Jedna od najdugovje\u010dnijih biljaka na planeti, koja je prema procjenama stru\u010dnjaka nekoliko puta starija od obli\u017enje Stare masline na Mirovici, \u017eivi u moru ,,ispred\u201c Bara. Da, upravo tako \u2013 barska je maslina stara 2.245 godina, a naslaga \u201emata\u201c, iz kojeg milenijumima raste posidonija (Posidonia oceanica), koju zbog specifi\u010dnog ploda Italijani zovu \u201eoliva di mare\u201c, odnosno morska maslina, jedna je od najstarijih na Mediteranu i broji nekoliko hiljada godina!<\/p>\n\n\n\n
Filmski reditelj, ronilac i biolog Du\u0161an Varda, koji je dao veliki doprinos da javnost spozna zna\u010daj ove neobi\u010dne morske biljke i tajne njene dugovje\u010dnosti, ka\u017ee za Pobjedu da se posidonija – ili kako je u Crnoj Gori zovu murava – kao najrasprostranjeniji endem Mediterana, u nauci smatra jednom od najva\u017enijih biljaka Sredozemlja.<\/p>\n\n\n\n
Posidonija, dodaje Varda, predstavlja stani\u0161te za vi\u0161e od 2.000 poznatih morskih organizama koji neku fazu \u017eivota vezuju za nju. Stoga se, isti\u010de on, mo\u017ee re\u0107i da tamo gdje ima murave – \u017eivot buja i razvija se daleko raznovrsnije i intenzivnije nego na podru\u010djima gdje ona ne postoji.<\/p>\n\n\n\n
Du\u0161an Varda (Foto: S. Vasiljevi\u0107)<\/p>\n\n\n\n
POBJEDA: Murava, dakle, stvara i kreira \u017eivot gdje god \u017eivi, a njeno trajanje i \u017eivotni ciklus pri\u010da su za sebe?<\/p>\n\n\n\n
VARDA: Od svih karakteristika ove biljke, najmanje je poznata ona o njenoj dugovje\u010dnosti – ona spada u jednu od najdugovje\u010dnijih biljaka na planeti. Njen rast je izuzetno spor, i odre\u0111uje se kroz rast rizoma. Rizomi kod posidonije predstavljaju horizontalno podzemno stablo, sa li\u0161\u0107em i pupoljcima koji su ujedno i jedan od na\u010dina reprodukcije biljke vegetativnim putem. Stariji djelovi rizoma sa godinama i decenijama odumiru i stvaraju tzv. mat (franc. matte). Ovaj naziv se svuda u svijetu koristi za gusti splet rizoma i korijenja biljke u kojem se talo\u017ee razne organske i neorganske materije, i koji predstavlja ,,donji\u201c dio biljke. U zavisnosti od uslova sredine izdanci (rizomi) posidonije mogu rasti u du\u017einu i nekoliko santimetara godi\u0161nje, ali visina isprepletanih rizoma biljke (visina mat-a) koliko mo\u017ee porasti u toku godine uglavnom se kre\u0107e izme\u0111u jedan i deset milimetara. To zna\u010di da mat visine oko 1,5 m svjedo\u010di o livadi staroj najmanje 150, a mo\u017eda i 1.500 godina. Ono \u0161ta nau\u010dnici i ronioci ne mogu znati, jeste koliko se duboko ispod nivoa morskog dna prostire mat. Vjekovi i milenijumi na pje\u0161\u010danoj i muljevitoj podlozi naj\u010de\u0161\u0107e dovode do toga da se mat zatrpava i da zdrave i stare livade posidonije imaju mnogo dublje djelove ukopane u morsko dno koji su naj\u010de\u0161\u0107e nedostupni za prou\u010davanje.<\/p>\n\n\n\n
Miodrag Mikovi\u0107 je legende ronjenja u Baru i in\u017eenjer koji je vodio podvodne radove na izgradnji barske luke krajem \u0161ezdesetih i po\u010detkom sedamdesetih godina. \u010cika Mika \u201eMunja\u201c, kako smo ga od milo\u0161te zvali, bio je jedan od pionira ronjenja u Crnoj Gori i osniva\u010d prvog ronila\u010dkog kluba \u201eJug\u201c u Baru<\/p>\n\n\n\n
POBJEDA: Kako je utvr\u0111ena pretpostavljena starost \u201emata\u201c posidonije u moru ispred barske luke?<\/p>\n\n\n\n
VARDA: Ovdje dolazimo do pri\u010de Miodraga Mikovi\u0107a, legende ronjenja u Baru i in\u017eenjera koji je vodio podvodne radove na izgradnji barske luke krajem \u0161ezdesetih i po\u010detkom sedamdesetih godina. \u010cika Mika \u201eMunja\u201c, kako smo ga od milo\u0161te zvali, bio je jedan od pionira ronjenja u Crnoj Gori i osniva\u010d prvog ronila\u010dkog kluba \u201eJug\u201c u Baru. U privatnom \u201ePomorskom muzeju\u201c u svojoj ku\u0107i u \u0160u\u0161anju imao je vi\u0161e hiljada eksponata izva\u0111enih iz mora. Kada sam po\u010detkom devedesetih godina XX vijeka kao vo\u0111a multidisciplinarne ekspedicije za istra\u017eivanje podvodnog svijeta Crne Gore (iz kojeg je nastala i istoimena TV serija) ispitivao \u010dika Miku o potopljenim brodskim olupinama i podvodnim pe\u0107inama koje je otkrio, on je stalno umanjivao zna\u010daj tih svojih otkri\u0107a naspram otkri\u0107a \u201eogromnih naslaga organske materije\u201c na kojoj le\u017ei Luka Bar. Tek dvije decenije kasnije, kada sam zavr\u0161avao master studije ekologije na PMF-u u Novom Sadu, sjetio sam se njegovih pri\u010da i potra\u017eio njegove bilje\u0161ke koje je zavje\u0161tao biblioteci u Baru. Na\u0161ao sam originalne dokumente, rezultate i zapa\u017eanja koja je on objavio u gra\u0111evinskom \u010dasopisu \u201eIzgradnja\u201c 1977. godine, i u skladu sa novim saznanjima objavio sam ih u vidu nau\u010dnog postera na nau\u010dnom skupu posve\u0107enom morskim travama na Sardiniji 2015. godine.<\/p>\n\n\n\n
Miodrag Mikovi\u0107 u svom domu (1995. godine) foto: D. Varda<\/p>\n\n\n\n
POBJEDA: \u0160to ka\u017eu dokumenti, kako je do\u0161lo do otkri\u0107a?<\/p>\n\n\n\n
VARDA: Prilikom bu\u0161enja morskog dna za postavku stubova u izgradnji Luke Bar, radovi su kasnili jer su se glave bu\u0161ilice stalno za\u010depljivale organskom materijom i nikako nijesu uspijevale da prodru do temeljnih stijena u morskom dnu. Da bi objasnio ovaj problem koji do tada nije bio zabilje\u017een u gra\u0111evinarstvu, Mikovi\u0107 je uradio detaljne i precizne analize organske materije koja je pravila problem progresiji bu\u0161enja. Nedvosmisleno je do\u0161ao do zaklju\u010dka da je problem bio 14 metara debeo mat posidonije kroz koji su glave njihovih bu\u0161ilica te\u0161ko napredovale. Debljina ovoga sloja koji se nalazio iznad, ali i ispod morskog dna, ukazivao je na jednu od najstarijih livada Mediterana. U skladu sa danas poznatim nau\u010dnim saznanjima mo\u017ee se pretpostaviti da je starost ove livade izme\u0111u 3.000 i 14.000 godina!<\/p>\n\n\n\n
Ove informacije sa velikim iznena\u0111enjem je prihvatila nau\u010dna javnost skupa na Sardiniji, jer takva debljina mat-a nije zabilje\u017eena nigdje u Mediteranu – a pogotovo je bila potpuna nepoznanica da takvo ne\u0161to postoji u Crnoj Gori. Na sre\u0107u, na skupu je jedan od govornika bio prof. dr \u017derar Per\u017eent (Gerard Pergent), vjerovatno najve\u0107i \u017eivi autoritet za posidoniju koji je potvrdio – njegova istra\u017eivanja u okolini Korzike ultrazvu\u010dnim sondama utvrdila su postojanje debljine od 13 metara posidonijinog mat-a, te nije vidio nijedan razlog za\u0161to se u Crnoj Gori ne bi mogla nalaziti jedna od najstarijih poznatih livada Sredozemlja. Tada mi je rekao: ,,Imali ste sre\u0107u da su kod vas imali mogu\u0107nost kori\u0161\u0107enja skupe gra\u0111evinske tehnike za bu\u0161enje tako duboke sonde na ‘pravom mjestu’. Mi to uglavnom ne mo\u017eemo da izvedemo jer je veoma skupo, zato koristimo ultrazvu\u010dne eho-sondere za dubinsko skeniranje dna\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Posidonija je u regresiji \u2013 nestaje mnogo ve\u0107om brzinom nego \u0161to se prirodno oporavlja<\/p>\n\n\n\n
Gotovo cijelo priobalje barske i budvanske op\u0161tine odlikuju izuzetno stare i zdrave livade morskih cvjetnica, od kojih je Posidonia oceanica predstavljala glavnu osnovu za nedavno progla\u0161enje za\u0161ti\u0107enog morskog podru\u010dja Parka prirode Kati\u010d. Danas mo\u017eda najatraktivnije i najvrednije stare livade nalaze se u okolini rta Ratac. Ovaj kopneni predio ve\u0107 ima status parka prirode, a NVO MedCEM koju ja vodim posljednjih decenija lobira da se ovdje za\u0161tita sa kopna prenese i na morski dio \u2013 ka\u017ee Varda<\/p>\n\n\n\n
POBJEDA: \u0160to su za Vas zna\u010dila ova saznanja i kako su uticala na sam razvoj pri\u010de o za\u0161ti\u0107enim zonama na moru?<\/p>\n\n\n\n
VARDA: Meni su sve ove \u010dinjenice bile dodatni podstrek da se u proteklim godinama upustimo u prou\u010davanje i promovisanje zna\u010daja posidonije i njene za\u0161tite. Gotovo cijelo priobalje barske i budvanske op\u0161tine odlikuju izuzetno stare i zdrave livade morskih cvjetnica, od kojih je Posidonia oceanica predstavljala glavnu osnovu za nedavno progla\u0161enje za\u0161ti\u0107enog morskog podru\u010dja Parka prirode Kati\u010d. Danas mo\u017eda najatraktivnije i najvrednije stare livade nalaze se u okolini rta Ratac. Ovaj kopneni predio ve\u0107 ima status parka prirode, a NVO MedCEM koju ja vodim posljednjih decenija lobira da se ovdje za\u0161tita sa kopna prenese i na morski dio. Livada koja se prostire oko Raca predstavlja dio jedne iste livade koja se prostire od Luke Bar do Crnog rta, a ona, kao \u0161to se iz svega gore navedenog mo\u017ee zaklju\u010diti, predstavlja jednu od najve\u0107ih prirodnih atrakcija i jo\u0161 nevalorizovanih bogatstava Crne Gore. Mislim da 99 odsto stanovnika op\u0161tine Bar zna za maslinu staru vi\u0161e od 2.000 godina, jer predstavlja spomenik prirode i ikoni\u010dno obilje\u017eje Bara. Ali svakako manje od 0,1 odsto Barana zna da se u moru ispred nje nalazi murava (oliva di mare), koja je vjerovatno duplo, a mo\u017eda i petostruko starija od stare barske masline. Mislim da je do\u0161lo vrijeme da se Crna Gora definitivno okrene ka za\u0161titi prirode, a pogotovo za\u0161titi mora koje je u mnogo gorem stanju nego \u0161to naj\u010de\u0161\u0107e imamo predstavu. Kada vidimo beskrajno, plavo i \u010disto more – pomislimo kako je jo\u0161 sve na planeti u redu. Na\u017ealost, uop\u0161te nije tako. A jedina istina jeste da \u0107e sve nas more i posidonija daleko nad\u017eivjeti. Nau\u010dna mjerenja sprovedena na ovom podru\u010dju u posljednjoj deceniji nedvosmisleno ukazuju na to da su livade Posidonia oceanica u regresiji – nestaju brzinom koja je stostruko ve\u0107a od brzine koja je potrebna za njihovu obnovu. Stoga se mnogo toga mora raditi na spre\u010davanju negativnog ljudskog uticaja, koji je glavni uzro\u010dnik odumiranja livada. Regulacija sidrenja manjih i ve\u0107ih brodova, ukidanje kanalizacionih ispusta, zabrana nasipanja pla\u017ea, betoniranja obale, odlaganja otpada, izgradnje na obali i stroge kontrole invazivnih vrsta, ko\u010darenja i ostalih ribolovnih tehnika koje ugro\u017eavaju livade – moraju postati svakodnevna praksa dru\u0161tva u cjelini, i bez ikakvih izuzetaka.<\/p>\n\n\n\n
I odumrli listovi o\u017eivljavaju pla\u017ee
POBJEDA: Da li se mijenja odnos prema posidoniji, odnosno shvata njen zna\u010daj, i na koji na\u010din ova biljka mo\u017ee dodatno da doprinese samom razvoju turizma?<\/p>\n\n\n\n
VARDA: Crna Gora bi morala da prepozna i razumije nesvakida\u0161nje prirodne vrijednosti koje posjeduje. Botani\u010dari znaju da Crna Gora ima najve\u0107i indeks biodiverziteta vaskularnih biljaka u Evropi, i zato obo\u017eavaju da do\u0111u ovdje. Ako razumijete poentu kampanje \u201eWild Beauty\u201c koju smo radili prije 20 godina, shvati\u0107ete da pravi turisti tra\u017ee netaknutu prirodu, koja je najve\u0107e blago Crna Gore. Za\u0161tita posidonije jedna je od najboljih i najefikasnijih aktivnosti na putu ka sveobuhvatnoj za\u0161titi \u017eivotne sredine. U najve\u0107em broju EU zemalja sjevernog Mediterana vi\u0161e se ne praktikuje uklanjanje sa pla\u017ea odumrlog li\u0161\u0107a posidonije koje more nagomilava na obali – jer i ono prestavlja posebno zna\u010dajno stani\u0161te za brojne organizme i znatno umanjuje eroziju pla\u017ea. Prosvije\u0107eni turisti su \u010desto voljni sada da plate vi\u0161e za kori\u0161\u0107enje pla\u017ee prekrivene naslagama morske trave, dok pla\u017ee gdje se ona uklanja izbjegavaju. Koliko vremena \u0107e jo\u0161 trebati da pro\u0111e da bilo ko to razumije u Crnoj Gori? Na\u0161a NVO MedCEM radi na tome.<\/p>\n\n\n\n
Najrazvijeniji oblik biljaka na planeti
POBJEDA: Posidonija je imala specifi\u010dnu evoluciju, pa je \u201eodlu\u010dila\u201c da se sa kopna vrati u more?<\/p>\n\n\n\n
Zbog ploda je zovu \u201emorskom maslinom\u201c<\/p>\n\n\n\n
VARDA: Murava ili posidonija uop\u0161te nije morska trava, iako je tako svi zovu. Trave spadaju u najni\u017ei red biljaka, a posidonija pripada skrivenosjemenicama – najrazvijenijem obliku biljaka na planeti. One su, kao magnolifite, nastale na kopnu i razvijale se kroz milione godina, a onda je prije nekih 120 miliona godina jedna od njih \u201erije\u0161ila\u201c da se vrati u more – od nje je nastala Posidonia oceanica. Mo\u017eemo re\u0107i da onoliko koliko su u evoluciji \u017eivotinja na zemlji sisari koji su se vratili u more – delfini i kitovi – na vi\u0161em stupnju razvoja od riba, toliko je i posidonija vi\u0161e na ljestvici prirode od algi i trava\u2026 Mislite o tome, kada sljede\u0107i put budete \u0161etali pla\u017eom ili gledali u more\u2026<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Jedna od najdugovje\u010dnijih biljaka na planeti, koja je prema procjenama stru\u010dnjaka nekoliko puta starija od obli\u017enje Stare masline na Mirovici, \u017eivi u moru ,,ispred\u201c Bara. Da, upravo tako \u2013 barska je maslina stara 2.245 godina, a naslaga \u201emata\u201c, iz kojeg milenijumima raste posidonija (Posidonia oceanica), koju zbog specifi\u010dnog ploda Italijani zovu \u201eoliva di mare\u201c, odnosno […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":32332,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2,46],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/1642344290-01-i_960x600.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-8pr","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32329"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32329"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32329\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32337,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32329\/revisions\/32337"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32332"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32329"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32329"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32329"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}