Bez obzira na razne strategije koje su se s vremena na vrijeme pojavljivale, jo\u0161 nemamo precizne podatke o tome koliko je na\u0161ih nau\u010dnika oti\u0161lo van zemlje, ka\u017ee za Pobjedu prof. dr Vladimir Pe\u0161i\u0107, predsjednik Nau\u010dnog odbora Univerziteta Crne Gore.<\/p>\n
Profesor Pe\u0161i\u0107 isti\u010de da odlazak stru\u010dnjaka ili \u201codliv mozgova\u201c jeste boljka malih sredina, ali i pojava koja je karakteristi\u010dna za sve zemlje koje se nalaze u tranziciji, ali i u razvijenim dr\u017eavama.<\/p>\n
\u201cNormalno je da mladi ljudi koji su uspje\u0161ni tra\u017ee sredinu u kojoj se mogu najbolje i najbr\u017ee ostvariti. Male sredine uvijek imaju strah da \u0107e im \u201cmozgovi\u201c oti\u0107i, a opet imaju problem kad oni ostanu u njoj\u201d, navodi Pe\u0161i\u0107 taj donekle paradoks i jaz.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, treba ista\u0107i da Crna Gora ipak ima ubjedljivo najmanji \u201codliv mozgova\u201d u odnosu na region.<\/p>\n
\u201cTo bi trebalo tako\u0111e ne\u0161to da nam govori. Najve\u0107i \u201codliv mozgova\u201d bilje\u017eimo me\u0111u zavr\u0161enim studentima, najmanji me\u0111u nau\u010dnicima. Danas bilo gdje u svijetu, malo ko od stru\u010dnjaka koji su bez referenci u me\u0111unarodnim \u010dasopisima (koji su na svjetskim univerzitetima referentni za nau\u010dnu karijeru), \u0107e oti\u0107i u inostranstvo da se na\u0111e u utakmici sa najboljima u svojoj nau\u010dnoj oblasti\u201d, isti\u010de Pe\u0161i\u0107.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, nije ni\u0161ta novo re\u0107i da razvijene zemlje \u010desto uzimaju najbolje studente iz drugih zemalja, a da prethodno ni\u0161ta nijesu ulo\u017eile u njihovo \u0161kolovanje, koje, primjera radi, za jednog elektroin\u017eenjera traje 18 godina.<\/p>\n
On, ipak, isti\u010de da sam po sebi \u201codliv mozgova\u201c nije nu\u017eno lo\u0161 po male zemlje, jer mre\u017ea kontakata u inostranstvu, koje oni ostvaruju, mo\u017ee da predstavlja veliki benefit za razvoj dr\u017eava.<\/p>\n
\u201cUniverzitet Crne Gore realizuje svoju obrazovnu i nau\u010dnu funkciju u okviru evropskog obrazovnog prostora i evropskog istra\u017eiva\u010dkog prostora, tako da je normalno da na\u0161i zavr\u0161eni studenti tra\u017ee svoje mjesto na evropskom tr\u017ei\u0161tu rada. Za o\u010dekivati je da dr\u017eave sa slabom ekonomijom imaju problem sa zapo\u0161ljavanjem zavr\u0161enih visoko\u0161kolaca, ali to ne zna\u010di da takve dr\u017eave ne mogu da imaju veoma uspje\u0161ne univerzitete. Osnovna uloga univerziteta je da obezbijedi i odr\u017ei visok kvalitet nastave i obrazovnog procesa, i drugo univerzitet posebno u malim dr\u017eavama ima svoju dru\u0161tvenu misiju. Reformama koje su sprovedene na Univerzitetu u zadnje tri godine postavljena je osnova za jedan takav univerzitet\u201d, kazao je Pe\u0161i\u0107.<\/p>\n
Na pitanje da li ima primjera da dr\u017eava ponovo \u201cuveze\u201c iskusne kadrove koji su potekli odavde, a stekli veliko iskustvo, Pe\u0161i\u0107 isti\u010de da je pozitivno \u0161to veliki broj na\u0161ih nau\u010dnika koji rade u inostranstvu isti\u010du spremnost i \u017eelju da se pove\u017eu i sara\u0111uju sa pojedincima i istra\u017eiva\u010dkim timovima u Crnoj Gori.<\/p>\n
\u201cTo je potencijal koji treba iskoristiti. Me\u0111utim i kod privla\u010denja nau\u010dnika iz inostranstva, i posebno u zapo\u0161ljavanju mladih ljudi u nau\u010dnim institucijama u Crnoj Gori, treba ipak biti realan i sagledati koliko su prije svega razvojni kapaciteti Univerziteta koji su, kao i svugdje u svijetu, odre\u0111eni finansijama. Ne postoji univerzitet u svijetu koji ima vi\u0161e od 20.000 studenata i preko 1.200 akademskog i administrativnog osoblja, sa bud\u017eetom ispod 100 miliona eura. Da ne govorim o tome koliki su bud\u017eeti takozvanih istra\u017eiva\u010dkih i razvojnih univerziteta. Nastavno i istra\u017eiva\u010dko osoblje je danas u velikoj mjeri optere\u0107eno velikim brojem i \u010dasova i studenata kao i obavezama koje se pojavljuju pred njima kad je rije\u010d o nau\u010dnom usavr\u0161avanju\u201d, ka\u017ee Pe\u0161i\u0107.<\/p>\n
On smatra da je zapo\u0161ljavanje mladih stru\u010dnih ljudi imperativ opstanka nau\u010dne zajednice, kao i samog Univerziteta.<\/p>\n
\u201cUzmite primjer jednog doktoranda. Doktorska disertacija je projekat koji traje minimum tri godine, a kroz koji treba da obezbijedite platu tom mladom \u010dovjeku 12 mjeseci, da predvidite tro\u0161kove koji \u0107e omogu\u0107iti da se taj projekat realizuje. Doktorat nije samo jedna osoba nego naj\u010de\u0161\u0107e \u010ditav tim, koji poma\u017eu i u\u010destvuju u tom projektu. Pogre\u0161na je percepcija, kao \u0161to je to slu\u010daj u na\u0161oj sredini, da ako ste nekom platili \u0161kolarinu da ste time zavr\u0161ili posao. U regionu imate uspje\u0161ne primjere zapo\u0161ljavanja full-time doktoranada preko nacionalnih projekata koje raspisuju ministarstva nauke, pri \u010demu se najbolji projekti selektiraju na konkurentnoj osnovi i daju \u0161ansu za razvoj razli\u010ditih nau\u010dnih oblasti, od istra\u017eivanja u oblasti telekomunikacija i energije, preko biodiverziteta, pa do istra\u017eivanja u oblasti identiteta\u201d, nagla\u0161ava sagovornik.<\/p>\n
Prema njegovim rije\u010dima, uspje\u0161na politika nacionalnih projekata treba da vodi prema stvaranju i ukrupnjavanju nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkih timova koji \u0107e mo\u0107i da apliciraju za me\u0111unarodne projekte i na taj na\u010din da tra\u017ee svoje mjesto u evropskom istra\u017eiva\u010dkom prostoru.<\/p>\n
\u201cNa\u017ealost, u Crnoj Gori je posljednji konkurs za nacionalne projekte raspisan 2012. godine i nije uklju\u010divao full-time anga\u017eovanje doktoranada. U me\u0111uvremenu veliki broj mladih ljudi koji je mogao biti anga\u017eovan ili je odustao ili je oti\u0161ao tamo gdje je dobio priliku za posao. Moje li\u010dno mi\u0161ljenje, kao predsjednika Nau\u010dnog odbora, jeste da je za malu sredinu kao na\u0161a bolje zaposliti preko nacionalnih projekata 20 mladih ljudi kao full-time doktorande u oblastima u kojima smo kao mala nau\u010dna zajednica uspje\u0161ni, nego dovesti u Crnu Goru i 100 eksperata iz Cerna, ili odakle ve\u0107, koji \u0107e re\u0107i da smo \u201eostvarili napredak i da su iznena\u0111eni telentovanim ljudima koje su ovdje vidjeli\u201c, zaklju\u010duje Pe\u0161i\u0107.<\/p>\n
Pobjeda<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Bez obzira na razne strategije koje su se s vremena na vrijeme pojavljivale, jo\u0161 nemamo precizne podatke o tome koliko je na\u0161ih nau\u010dnika oti\u0161lo van zemlje, ka\u017ee za Pobjedu prof. dr Vladimir Pe\u0161i\u0107, predsjednik Nau\u010dnog odbora Univerziteta Crne Gore. Profesor Pe\u0161i\u0107 isti\u010de da odlazak stru\u010dnjaka ili \u201codliv mozgova\u201c jeste boljka malih sredina, ali i pojava […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":12910,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[35,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/beograd.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-3md","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12909"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12909"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12909\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12911,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12909\/revisions\/12911"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/12910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12909"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12909"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12909"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}