Od preuzimanja Kombinata aluminijuma do danas izvezeno je proizvoda u vrijednosti 500 miliona eura, dok je u otvaranje nove fabrike, sa remontom elektrolize, ulo\u017eeno 70 miliona eura \u0161to \u0107e doprinijeti da izvoz zasigurno bude znatno uve\u0107an, kazao je u intervjuu za DN vlasnik Uniprom-a Veselin Pejovi\u0107. Isti\u010de i da je u Boksite ulo\u017eeno vi\u0161e od 30 miliona eura u pove\u0107anje proizvodnih kapaciteta, popravku opreme i sanaciju kopova, te da danas prosje\u010dna plata iznosi 958 eura.<\/p>\n\n\n\n
Kompanija Uniprom uspje\u0161no posluje ve\u0107 30 godina. Vjerujete li i danas da metalska indrustrija ima svijetlu budu\u0107nost?<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Privatnim biznisom sam po\u010deo da se bavim 1983. godine, kada je osnovana samostalna zanatska radnja Uniprom. Od prvog dana firma Uniprom posluje u sektoru metala, koja je osnovana 12. marta 1990. Tada izgra\u0111ujem i livnicu aluminijuma u Nik\u0161i\u0107u. Danas ta firma posluje u svojoj osnovnoj djelatnosti, u metalskoj industriji, a pro\u0161iruje se i na djelatnost turizma sa tri hotela dva hotela u Budvi, jednim u Podgorici kapaciteta 800 le\u017eajeva. Firma Uniprom se nalazi na bijeloj poreskoj listi, \u0161to zna\u010di da uredno izmiruje sve svoje obaveze prema dr\u017eavi. Godine 2007. kupio sam rudnik olova i cinka \u0160uplja stijena kod Pljevalja. To privredno dru\u0161tvo bilo je u ste\u010daju, nije bilo u radnom re\u017eimu i nije bilo uposlenih, a rudnik je bio izraubovan i sa starom tehnologijom. Umjesto jamskog organizovali smo proizvodnju na otvorenim kopovima instaliraju\u0107i najsavremeniju opremu (Meco Mineral Finska). I 2011. godine smo ga pustili u rad upo\u0161ljavaju\u0107i 200 radnika, da bi se ve\u0107 sljede\u0107e godine pridru\u017eio partner, dr\u017eavna kompanija ZGH Boleslaw iz Poljske, koja je naredne godine u cjelosti preuzela ovo privredno dru\u0161tvo. Kompletna proizvodnja ide za izvoz i danas je to jedna od najuspje\u0161nijih kompanija u Crnoj Gori.<\/p>\n\n\n\n
Zatim kupujete Kombinat aluminijuma u ste\u010daju. Kakva je danas situacija u KAP-u?<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Nakon prethodnog projekta odlu\u010dujemo se za kupovinu KAP-a u ste\u010daju i to na javnom pozivu oglasu, drugom po redu. Sredinom 2014. preuzimamo ovo privredno dru\u0161tvo nakon isplate ponu\u0111ene cijene, organizujemo proizvodnju, investiramo u dvije nove fabrike silumina-legura i fabrike trupaca-bileta kapaciteta 100.000 tona, pored njegove osnovne proizvodnje koja je podrazumijevala samo izradu aluminijskih ingota T-Bar. Sa otvaranjem ove dvije fabrike poslije 50 godina do\u0161li smo da se vi\u0161e ne izvoze aluminijski ingoti T-Bar nego smo postigli vi\u0161i stepen prerade aluminijuma u aluminijskim legurama i trupcima-biletima kapaciteta 100.000 tona.<\/p>\n\n\n\n
Zapo\u0161ljavamo vi\u0161e od 500 radnika sa biznis planom daljeg razvoja i za ovaj period od kako upravljamo njime ostvarili smo izvoz preko 500 miliona eura. Posebno nagla\u0161avam da vi\u0161e od 200 kompanija, neka manje, neka vi\u0161e, direktno posluje sa Kombinatom aluminijuma.<\/p>\n\n\n\n
Koja prava imaju radnici s obzirom da ste preuzeli kompaniju u ste\u010daju?<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Posebno ukazujem na nespornu \u010dinjenicu da u ste\u010daju nema zasnivanja radnog odnosa, bez obzira \u0161to se zaposleni pozivaju na rad, ve\u0107 je u pitanju radno-pravni status zadr\u017eanog radnika koji svoja prava mo\u017ee ostvariti, ponavljamo, samo u skladu sa Zakonom o ste\u010daju.<\/p>\n\n\n\n
Me\u0111utim, Uniprom, kome je Privredni sud povjerio organizaciju i odr\u017eavanje procesa proizvodnje u KAP-u do okon\u010danja postupka prodaje u skladu sa kupoprodajnim ugovorom, omogu\u0107io je da radnici u preduze\u0107u tokom trajanja ste\u010daja ostvaruju znatno ve\u0107i obim prava od onih koja su im garantovana Zakonom o ste\u010daju.<\/p>\n\n\n\n
Radnicima je obezbije\u0111eno da koriste dva puta po \u0161est slobodnih pla\u0107enih radnih dana u toku kalendarske godine budu\u0107i da godi\u0161njih odmora po Zakonu o ste\u010daju nema. U KAP-u je zadr\u017ean tzv. petobrigadni sistem rada skra\u0107eno radno vrijeme osnovom kojeg radnici tri dana rade, dva su slobodni.<\/p>\n\n\n\n
Koliko iznosi prosje\u010dna zarada u KAP-u<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Radno anga\u017eovanim u KAP-u redovno se ispla\u0107uju zarade koje su znatno iznad crnogorskog prosjeka i sada iznose 782 eura u neto iznosu za ugovore o radu. Pore\u0111enja radi, na po\u010detku ste\u010daja prosje\u010dna neto zarada za ugovore o radu iznosila je 477 eura. Moram naglasiti da se za sve to vrijeme ispla\u0107uju porezi i doprinosi na ukupan iznos neto zarada, kao i uve\u0107anje po osnovu prekovremenog rada, no\u0107nog rada, kao i rada u drugoj smjeni. Radnici su za slu\u010daj nezgode osigurani kod osiguravaju\u0107eg dru\u0161tva, a koriste i odsustva za slu\u010daj privremene sprije\u010denosti za rad (bolovanje), za koje vrijeme im se ispla\u0107uje zarada u skladu sa zakonom iako kori\u0161\u0107enja bolovanja u ste\u010daju nema.<\/p>\n\n\n\n
Svi zaposleni imaju pravo na pla\u0107ena odsustva po raznim osnovama (za dane dr\u017eavnih i vjerskih praznika, njege \u010dlana porodice, ro\u0111enja djeteta, smrti \u010dlana porodice, selidbe, dobrovoljnog davanja krvi, sklapanja braka, stru\u010dnog osposobljavanja i sli\u010dno). Obezbije\u0111en im je besplatan i redovan prevoz od mjesta stanovanja do mjesta rada i obratno, kao i topli obrok u novom restoranu KAP-a. Pored toga, radnici sada koriste nova kupatila i garderobere. Radni ambijent u svim proizvodnim pogonima je znatno unaprije\u0111en, pobolj\u0161ani su uslovi rada (obezbije\u0111ena klimatizacija, oprema i za\u0161tita na radu). Naknadno je Uniprom, a da bi unaprijedio uslove u kojima radnici anga\u017eovani od KAP-a u ste\u010daju rade, sagradio novi restoran ishrane, nove sanitarne prostorije za odr\u017eavanje neophodne i primjerene li\u010dne higijene, te sagradio i opremio ambulantu za sve uposlene kao i za stanovnike okolnih sela, a tako\u0111e i ambulantno vozilo za hitan prevoz do odgovaraju\u0107e zdravstvene ustanove.<\/p>\n\n\n\n
Da li radnici imaju pravo na otpremninu?<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Svaki od ovih uposlenih radnika ima mogu\u0107nost kori\u0161\u0107enja socijalnog programa, zna\u010di prekinuti radni odnos, preuzeti predvi\u0111enu otpremninu, ukoliko je nezadovoljan uslovima rada.<\/p>\n\n\n\n
Vi\u0161e puta ste se na\u0161li na meti kritika da ste svoju imovinu uve\u0107avali kroz postupke privatizacije. Kako to komentari\u0161ete?<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Lako se mo\u017ee zaklju\u010diti da Uniprom nikada ni\u0161ta nije stekao u procesu privatizacije, ve\u0107 je isklju\u010divo kupio firme koje su po\u0161le u bankrot-ste\u010daj. Sva njegova imovina i sva privredna dru\u0161tva kojima Uniprom upravlja kupljena su na javnom pozivu -oglasu i po tr\u017ei\u0161nim uslovima kako Rudnik olova i cinka, tako i KAP i Rudnici boksita u Nik\u0161i\u0107u.<\/p>\n\n\n\n
Dakle, aposolutna je neistina da je Uniprom svoju imovinu sticao kroz postupak privatizacije, ve\u0107 isklju\u010divo kupovinom firmi koje su po\u0161le u ste\u010daj i to na javnom pozivu radi njihove prodaje svim zainteresovanim subjektima i pod jednakim uslovima, a po principu i iz razloga odabira najpovoljnijeg ponu\u0111a\u010da.<\/p>\n\n\n\n
I pored neistina koje se \u0161ire, koje su zlonamjerne i tendenciozne, a ne proizvod neznanja i neupu\u0107enosti, prora\u010dunate da Unipromu u\u010dine \u0161tetu, on ostaje nepokolebljiv da kao \u0161to je radio u posljednje tri godine otvara nove fabrike koje su isklju\u010divo namijenjene izvozu i sa uve\u0107anjem broja zaposlenih. Sa otvaranjem dvije fabrike, koje su najsavremenije napravljene u Evropi, vrijednost izvoza \u0107e biti 250 miliona eura godi\u0161nje i znatno \u0107e se uve\u0107avati. Sve ovo se mo\u017ee lako provjeriti i Uniprom je otvoren da svim zainteresovanim dru\u0161tvenim \u010diniocima, kako nadle\u017enim dr\u017eavnim organima, tako i onima iz javnog sektora, pru\u017ei informaciju ili dodatno poja\u0161njenje kako bi se izbjegli nesporazumi i nejasno\u0107e sa koj ima se sre\u0107emo u j avnim glasilima i javnim nastupima svakodnevno.<\/p>\n\n\n\n
Moramo napomenuti da je Uniprom imao odli\u010dnu saradnju sa Vladom Crne Gore i za vrijeme premijera Mila \u0110ukanovi\u0107a i premijera Du\u0161ka Markovi\u0107a, koje su iskazivale zainteresovanost za razvoj ovih projekata i spremost da pru\u017ee pomo\u0107 Unipromu ukoliko bi mu bila potrebna. Na tome smo im posebno zahvalni bez obzira \u0161to nijesmo ni u jednom momentu bili u prilici da je tra\u017eimo.<\/p>\n\n\n\n
Uslijedila je kupovina Rudnika boksita u ste\u010daju. Kakva je situacija danas u ovom preduze\u0107u?<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Naredna Unipromova investicija je bila u Rudniku boksita, koji je tako\u0111e bio na prodaju kao dru\u0161tvo u ste\u010daju i to po javnom pozivu. Prodavac ni u ovom pravnom poslu jo\u0161 nije ispunio svoje obaveze, pa pored ispla\u0107ene kupoporodajne cijene Uniprom Metali su ulo\u017eili kompletnu planiranu investiciju, otpo\u010deli i u skladu sa rudarskim projektima i u skladu sa ugovorom o koncesiji do dana dana\u0161njeg obavljaju proizvodnju sa uposlenih vi\u0161e od 350 radnika, \u0161to u firmi Uniprom Metali, a \u0161to kod podizvo\u0111a\u010da i uzimaju\u0107i sve obaveze u skladu sa ugovorom o koncesiji sklopljenim sa nadle\u017enim ministarstvom Vladom Crne Gore. Kompletna proizvodnja je namijenjena i ide u izvoz. Sanirani su svi kopovi i jame, a objekti i mehanizacija kompletno modernizovani.<\/p>\n\n\n\n
Koje su firme podizvo\u0111a\u010di, kolike su prosje\u010dne plate u Boksitima i koliko je upo\u0161ljeno radnika kod Vas, a koliko kod podizvo\u0111a\u010da?<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Uniprom Metali zapo\u0161ljavaju 33 radnika. Prosje\u010dna neto zarada iznosi 957,98 eura. Na zaradu su obra\u010dunati svi pripadaju\u0107i porezi, doprinosi i benificije, koje se redovno izmiruju i sa ponosom mo\u017eemo re\u0107i da se nalazimo na bijeloj poreskoj listi. Za poreze i doprinose na zarade Uniprom Metali su dr\u017eavi uplatili 1,6 miliona eura za \u0161est godina. Tako\u0111e, za porez po odbitku dr\u017eavi je pla\u0107eno 15.195 eura, za porez na imovinu 87.784 eura, a za prirez na porez za Uniprom Metale 28.854 eura<\/p>\n\n\n\n
Kada su u pitanju podizvo\u0111a\u010di, Bumech Crna Gora zapo\u0161ljava 109 crnogorskih radnika i 16 dr\u017eavljana Poljske. Prosje\u010dna neto zarada iznosi 677,27 eura. Tu je i Rudkop koji zapo\u0161ljava 18 crnogorskih radnika. Prosje\u010dna neto zarada iznosi 587 eura.<\/p>\n\n\n\n
Zeta-mine zapo\u0161ljava 30 crnogorskih radnika i 27 dr\u017eavljana Turske. Prosje\u010dna neto zarada iznosi 800 eura.<\/p>\n\n\n\n
Kod podizvo\u0111a\u010da North-mine radi 26 crnogorskih radnika i 16 dr\u017eavljana Turske. Prosje\u010dna plata radnika 800 eura.<\/p>\n\n\n\n
Manda d.o.o. upo\u0161ljava 32 crnogorska radnika. Prosje\u010dna neto zarada iznosi 1.150 eura. Svi podizvo\u0111a\u010di na zaradu obra\u010dunavaj u i izmiruju sve pripadaj u\u0107e poreze, doprinose i benificije.<\/p>\n\n\n\n
Koliko je pla\u0107eno prema dr\u017eavi za koncesije zaklju\u010dno sa decembrom 2020. godine?<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Ugovorom o koncesiji za eksploataciju crvenih boksita sa le\u017ei\u0161ta Zagrad, \u0110urakov do II, Bio\u010dki stan i \u0160titovo II definisana je minimalna godi\u0161nja eksploatacija crvenog boksita po le\u017ei\u0161tima kako bi se paralelno eksploatisala u odre\u0111enom odnosu kako ruda sa povr\u0161inskih kopova tako i ruda iz jamskih rudnika. Aneksom 2 ovog ugovora obuhva\u0107ena je i jama \u0110urakov do I pa su minimalne koli\u010dine redefinisane.<\/p>\n\n\n\n
Za minimalno ugovorene koli\u010dine definisan je stalni dio koncesione naknade koji se pla\u0107aju u dvije rate na svakih \u0161est mjeseci i koje je koncesionar u obavezi da plati i u slu\u010daju da ne izvr\u0161i otkopavanje ugovorene minimalne koli\u010dine.<\/p>\n\n\n\n
U slu\u010daju otkopavanja rude vi\u0161e od ugovorom definisanih minimalnih koli\u010dina, stalni dio se pla\u0107a u skladu sa ugovorom, a promjenljivi dio koncesione naknade se obra\u010dunava u skladu sa uredbom o kriterijumima i na\u010dinu obra\u010duna iznosa minimalne koncesione naknade za ustupanje prava na istra\u017eivanje i eksploataciju mineralnih sirovina.<\/p>\n\n\n\n
Prilikom obra\u010duna koncesione naknade za otkopanu koli\u010dinu boksita od strane koncesionara Uniprom Metali primijenjena je sva zakonska regulativa, kao i \u010dlanovi ugovora koji se odnose na obra\u010dun koncesione naknade od po\u010detka rada u rudnicima crvenog boksita pa do danas.<\/p>\n\n\n\n
Da budem precizan 2016. godine je pla\u0107eno 632.567 eura, godinu kasnije 1.331.617 eura, zatim 2018. godine 428.328 eura, a 2019. godine 402.550 eura. Tokom 2020. godine za koncesije je pla\u0107eno 612.366 eura. Dakle, ukupno smo za koncesione naknade uplatili 3.407.431 eura. Od ovog dijela koncesione naknade 70 odsto pripada op\u0161tini Nik\u0161i\u0107, a 30 odsto ide u bud\u017eet Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n
Iz svega navedenog lako je prepoznati \u0161ta je od javnog interesa kako za lokalnu, tako i za \u0161iru javnost. Tako da sada niko ne mo\u017ee davati kvalifikacije o ovom privrednom dru\u0161tvu, a onda se pravdati da nije bio informisan ili bio u neznanju prilikom neta\u010dnih i zlonamjernih napada na ovo privredno dru\u0161tvo.<\/p>\n\n\n\n
Koliko je pla\u0107eno od preuzimanja rudnika dr\u017eavnim kompanijama Montecargu i Luci Bar?<\/p>\n\n\n\n
Pejovi\u0107:Moramo napomenuti da je od 2018. godine dio tro\u0161kova za prevoz rude preuzela firma Metal Investment. Ukupno od preuzimanja rudnika Montecargu je za prevoz rude pla\u0107eno 11.299.640 eura. Metal Investments je od 2018. godine preuzeo i dio tro\u0161kova za skladi\u0161tenje i utovar rude, pa je Luci Bar od preuzimanja rudnika upla\u0107eno 12.597.608 eura.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Od preuzimanja Kombinata aluminijuma do danas izvezeno je proizvoda u vrijednosti 500 miliona eura, dok je u otvaranje nove fabrike, sa remontom elektrolize, ulo\u017eeno 70 miliona eura \u0161to \u0107e doprinijeti da izvoz zasigurno bude znatno uve\u0107an, kazao je u intervjuu za DN vlasnik Uniprom-a Veselin Pejovi\u0107. Isti\u010de i da je u Boksite ulo\u017eeno vi\u0161e od […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":30142,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[37],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/1613107142-veselin-pejovic-i_1118x745.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-7Q9","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30141"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=30141"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30141\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":30143,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/30141\/revisions\/30143"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/30142"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=30141"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=30141"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=30141"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}