{"id":23578,"date":"2017-10-09T09:41:57","date_gmt":"2017-10-09T07:41:57","guid":{"rendered":"http:\/\/madeinmontenegro.com\/n\/?p=23578"},"modified":"2017-10-09T09:42:26","modified_gmt":"2017-10-09T07:42:26","slug":"szo12-bakterija-otporno-na-vecinu-antibiotika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=23578","title":{"rendered":"SZO:12 bakterija otporno na ve\u0107inu antibiotika"},"content":{"rendered":"<p>Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je izdvojila 12 bakterija otpornih na ve\u0107inu antibiotika, ve\u0107ina ne predstavlja opasnost u Crnoj Gori. Ipak, pojedine bolni\u010dke bakterije i kod nas su postale otporne na ve\u0107inu antibiotika, te su neophodno suzbijanje neracionalne potro\u0161nje ovih medikamenta.<br \/>\nSvjetska zdravstvena organizacija SZO objavila je nedavno listu na kojoj se nalazi 12 bakterija koje predstavljaju najve\u0107u prijetnju \u010dovje\u010danstvu, jer su postale otporne na ve\u0107inu antibiotika.<\/p>\n<p>Carski rez, transplantacije, hemoterapija mogu postati opasni<\/p>\n<p>S obzirom da gube svoju snagu i otpornost, mnoge operacije, poput carskog reza, transplantacije organa, ugradnje vje\u0161ta\u010dkih kukova i zglobova, pa \u010dak i hemoterapija mogle bi postati opasne i smrtonosne medicinske intervencije, upozorava SZO.<\/p>\n<p>Opasne bakterije podijeljene su u tri podgrupe. Tri bakterije progla\u0161ene su najopasnijima Pseudomonas aeruginosa, Enterobacteriaceae i Acinetobacter baumannii i SZO navodi da je pronala\u017eenje \u201cubice\u201d ovih bakterija apsolutni prioritet.<\/p>\n<p>\u0160est ih je na listi visokog prioriteta, a to su Enterococcus faecium, Helicobacter pylori, Salmonela, Campylobacter, zlatni stafilokok i Neisseria gonorrhoeae.<\/p>\n<p>U kategoriji srednjeg prioriteta za pronalazak ljeka nekoliko je vrsta Shigelle, Haemophilus influenzae i Streptococcus pneumoniae.<\/p>\n<p>Prema rije\u010dima na\u010delnice Odjeljenja za bakteriologiju Centara za medicinsku mikrobiologiju Instituta za javno zdravlje (IJZ) Vinete Vuksanovi\u0107, ve\u0107ina nabrojanih bakterija jo\u0161 ne predstavlja problem u Crnoj Gori kao \u0161to je to slu\u010daj u drugim zemljama \u201czbog toga \u0161to su rijetki uzro\u010dnici infekcija sistema gdje su prepoznati kao etiolo\u0161ki faktori infekcija\u201d.<\/p>\n<p>\u201cTako\u0111e, kada ih izolujemo u tim rijetkim slu\u010dajevima uglavnom se radi o osjetljivim sojevima koji reaguju na uobi\u010dajenu antibiotsku terapiju (npr. Salmonella je veliki izazov za neke zemlje, me\u0111utim kod nas jo\u0161 uvjek je osjetljiva na ampicilin)\u201d, rekla je Vuksanovi\u0107 za Dnevne novine.<\/p>\n<p>Me\u0111utim, u Crnoj Gori veliku opasnost predstavljaju dvije opasne bakterije koje se naj\u010de\u0161\u0107e dobijaju prilikom boravka u bolnici.<\/p>\n<p>\u201cMnogo ve\u0107i problem predstavljaju afermentativne bakterije Acinetobacter i Pseudomonas koji su rezistentni na ve\u0107inu antibiotika\u201d, naglasila je Vuksanovi\u0107.<\/p>\n<p>Ona podsje\u0107a i da se, prema ura\u0111enoj studiji Antibiotic use in eastern Europe: a cross-national database study in coordination with the WHO Regional Office for Europe, u kojoj je u\u010destvovala Lidija \u010cizmovi\u0107, navodi da je Crna Gora na drugom mjestu po upotrebi antibiotika.<\/p>\n<p>Crna Gora u vrhu potro\u0161nje antiifektivnih ljekova<\/p>\n<p>Prema posljednjim podacima Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), ukupna potro\u0161nja iz grupe antiinfektivnih ljekova za sistemsku primjenu u 2016. godini je iznosila 33,57DDD\/1000\/dan, \u0161to je za 1,6 odsto manje u odnosu na 2015. godinu (34,11 DDD\/1000\/dan).<\/p>\n<p>Me\u0111utim, kako se isti\u010de u analizi CALIMS-a, iako je do\u0161lo do smanjenja potro\u0161nje ljekova iz grupe J01 (sistemskih antiinfektivnih ljekova), i dalje se moraju nastaviti mjere kontrole izdavanja i propisivanja, jer kada se uporedi ukupna (bolni\u010dka i vanbolni\u010dka) potro\u0161nja antibiotika u Crnoj Gori sa zemljama EU (podaci iz 2015. godine), gdje je prosje\u010dna potro\u0161nja 23,12 DDD\/1000\/ dan, vidi se da je Crna Gora i dalje u samom vrhu potro\u0161nje antibiotika.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, na osnovu podataka koje je objavio IJZ, potro\u0161nja antibiotika u 2015. godini, na osnovu izatih recepata (na teret sredstava Fonda za zdravstveno osiguranje Crne Gore) iznosila je 20,22 DDD\/1000\/ dan. Prema podacima CALIMS, vanbolni\u010dka potro\u0161nja antibiotika u 2015. godini, iznosila je 31,41 DDD\/1000\/dan (u privatnim i dr\u017eavnim zdravstvenim ustanovama). Razlika od 11,19 DDD\/1000\/ dan, ukazuje da 35, 63 odsto od ukupne vanbolni\u010dke potro\u0161nje antibiotika, \u010dini potro\u0161nja ljekova koji nijesu pla\u0107eni iz sredstava Fonda (privatne zdravstvene ustanove i ljekovi kupljeni bez recepta).<\/p>\n<p>Potrebne ozbiljne mjere<\/p>\n<p>Dakle, iako su posljednji podaci CALIMS-a o potro\u0161nji antibiotika u Crnoj Gori ohrabruju\u0107i, situacija sa neracionalnim prepisivanjem recepata i izdavanjem ovih mediklamenata je i dalje zabrinjavaju\u0107a. Opasnost koju mo\u017ee proizvesti rezistentnost bakterija, zahtijeva ozbiljniju borbu protiv ovog problema, ali Vuksanovi\u0107 napominje da se dr\u017eavne institucije njime ve\u0107 bave posredstvom organizovanih nacionalnih tijela.<\/p>\n<p>\u201cMinistarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje na smanjenje pojave rezistentnih sojeva djeluju preko organizovanih tijela kao \u0161to je Nacionalna interdisciplinarna komisija za kontrolu rezistencije na antibiotike koja je formirana oktobra 2011 (NIKRA), izradom Nacionalne strategije za kontrolu rezistencije bakterija na antibiotike za period do 2021, formiranjem Referentne laboratorije za pra\u0107enje rezistencije bakterija na antibiotike\u201d, podsje\u0107a Vuksanovi\u0107.<\/p>\n<p>Razvile mehanizam za pre\u017eivljavanje<\/p>\n<p>Iz SZO upozoravaju da farmaceutska industrija veoma dugo nije proizvela novi antibiotik, pa je objavljivanje ove liste ujedno i poziv farmaceutima da svoja istra\u017eivanja usmjere u pravcu borbe protiv rezistencije bakterija na antiobiotike.<\/p>\n<p>Tako\u0111e, navode da svih 12 bakterija, ozna\u010denih kao najopasnije, u sebi imaju ugra\u0111ene mehanizme za pronala\u017eenje novih na\u010dina za pre\u017eivljavanje, a, kako se navodi, dodatna je opasnost \u0161to taj genetski materijal mogu prenijeti i na druge bakterije.<\/p>\n<p>Problem i eserihija koli, streptokoke, stafilokoke..<\/p>\n<p>Vuksanovi\u0107 isti\u010de da, u posljednje vrijeme problem u Crnoj Gori predstavljaju i odre\u0111ene vrste enterobakterija kao \u0161to je Escherichia coli i Klebsiella pneumoniae koja pokazuje visok nivo rezistencije ka tre\u0107oj generaciji cefalosporina.<\/p>\n<p>\u201cNo, sre\u0107om jo\u0161 dobro reaguje na karbapeneme u najve\u0107em broju slu\u010dajeva (samo \u010detiri odsto sojeva klepsiele izolovanih iz krvi su bili rezistentni na karbapeneme)\u201d, rekla je Vuksanovi\u0107. \u0160to se ti\u010de gram pozitivnih bakterija, predo\u010dila je ona, od izolovanih invazivnih sojeva 33 odsto su bili MRSA sojevi Staphylococcus aureus, 44 odsto Streptococcus pneumoniae je bio neosjetljiv na penicilin, dok je Enterococcus faecalis bio neosjetljiv samo kod \u0161est odsto invazivnih izolata.<br \/>\n\u201cNo, za ove bakterije postoje drugi antibiotici koji se mogu koristiti, pa se njihova eliminacija drzi pod kontrolom\u201d, napominje Vuksanovi\u0107.<\/p>\n<p>Na udaru ve\u0107 oboljele osobe<\/p>\n<p>Acinetobacter je oportunista i ne izaziva infekcije u zdravih osoba, ve\u0107 kod pada imuniteta mogu izazvati razne oblike infekcije. Kod osoba sa slabim imunitetom izazivaju pneumoniju, sepsu, i dr. \u010cesto je prisutan u bolni\u010dkoj sredini (lavaboi, kateteri, vazduh i dr).<\/p>\n<p>Pseudomonas aeruginosa (bacillus pyocyaneus) je u spoljnoj sredini \u0161iroko rasprostranjena i izrazito otporna bakterija. Zdravi ljudi \u010desto imaju ovu bakteriju bez ikakvih problema, nesvjesni njenog prisustva. Ali kod ljudi koju su slabi ili bolesni, ove bakterije mogu uzrokovati veoma ozbiljne, \u010dak u nekim slu\u010dajevima i smrtonosne infekcije u bilo kom dijelu tijela. Hospitalizovane osobe, kao i osobe zaposlene u bolnicama mogu dobiti ovu infekciju. U bolnicama, bakterija se mo\u017ee prenijeti preko medicinske opreme, opreme i rastvora za \u010di\u0161\u0107enje i ostale opreme.<\/p>\n<p>Dnevne novine<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Svjetska zdravstvena organizacija nedavno je izdvojila 12 bakterija otpornih na ve\u0107inu antibiotika, ve\u0107ina ne predstavlja opasnost u Crnoj Gori. Ipak, pojedine bolni\u010dke bakterije i kod nas su postale otporne na ve\u0107inu antibiotika, te su neophodno suzbijanje neracionalne potro\u0161nje ovih medikamenta. Svjetska zdravstvena organizacija SZO objavila je nedavno listu na kojoj se nalazi 12 bakterija koje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":23579,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[35,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2017\/10\/IMAG0146.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-68i","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23578"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=23578"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23578\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":23580,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/23578\/revisions\/23580"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/23579"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=23578"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=23578"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=23578"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}