima sna\u017eno javlja rast podr\u0161ke privatnom sektoru.<\/p>\n
\u201cDa bi osna\u017eili sve trendove, aktivno smo radili na planu novog regulatornog okvira. Dostavili smo Vladi izmjene i dopune zakona o dobrovoljnom restrukturiranju, CBCG, a dostavi\u0107emo i Predlog zakona o sanaciji banaka gdje \u0107emo nastojati da za\u0161titimo dr\u017eavni bud\u017eet\u201d, rekao je \u017dugi\u0107.<\/p>\n
CdM<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Me\u0111unarodni monetarni fond MMF predlo\u017eio je Vladi u cilju sanacije deficita i javnog duga smanjenje tro\u0161kova za naknade za majke, mjere kojima bi se sprije\u010dilo prijevremeno penzionisanje, uvo\u0111enje akcize na ugalj, pove\u0107anje akcize na cigarete, alkohol, naftne derivate i zasla\u0111ena pi\u0107a, kao i pove\u0107anje kriznog poreza. Ukoliko Vlada prihvati ove mjere, to zna\u010di da bi […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11918,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[37,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/mmf9.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-36d","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11917"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11917"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11917\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11919,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11917\/revisions\/11919"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11918"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11917"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11917"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11917"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}