Beskorisno je u starosti produ\u017eavati \u017eivot. Mladost treba produ\u017eavati, zapisao je Ivo Andri\u0107. Njegove rije\u010di kao da su lajtmotiv sve ve\u0107eg broja nau\u010dnika na Zapadu koji \u017eele da produ\u017ee \u010dovjekovu mladost, tretiraju\u0107i starost \u201ckao bolest koju treba \u00a0lije\u010diti\u201d. Ti nau\u010dnici vjeruju kako je mogu\u0107e odgoditi proces starenja tako da ljudi budu dobrog zdravlja i sa 120 godina.<\/p>\n
\u201cKad bismo mogli usporiti starenje kod ljudi, \u010dak i samo malo, to bi bilo monumentalno. Ljudi bi mogli biti stariji, a osje\u0107ati se mladi. Sposobnost da zaustavimo starenje mogla bi biti najva\u017enija medicinska intervencija u novoj eri\u201d – izjavio je dr D\u017eej O\u0161anski sa Univerziteta Illinois u \u010cikagu u dokumentarcu \u201cBreakthrough: The Age of Ageing\u201d, nedavno prikazanom na National Geographicu.<\/p>\n
\u017divotni vijek na Zapadu u posljednjih se 160 godina produ\u017eio \u00a0za 40 godina, a sada raste tempom od tri mjeseca na godinu, odnosno \u0161est sati svakoga dana. Samo u protekle tri decenije prosje\u010dni \u017eivotni vijek na Zapadu se pove\u0107ao za sedam godina. I taj trend se nastavlja pa tako nau\u010dnici predvi\u0111aju da \u0107e vi\u0161e od polovine beba ro\u0111enih u razvijenom svijetu nakon 2000. godine do\u017eivjeti 100. godinu. Cilj je, kako to \u00a0tvrdi Dejv Bos, \u010delni \u010dovjek Fondacije Metuzalem koja podsti\u010de istra\u017eivanja dugovje\u010dnosti, dosti\u0107i da se o\u010dekivani \u017eivotni vijek svake godine pove\u0107ava za godinu dana. A za to sada ve\u0107 postoje brojne strategije.<\/p>\n
Jedan od na\u010dina za produ\u017eenje \u017eivota, tvrde neki nau\u010dnici, je kalorijska restrikcijska dijeta. Nau\u010dnici su jo\u0161 prije 60-ak godina tokom eksperimenta na pacovima uo\u010dili da su oni koji su manje jeli \u017eivjeli 50 posto du\u017ee. Inspiriran eksperimentima na laboratorijskim \u017eivotinjama, pokojni kalifornijski nau\u010dnik dr Roj Valford lansirao je kalorijsku restrikcijsku dijetu kao strategiju za produ\u017eenje \u017eivota. On je smatrao kako odr\u017eavanjem tjelesne mase za 10 do 25 posto manjom od normalne, \u010dovjek mo\u017ee produ\u017eiti \u017eivotni vijek do 120 godina. Iako je ta teorija stekla mnogo poklonika, ona nikada nije potvr\u0111ena u klini\u010dkim studijama. Me\u0111utim, jedna od studija ukazala je na \u0161tetne nuspojave kalorijske restrikcije kao \u0161to je smanjenje imuniteta kod starijih majmuna. Na osnovu toga je zaklju\u010deno da je za produ\u017eenje \u017eivota primata korisnija uravnote\u017eena ishrana nego kalorijska restrikcijska dijeta.<\/p>\n
U posljednjih desetak godina nau\u010dnici su otkrili nekoliko potencijalnih \u201celiksira mladosti\u201d, me\u0111u kojima se isti\u010du metformin, rapamicin i resveratrol. Pri tom su metformin i rapamicin dobro poznati ljekovi koji se dugo koriste u medicini. Metformin se gotovo 60 godina prepisuje kao lijek protiv dijabetesa dok se rapamicin \u00a0ve\u0107 dugo koristi kao citostatik te kao lijek koji spre\u010dava odbacivanje organa pri transplantaciji. Istra\u017eivanja na mi\u0161evima posljednjih godina pokazala su da i metformin i rapamicin mogu produ\u017eiti \u017eivotni vijek za oko 40 posto.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Beskorisno je u starosti produ\u017eavati \u017eivot. Mladost treba produ\u017eavati, zapisao je Ivo Andri\u0107. Njegove rije\u010di kao da su lajtmotiv sve ve\u0107eg broja nau\u010dnika na Zapadu koji \u017eele da produ\u017ee \u010dovjekovu mladost, tretiraju\u0107i starost \u201ckao bolest koju treba \u00a0lije\u010diti\u201d. Ti nau\u010dnici vjeruju kako je mogu\u0107e odgoditi proces starenja tako da ljudi budu dobrog zdravlja i sa […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":1577,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[46],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/staro.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-pq","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1576"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1576"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1576\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1578,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1576\/revisions\/1578"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/1577"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1576"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1576"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1576"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}