Tr\u017ei\u0161te kapitala se mo\u017ee, izme\u0111u ostalog, o\u017eivjeti, odnosno bolje iskoristiti po receptu Ma\u0111arske, \u010dija vladaje zajedno sa centralnom bankom i ostalim investitorima osnovala investicioni fond sa kapitalom od 70 miliona eura, \u010dijije glavni zadatak da ula\u017ee u akcije malih i srednjih kompanija koje su odlu\u010dile da pristupe tr\u017ei\u0161tu kapitala i svoje akcije ponude na prodaju investitorima, kazao je u intervjuu Pobjedi izvr\u0161ni direktor Montenegroberze Gojko Maksimovi\u0107.<\/p>\n
On ka\u017ee da se ne sla\u017ee sa konstatacijom da je tr\u017ei\u0161te kapitala zamrlo, ve\u0107 da se interesovanje sektora stanovni\u0161tva, a samim tim i \u0161ire javnosti, posljednjih godina zna\u010dajno smanjilo.<\/p>\n
\u201cAli je tr\u017ei\u0161te kapitala i dalje i pored svih ograni\u010davaju\u0107ih faktora \u017eivo\u201d, ka\u017ee direktor Berze.<\/p>\n
\u0160irenje ponude<\/p>\n
On obja\u0161njava da kroz afirmativne akcije, poput odluke Ma\u0111arske da osnuje fond, dolazi do \u0161irenja ponude finansijskih instrumenata i razvoja tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n
\u201cJedna uspje\u0161na investiciona pri\u010da i prikupljanje kapitala putem tr\u017ei\u0161ta kapitala sigurno bi privukla i ostale kompanije da pristupe tr\u017ei\u0161tu\u201d, istakao je on odgovaraju\u0107i na pitanje na koji na\u010din se mo\u017ee o\u017eivjeti berza, i bolje iskoristiti tr\u017ei\u0161te kapitala.<\/p>\n
Sli\u010dna je problematika, dodaje on, i sa dr\u017eavnim obveznicama.<\/p>\n
\u201cI dalje je, na\u017ealost, prisutna velika nelogi\u010dnost razlika izme\u0111u pasivnih kamatnih stopa (kamatna stopa na \u0161tednju) i kamate koju dr\u017eava pla\u0107a za zadu\u017eenje. Podaci Centralne banke pokazuju da se u Crnoj Gori \u201c\u0161tedi\u201d oko tri milijarde eura, pa se mo\u017ee lako, uz programe edukacije i afirmacije tr\u017ei\u0161ta kapitala, javnim finansijama obezbijediti jeftiniji izvori finansiranja bud\u017eeta dr\u017eave. U na\u0161em sistemu trgovanja konstantno na dr\u017eavne obveznice i zapise imamo tra\u017enju u iznosu od pet do 10 miliona eura, ali niko od postoje\u0107ih vlasnika nije spreman da proda navedene hartije od vrijednosti\u201d, poja\u0161njava Maksimovi\u0107.<\/p>\n
Stanovni\u0161tvo<\/p>\n
Obja\u0161njavaju\u0107i za\u0161to se ne sla\u017ee sa ocjenom da je tr\u017ei\u0161te kapitala zamrlo, direktor Montenegroberze ka\u017ee da je ono \u017eiva materija koja ima svoje cikluse, trendove. Samo se, tvrdi, posljednjih godina smanjilo interesovanje stanovni\u0161tva.<\/p>\n
\u201cZa prvih osam mjeseci ove godine na crnogorskom tr\u017ei\u0161tu kapitala ostvaren je promet od oko 35 miliona eura. Prosje\u010dni mjese\u010dni promet je ne\u0161to ve\u0107i od \u010detiri miliona eura. Ako bismo sagledali podatak da je za prvih osam mjeseci teku\u0107e godine zaklju\u010deno oko 47 odsto vi\u0161e transakcija u odnosu na isti period pro\u0161le godine, lako bismo opovrgli tezu o \u201cmrtvilu tr\u017ei\u0161ta kapitala. Mnogo puta suo\u010davaju\u0107i se sa nerazumijevanjem za dalji razvoj tr\u017ei\u0161ta kapitala do\u017eivimo i li\u010dni poraz, ne \u017eelimo da odustanemo od afirmacije i \u201co\u017eivljavanja\u201d tr\u017ei\u0161ta. Da bi tr\u017ei\u0161te opstalo u bilo kojem obliku, morate da ula\u017eete u njega kroz razvoj i izgradnju novih proizvoda i usluga. Za razvoj novih proizvoda novih hartija od vrijednosti i time \u0161irenje ponude na tr\u017ei\u0161tu, potrebna je doza razumijevanja prevashodno od donosilaca ekonomskih odluka. Ovo se u najve\u0107oj mjeri odnosi na podsticaje kojim bi kompanijama tr\u017ei\u0161te kapitala postalo privla\u010dno mjesto za prikupljanje jeftinijih i dugoro\u010dnijih izvora finansiranja. Bez novih hartija od vrijednosti novih proizvoda na tr\u017ei\u0161tu, na\u017ealost, u dugom roku mo\u017eemo imati dobro izgra\u0111en \u201ctr\u017eni centar u koji ne\u0107e dolaziti kupci\u201d, ocijenio je on.<\/p>\n
Jasno je, dodaje, da je investitora iz sektora stanovni\u0161tva sve manje.<\/p>\n
\u201cAli, mora se nazna\u010diti da se sama struktura investitora iz sektora stanovni\u0161tva promijenila u odnosu na godine investicionog \u201cbuma odnosno 2006, 2007. i 2008. kada smo bili \u201chit u narodu. Mo\u017eemo re\u0107i da sada na tr\u017ei\u0161tu imamo prisustvo finansijski pismenijeg dijela stanovni\u0161tva koje je odlu\u010dilo da plasira vi\u0161kove novca, jer im uz prihvatanje ve\u0107eg rizika ono daje ve\u0107i prinos dobit u odnosu na \u0161tednju u bankarskom sektoru. Sigurni smo da \u0107e zbog trenda daljeg pada kamatnih stopa na \u0161tednju u budu\u0107em periodu do\u0107i do priliva novih doma\u0107ih investitora na tr\u017ei\u0161tu. Ali moramo da imamo finansijske proizvode koje \u0107emo im ponuditi kao alternativu za ulaganje\u201d, kategori\u010dan je direktor Berze.<\/p>\n
Kamata na akcije Lu\u0161tice 15 odsto godi\u0161nje<\/p>\n
Maksimovi\u0107 ka\u017ee da na crnogorskom tr\u017ei\u0161tu kapitala prvi put imamo kompaniju Lu\u0161tica divelopment koja na neki na\u010din vr\u0161i inicijalnu javnu prodaju.<\/p>\n
\u201cLu\u0161tica divelopment je nakon odobrenja Prospekta od Komisije za hartije od vrijednosti, krenula u postupak prodaje 4.725.000 akcija nominalne vrijednosti jedan euro. Navedena prodaja se obavlja van Berze, ali daje mogu\u0107nost zainteresovanim investitorima da ula\u017eu novac u kupovinu akcija kompanije. Istovremeno daje pravo akcionarima da nakon godinu od kompanije zatra\u017ee otkup po zagarantovanoj cijeni od 1,15 eura, \u0161to daje godi\u0161nji prinos od 15 odsto\u201d, ka\u017ee Maksimovi\u0107.<\/p>\n
Bi\u0107e, smatra on, jako zanimljivo vidjeti koliko \u0107e biti interesovanje sektora stanovni\u0161tva za ovaj instrument.<\/p>\n
\u201cKao Montenegroberza poku\u0161a\u0107emo da unaprijedimo odnose koje kompanije imaju prema investitorima i akcionarima. Krajem oktobra planiramo da odr\u017eimo investitorsku konferenciju na kojoj bismo okupili najkvalitetnije kompanije sa tr\u017ei\u0161ta koje bi svoje poslovanje i budu\u0107e planove predstavili investicionoj javnosti Crne Gore i regiona\u201d, najavio je Maksimovi\u0107.<\/p>\n
Zakoni se o\u010dekuju do kraja godine<\/p>\n
Maksimovi\u0107 ka\u017ee da, po informacijama koje imaju, novu regulativu na tr\u017ei\u0161tu kapitala o\u010dekuju do kraja godine.<\/p>\n
\u201cNovi zakon o tr\u017ei\u0161tu kapitala \u0107e biti potpuno usagla\u0161en sa EU regulativom, pa \u0107e nu\u017ene izmjene za sve u\u010desnike na tr\u017ei\u0161tu biti izazovne. Nadam se da \u0107emo kao tr\u017ei\u0161te uspjeti da tu regulativu iskoristimo kao komparativnu prednost i da \u0107e nam ona, kroz postoje\u0107e poreske olak\u0161i\u0107e i najpovoljnije poreske stope, donijeti nove investitore kao i u\u010desnike na tr\u017ei\u0161tu\u201d, smatra direktor Berze.<\/p>\n
Ima interesovanja za Montenegroberzu<\/p>\n
Na pitanje da li ima interesovanja za kupovinu Montenegroberze, Maksimovi\u0107 ka\u017ee da interesovanja za kupovinu uspje\u0161nih kompanija uvijek ima.<\/p>\n
\u201cMontenegroberza je profitabilna i finansijski stabilna kompanija, koja unutar crnogorskog finansijskog sektora bilje\u017ei me\u0111u najve\u0107im iznosima stope povrata na aktivu i mar\u017ee\u201d, profita ka\u017ee on.<\/p>\n
Maksimovi\u0107 napominje da su potencijalne prodaje akcija Montenegroberze isklju\u010divo pravo akcionara i da on za dalje komentarisanje nema ingerencije.<\/p>\n
35 miliona eura je promet na tr\u017ei\u0161tu kapitala za osam mjeseci.<\/p>\n
Izvor: Pobjeda<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Tr\u017ei\u0161te kapitala se mo\u017ee, izme\u0111u ostalog, o\u017eivjeti, odnosno bolje iskoristiti po receptu Ma\u0111arske, \u010dija vladaje zajedno sa centralnom bankom i ostalim investitorima osnovala investicioni fond sa kapitalom od 70 miliona eura, \u010dijije glavni zadatak da ula\u017ee u akcije malih i srednjih kompanija koje su odlu\u010dile da pristupe tr\u017ei\u0161tu kapitala i svoje akcije ponude na prodaju […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":20643,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[37,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2017\/09\/gojko-1-660x330.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-5mW","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20642"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20642"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20642\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20644,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20642\/revisions\/20644"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20643"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20642"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20642"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20642"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}