Rod je, zapravo, skup simboli\u010dkih zna\u010denja koja tijelo sa odre\u0111enim polnim osobinama dobija.<\/p>\n
Rodni identitet je najjednostavnije definisati kao subjektivni osje\u0107aj pripadnosti jednom od rodova, kao \u0161to su i rodne uloge normativne projekcije, opet o rodnoj, podjeli rada, pravilima pona\u0161anja i odnosima izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca koja postoje, ili se pak o\u010dekuju kao po\u017eeljna, u okviru odre\u0111enog sociokulturalnog konteksta, a manifestuju se u psiholo\u0161kim karakteristikama femininosti i maskulinosti. Uz dato obja\u0161njenje nu\u017eno je odmah razgrani\u010diti pol (eng. sex) kao biolo\u0161ku \u010dinjenicu i rod (eng. gender) koji je dru\u0161tveni konstrukt. Rod je, zapravo, skup simboli\u010dkih zna\u010denja koja tijelo sa odre\u0111enim polnim osobinama dobija. Ili po rije\u010dima D\u017e. Batler, rod je proizvod diskursa, a pol preddiskurzivno stanje.<\/p>\n
Dakle, rodni identitet i rodne uloge se mogu mijenjati kroz vrijeme, onoliko koliko se transformi\u0161u kultura tj. \u0161iri dru\u0161tveni obrasci koji ih interpretiraju. Kako kultura nikada nije stati\u010dna, ve\u0107 je u stalnom procesu promjena, utoliko se kroz istoriju mogu evidentirati brojne varijacije rodne \u201cideologije\u201d. Tako se, za razliku od patrijarhalnog i drugih vrsta tradicionalisti\u010dkih dru\u0161tava u kojima su rodne uloge bile uslovljene, iznad svega, obi\u010dajnim moralnim naslje\u0111em, u savremenom dru\u0161tvu one demokratizuju pod uticajem \u0161irih sociokulturnih promjena (po pitanju distribucije autoriteta i prava, li\u010dnih \u017eivotnih izbora, mogu\u0107nosti alternativa u razli\u010ditim privatnim i javnim sferama odlu\u010divanja itd).<\/p>\n
Ina\u010de, rodne uloge su tema koja se razli\u010dito interpretirala u posljednja dva vijeka (otkad uop\u0161te figurira kao \u201ckontroverzni\u201d fenomen u psiholo\u0161kim, sociolo\u0161kim i antropolo\u0161kim teorijskim pristupima), paralelno sa tuma\u010denjem specifi\u010dnosti rodnih uloga u okviru \u00a0razli\u010ditih kulturnih sistema, u prostornoj i vremenskoj dimenziji. Analiza roda se, zapravo, bavi koliko ulogama i aktivnostima toliko i odnosima me\u0111u polovima i implicira da su polovi, u vertikalnom, civilizacijskom smislu, prolazili kroz razli\u010dita (rodna) iskustva.<\/p>\n
Tako\u0111e, istorija, kao i savremeno stanje stvari, zapravo pokazuje da su sva dru\u0161tva, gotovo bez izuzetka, dru\u0161tva nejednakosti. Bilo da je nejednakost posljedica ekonomskih, socijalnih, etni\u010dkih, nacionalnih ili pomenutih rodnih razlika. Tako je u Crnoj Gori tradicionalno, patrijarhalno (bratstveni\u010dko-plemensko) dru\u0161tvo bilo fundirano jednim dijelom i na klasnim \u00a0 osnovana (tendencije jakih i velikih bratstava za nadmo\u0107no\u0161\u0107u u plemenu) i na \u010dinjenici nejednakog polo\u017eaja mu\u0161karca i \u017eene u sistemu (u porodici, bratstvu i plemenu). Upravo je jedna od ekstremno patrijarhalnih pojava koju je modifikovala takva (maskulinocentri\u010dna) rodna ideologija ustanova vird\u017eina.<\/p>\n
Pojava vird\u017eine, ostajnice, viginje\u0161e ili tobelije se, ina\u010de, najjednostavnije mo\u017ee objasniti kao arhai\u010dni fenomen \u017eenskog celibata kombinovanog sa djelimi\u010dnom ili potpunom rodnom inverzijom. Naime, u dinarskim krajevima, a posebno u Albaniji, u Crnoj Gori i Hercegovini se u pro\u0161losti de\u0161avalo da djevojka ostane neudata u roditeljskom domu usljed posebnih okolnosti. Zavjetovane djevojke ili djevoj\u010dice su vird\u017einama postajale po odluci svojih roditelja ne bi li im zamijenile nepostoje\u0107eg sina i produ\u017eile, makar fiktivno, porodi\u010dno ime za jo\u0161 jednu generaciju. Celibat im je bio naj\u010de\u0161\u0107e nametnut, mada je u nekim slu\u010dajevima bio i samostalna odluka, ali i tada, svjesno ili nesvjesno, opet proizvod li\u010dnih (patrijarhalnih) vrijednosnih orijentira baziranih na favorizovanoj patrilineaciji i rigidnim patricentri\u010dnim principima. Obja\u0161njenje da je vird\u017eina podredila ostvarenje individualnog porodi\u010dnog \u017eivota onima kojima je njena pomo\u0107 (ili preciznije, djevoj\u010dina \u017ertva da se odrekne svog \u017eenskog identiteta) bila potrebna imala \u201cnamirenje\u201d u smislu izuzetnog po\u0161tovanja njenog \u010dina, posebno sa dana\u0161nje ta\u010dke gledi\u0161ta, nije adekvatna satisfakcija. Tako\u0111e, de\u0161avalo se da tobelijom postane i udovica ili raspu\u0161tenica, razo\u010darana djevojka kojoj je vjerenik poginuo ili se o\u017eenio drugom, ona koja nije \u017eeljela nametnutog \u201cizabranika\u201d ili koja je htjela da slobodnije funkcioni\u0161e u dru\u0161tvu tj. bez rigidnih patrijarhalnih ograni\u010denja nametnutih samo \u017eenskom svijetu. \u201cZamjena\u201d pola se odvijala isklju\u010divo na socijalnom i simboli\u010dnom planu – inverzijom rodnog identiteta (uzimanjem mu\u0161kog imena, skra\u0107ivanjem kose, no\u0161enjem mu\u0161ke odje\u0107e, imitiranjem na\u010dina pona\u0161anja mu\u0161karaca i preuzimanja tzv. mu\u0161kih poslova, te samim tim i sticanja odre\u0111enih tzv. mu\u0161kih privilegija poput prava glasa, no\u0161enja oru\u017eja, konzumiranja duvana i sl.).<\/p>\n
U nauci se navodi nekoliko obja\u0161njenja uzroka nastanka pojave za koju se, ina\u010de, pretpostavlja velika starina, iako se prvi pisani podaci o vird\u017eini na na\u0161im prostorima pojavljuju tek u XIX vijeku. Ve\u0107ina etnologa ovaj socijalni institut dovode u vezu sa patricentri\u010dnim dru\u0161tvenim ambijentom i ekonomskim razlozima tj. potrebom da se o\u010duva cjelovitost ku\u0107e (porodice, bratstva) i imanja preko kontinuiteta patronima. Neki istra\u017eiva\u010di korijene ustanove vird\u017eina, pak, tra\u017ee u starim mediteranskim kulturnim supstratima u kojima je \u010din virgo upravo izdvajao neke \u017eene iz reda tzv. obi\u010dnih \u017eena pa i mu\u0161karaca, i davao im kultni zna\u010daj.<\/p>\n
U etnolo\u0161koj literaturi postoje i vezivanja geneze balkanskih zavjetovanih neudava\u010da za legendarne \u017eene ratnike i epohu matrijarhata koju su dinarska plemena i narodi preuzeli od Ilira.<\/p>\n
Dakle, su\u0161tina funkcija ustanove vird\u017eine bila da se promijeni rodni identitet, po\u0161to ne mogu biolo\u0161ke tj. polne odlike. Obzirom da rodni identitet kod ve\u0107ine ljudi proizlazi iz biolo\u0161kog pola osobe na koji se nadovezuje socijalni sadr\u017eaj koji se odnosi na zna\u010denje mu\u0161karca ili \u017eene u konkretnom dru\u0161tvenom ambijentu efekat roda se, osim nadgradnje nad prirodnim (polnim), podsti\u010de na razli\u010dite na\u010dine, od kojih su, uz odgovaraju\u0107i \u201crodni\u201d stil \u017eivota, i preuzimanje odabranih spolja\u0161njih elemenata mu\u0161kih \/\u017eenskih tipova li\u010dnosti jedan od modela.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Rod je, zapravo, skup simboli\u010dkih zna\u010denja koja tijelo sa odre\u0111enim polnim osobinama dobija. Rodni identitet je najjednostavnije definisati kao subjektivni osje\u0107aj pripadnosti jednom od rodova, kao \u0161to su i rodne uloge normativne projekcije, opet o rodnoj, podjeli rada, pravilima pona\u0161anja i odnosima izme\u0111u \u017eena i mu\u0161karaca koja postoje, ili se pak o\u010dekuju kao po\u017eeljna, u […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1375,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[38],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/vi.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-ma","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1374"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1374"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1374\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1376,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1374\/revisions\/1376"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1375"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1374"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1374"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1374"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}