U svom hodu kroz vrijeme i prostor svaki grad, svaka urbana cjelina stvara i mijenja uslove \u017eivljenja, otkriva i zaboravlja, naseljava ili napu\u0161ta odre\u0111ene prostore. Ili se u njima sve ljep\u0161e i ljep\u0161e smje\u0161ta.I pri\u010da grad svoju pri\u010du, kao sastavni dio \u017eivota o\u010dovje\u010duje, pridodaju\u0107i joj svoje misli, svoje rije\u010di, sve vi\u0161e sebe sama humanizuju\u0107i pamti ili izmi\u0161lja. Mije\u0161a legendu i predanje sa pouzdanim i provjerenim i sam tvori vlastitu istinu, svoju svijest o sebi. Te pri\u010de nam poma\u017eu na putu do samosvijesti, do spoznaje vlastitih korijena.<\/p>\n
I na\u0161 grad ima svoje legende i predanja, svoje verzije o zidanju, razvoju, pomjeranju, a one ako i nijesu ta\u010dne, uvijek su zanimljive.<\/p>\n
U jednoj takvoj pri\u010di objavljenoj jo\u0161 prije 90 godina, kazuju se verzije o nastanku grada. Po njoj se pominje kralj Tugomir i veli da je to bilo krajem X vijeka. Po drugoj, to su bili Stojimir i Mutimir, \u010dak u VII vijeku. Ka\u017ee se i to da Podgorica nije pvobitno bila sazidana na uglu u\u0161\u0107a Ribnice u Mora\u010du, gdje je sada. Prema Duklji, na lijevoj strani Mora\u010de, postoje razvaline i ispod cijelog brda dalje, bila je gusta naseobina. Sude\u0107i po tim razvalinama, koje se vide, a i po pri\u010danju mje\u0161tana, varo\u0161 je poslije propasti Duklje tu bila sazidana, ili pod brda\u0161cem Kakaricom, pri izvoru Ribnice, gotovo uru daleko od dana\u0161nje Podgorice. Mjesto gdje je sada Titograd zvalo se P\u0161eni\u010dno Polje.<\/p>\n
Zanimljivo je i narodno predanje, koje je svojevremeno saop\u0161tio Ilija Zlati\u010danin. Po njemu je dana\u0161nji grad podigao neki Had\u017ei-Pa\u0161a. To predanje veli da se Had\u017ei-Pa\u0161a savjetovao sa knezom Markusom, iz Momi\u0161i\u0107a, tada sela s one strane Mora\u010de, koji mu je rekao da uzme jednog kokota, pa da ga pusti da leti i gdje kokot otpo\u010dine tu da grad gradi. Pa\u0161a ga je poslu\u0161ao i kokot po\u010dine na u\u0161\u0107u Ribnice u Mora\u010du i tu se grad podi\u017ee.<\/p>\n
Najvjerovatnije da je i ta verzija proizvoljna, mada se ka\u017ee da je varo\u0161 postojala za vrijeme narodne nezavisnosti. I isto tako sa puno vjerovatno\u0107e, mo\u017ee da se ka\u017ee da je grad mijenjao svoje mjesto, pa se \u010dak misli da je Zeta sva unaokolo zasijana starim razvalinama kao \u0161to su one kod Zlatice, Drezge, Momi\u0161ica i \u0110uli\u0107a, pa onda i dalje. Gra\u0111evine \u0161to se otkrivaju nijesu iz jednog doba, pa je i tu zanimljivo ono \u0161to je Zlati\u010danin saop\u0161tio: \u201cMjesto \u0161to se pru\u017ea od Ribnice sa isto\u010dne strane Podgorice zove se Drpi. Ovo mu se ime gubi kad do\u0111e na \u0110e\u010devi\u0107a Mahalu. Prije no do\u0111e\u0161 do \u0110e\u010devi\u0107a ku\u0107e, srijeta te jedna usamljena turska ku\u0107a Had\u017ei-Useinovi\u0107a, kojoj su vrata od obora na brijegu Drpima, a ku\u0107a pod brijegom. Po narodnom predanju tu je bila crkva\u201d.<\/p>\n
Spominje Zlati\u010danin i mjesto \u010cepurci, izme\u0111u Ljubovi\u0107a i Mora\u010de, gdje se nalazi staro groblje i razvaline jedne crkve. Saop\u0161tava on da je tu i jedna plo\u010da sa natpisom koji se ne mo\u017ee pro\u010ditati, a isto tako govori o razvalinama jedne crkve, obrnute u zapad, \u0161to svjedo\u010di da je bila crkva katoli\u010dka.<\/p>\n
Mo\u017eda je u ovom kazivanju mnogo toga plod umjetnikove ma\u0161te, ali ne zaboravimo da je Gete rekao: \u201cPrava umjetnost je ono \u0161to nikada i nigdje nije bilo, a \u0161to je najve\u0107a istina \u017eivota\u201d.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U svom hodu kroz vrijeme i prostor svaki grad, svaka urbana cjelina stvara i mijenja uslove \u017eivljenja, otkriva i zaboravlja, naseljava ili napu\u0161ta odre\u0111ene prostore. Ili se u njima sve ljep\u0161e i ljep\u0161e smje\u0161ta.I pri\u010da grad svoju pri\u010du, kao sastavni dio \u017eivota o\u010dovje\u010duje, pridodaju\u0107i joj svoje misli, svoje rije\u010di, sve vi\u0161e sebe sama humanizuju\u0107i pamti […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":24613,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2,46],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2018\/01\/podgorica.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-6oY","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24612"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24612"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24612\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":24616,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/24612\/revisions\/24616"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/24613"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24612"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=24612"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=24612"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}