Ovo je pri\u010da o mladoj, prelijepoj Crnogorki, Katerini Radonji\u0107, koja se shodno svom nadimku (Bela) obra\u0107ala Crnoj Gori. Pri tome, gnu\u0161ala se domicilnih sljedbenika rusko-mongolskog sindroma slu\u017eenja stranim gospodarima da bi gospodarili svojim narodom. Njenom rukopisu Kratki opis o Zeti i Crnoj Gori, u kome je to (1774) javno i jasno iskazala, trebalo je 224 godine da stigne do crnogorskog izdava\u010da (CID, 1998). Koliko \u0107e biti potrebno Crnoj Gori da eventualno shvati i prihvati poruke Beline knjige, te da li \u0107e to uop\u0161te i do\u010dekati \u2013 niko ne zna. Jer, velika je, i u ovoj zemlji neotklonjiva, mana i nad autorkom i nad njenom knjigom.<\/p>\n\n\n\n
Autorka, prva \u017eena pisac u Crnoj Gori, bila je odiva ,,guvernadurovi\u0107ka s Njegu\u0161a\u201c, a strani prijatelji Crne Gore, kao i Crna Gora sama, navodno dobro znaju kakvi su guvernaduri Radonji\u0107i ,,izdajnici\u201c bili. Zato je Rusija bila veoma zadovoljna, a Isidora Sekuli\u0107, srpska knji\u017eevnica i \u010dlanicu SANU, je likovala kad ih je ,,vladika Rade ugasio odjednom kao sve\u0107u\u201c. Skup\u0161tina Crne Gore, uvjerena da se ova zemlja rodoljubivom duhovniku jo\u0161 nije dovoljno odu\u017eila, nedavno je njegov ro\u0111endan proglasila za dr\u017eavni praznik. Sapientia sat!<\/p>\n\n\n\n
,,Jereti\u010dnu\u201c prirodu Beline knjige, ina\u010de, vi\u0161e od ostalih, ilustruju ova dva njena sadr\u017eaja.<\/p>\n\n\n\n
I<\/p>\n\n\n\n
Bela, o stanju vlasti u Crnoj Gori njenog vremena, pi\u0161e:<\/p>\n\n\n\n
– da glavne slabosti i nedostaci Crne Gore proizilaze otuda \u0161to ,,slabe ruke njome upravljaju\u201c;<\/p>\n\n\n\n
– da se u Crnoj Gori nikakva odluka i nikakav \u010dvrst zaklju\u010dak ne mo\u017ee donijeti ,,ukoliko se on poka\u017ee kao suprotan sve\u0161tenstvu\u201c;<\/p>\n\n\n\n
– da do toga dolazi ,,zbog velike tame i neznanja i nerazumnog narodnog povjerenja k sve\u0161tenstvu\u201c, koje ide dotle da je ,,cijelo op\u0161estvo pomra\u010deno sujevjerjem\u201c i da se mitropoliti u ,,cijelom narodu po\u0161tuju kao proroci\u201c;<\/p>\n\n\n\n
– da se ljudi, stoga, prokletstva, za kojim mitropoliti olako pose\u017eu, kao groma boje, tako da o pravednosti i valjanosti njihovih odluka i ne razmi\u0161ljaju.<\/p>\n\n\n\n
Takvo stanje, nastavlja Katerina Radonji\u0107, svakog je ,,sa\u017ealjenja dostojno\u201c, i dovelo je do toga:<\/p>\n\n\n\n
– ,,da se ni korisni savjeti ne prihvataju\u201c;<\/p>\n\n\n\n
– da se niko ,,ne brine o op\u0161toj koristi\u201c;<\/p>\n\n\n\n
– da se ,,svako stara o onome \u0161to se njemu \u010dini korisnim i trudi se samo da obogati svoj dom na \u0161tetu cijelog op\u0161testva\u201c.<\/p>\n\n\n\n
Zbog toga, ,,ne samo da se ne pomi\u0161lja o osnivanju korisnih i potrebnih nauka i o nauci mladih ljudi i o njihovom podu\u010davanju, da bi se oni privikli na uzdr\u017eanost, trpeljivost i revnost, nego bi jo\u0161 bilo veoma prezrivo, prema na\u0161em sada\u0161njem pona\u0161anju \u010dak i govoriti o tome\u201c. Iza\u0107i iz svega toga, ka\u017ee dalje Katerina Radonji\u0107, mo\u017ee se jedino promjenom na\u010dina upravljanja u zemlji.<\/p>\n\n\n\n
Po\u017eeljno upravljanje, kako ga ona vidi, imalo bi se onda:<\/p>\n\n\n\n
– kada bi se ljudi probudili iz zablude, postali svjesni svojih gre\u0161aka, ,,slijedili primjer drugih naroda evropskih\u201c, sprije\u010dili sve\u0161tenike da se mije\u0161aju u ,,svjetovna djela koja ni na koji na\u010din ne pripadaju ni njihovom \u010dinu niti zvanju\u201c i ostavili im ,,da rade svoje crkvene du\u017enosti\u201c;<\/p>\n\n\n\n
– kada bi se ujedinili i uspostavili me\u0111usobnu slogu, jer se sa razjedinjenom i ,,slabom po svojoj snazi masom\u201c de\u0161ava isto \u0161to i sa dijelovima \u010dovje\u010djeg tijela, a to je da ,,poslije razdvajanja jedan od drugoga ne primaju vi\u0161e hranu i svi zajedno nestaju\u201c;<\/p>\n\n\n\n
– kada bi umjesto ,,ogromnih zdanja i u njima smje\u0161tenih gotovana\u201c imali ,,vojne \u0161kole i nauke i zatim u\u010dili potrebnu umjetnost\u201c\u2026<\/p>\n\n\n\n
Sve je to mogu\u0107e, jer se i bolest crnogorskog dru\u0161tva i ljekovi za nju ,,nalaze u prirodi stvari i tamo ih treba i tra\u017eiti\u201c. Uostalom, zaklju\u010duje Katerina Radonji\u0107, ,,postoji mno\u0161tvo primjera da su narodi poslije najstra\u0161nijih padova ustajali i iz najbezizlaznijih situacija… izlazili ja\u010di nego su prije bili\u201c, a ,,nada koja potkrepljuje velikodu\u0161ne podvige… mo\u017ee se tako daleko pro\u0161iriti koliko mi to sami \u017eelimo\u201c.<\/p>\n\n\n\n
U ravni s tom i takvom kritikom su i svi ostali teorijski diskursi sadr\u017eani u ovom djelu. Za njih se mo\u017ee re\u0107i da sa\u017eimaju u sebi najve\u0107i dio svekolikog bogatstva evropske prosvjetiteljske misli druge polovine XVIII vijeka. Fakti\u010dki, to zna\u010di da Katerina Radonji\u0107 ve\u0107 tada:<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Sa Holbahom dijeli shvatanje da je neznanje izvor svih \u010dovjekovih nesre\u0107a, da nau\u010dna kritika i prevladavanje religioznih mitova i predrasuda predstavlja jedan od zahtjeva bez \u010dijeg ispunjenja oslobo\u0111enje \u010dovjeka nije mogu\u0107e, te da ve\u0107a prosvije\u0107enost ljudi \u010dini bitan preduslov za njihovu socijalnu i politi\u010dku emancipaciju.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Sa Rusoom dijeli uvjerenje o ,,korisnosti toga da narod ima dobru vladavinu, ali da je mnogo korisnije odgojiti narod za vladavinu\u201c.<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Sa Herderom dijeli gledanje na to da je u svakom zajedni\u010dkom poslu nekog mno\u0161tva potreban neko ko \u0107e voditi glavnu rije\u010d, a potom, ,,da priroda, \u2019svojom djelatno\u0161\u0107u\u2019, dovodi dru\u0161tvene veze samo do porodice, a da \u010dovjeku prepu\u0161ta da sam, po svojoj volji, uredi najfinije djelo svoje politi\u010dke vje\u0161tine \u2013 dr\u017eavu\u201c;<\/p>\n\n\n\n
\u2013 Sa Volterom dijeli zajedni\u010dki jezik ne samo u pogledu uvjerenja da afirmacija nau\u010dnog saznanja vodi osloba\u0111anju dru\u0161tvene svijesti od raznih relikata mitskog i misti\u010dnog, ve\u0107 i u pogledu shvatanja sve\u0161tenstva kao protivnika svega razvitka, budu\u0107i da pomo\u0107u religije koja izvire iz neznanja i fanatizma, vjekovima zavodi i vara ljude.<\/p>\n\n\n\n
Sa kultnim dokumentima gra\u0111anskih revolucija \u2013 ameri\u010dkom Deklaracijom prava, donesenom dvije godine nakon njega (1776) i francuskom Deklaracijom prava \u010dovjeka i gra\u0111anina, donesenom petnaest godina nakon njega (1789) \u2013 ovo djelo dijeli sve ideje koje se ti\u010du \u010dovjekovih prava i sloboda, odnosno uspostavljanja organizacije dru\u0161tva i dr\u017eave, utemeljene na zakonima pred kojima su svi jednaki. Pri tome se s prvom deklaracijom sasvim podudara u shvatanjima \u2013 da nijedan \u010dovjek nema pravo na posebne koristi ili privilegije u bilo \u010demu, kao i da nijedna vlast nema pravo da raspola\u017ee nijednim \u010dovjekovim dobrom bez njegove saglasnosti, dok je sa drugom sasvim saglasna u tvrdnji \u2013 da su zaboravljena prava \u010dovjeka, ili njihovo nedovoljno po\u0161tovanje, nezavisno od toga o kojoj se sferi dru\u0161tvenog \u017eivota radi, jedan od prvih i najve\u0107ih uzroka svekolike njegove otu\u0111enosti i bijede.<\/p>\n\n\n\n
II<\/p>\n\n\n\n
Dio Beline knjige posve\u0107en odnosima Crne Gore i Porte nudi, vjerovatno najljep\u0161u, ikad napisanu,<\/p>\n\n\n\n
odu crnogorskom juna\u0161tvu i oru\u017eju. On glasi:<\/p>\n\n\n\n
\u201eAli, zbog \u010dega Porta odre\u0111uje i utvr\u0111uje granice s obje strane i dijeli svoje oblasti od Crne Gore, kada su oni podanici?<\/p>\n\n\n\n
Radi \u010dega Porta s vremena na vrijeme \u0161alje svoju vojsku i tra\u017ei toliku prolivenu krv radi pokoravanja ove, kada je ona ve\u0107 i tako pokorena i pla\u0107a podanstvo?<\/p>\n\n\n\n
Radi \u010dega Porta s Crnogorcima mir zaklju\u010duje, kada su oni podanici?<\/p>\n\n\n\n
Zbog \u010dega Porta nije podvrgla Crnogorce svom pravu, sudijama i svome gra\u0111anskom sudu, po\u0161to i svi ostali podanici posvuda potpadaju pod nju, kad su oni podanici?<\/p>\n\n\n\n
Zbog \u010dega Porta \u0161alje stroge ukaze pograni\u010dnim pa\u0161ama i komandantima da neprestano motre i iz o\u010di ne ispu\u0161taju stanje Crnogoraca, kada su oni podanici?<\/p>\n\n\n\n
Zbog \u010dega pa\u0161e i drugi komandiri u Crnoj Gori ne \u017eive i sultanske ukaze k njima ne \u0161alju, kada su oni podanici?<\/p>\n\n\n\n
Suprotno svemu tome, s kakvim pravom Crnogorci, kada su podanici Porte, svakodnevno odredima, \u010das Bosnu, \u010das Hercegovinu, \u010das u Albaniju na turske oblasti napadaju? Turke sijeku, biju, zarobljavaju, ve\u017eu, u okove bacaju i na otkupe stavljaju!…<\/p>\n\n\n\n
Zar sama Porta jasno ne daje dokaze svima preko svojih ukaza protiv svih dostavlja\u010da i praznogovornika da Crna Gora nikada nije bivala u njenoj podanosti i nikakve da\u017ebine nije davala, nego i vi\u0161e od toga slobodne ljude i ratnike uvijek je cijenila i sada cijeni.<\/p>\n\n\n\n
Zar je zbog toga ove dostojno razbojnicima nazivati, koji su trista gdina sa ma\u010dem u rukama protiv u\u017easne Porte slobodu i ota\u010destvo svoje \u0161titili…?<\/p>\n\n\n\n
Da li se razbojnicima nekada od velikih monarha gramote \u0161alju? Zar na razbojnike ikada vrhovni veziri, seraskeri i komandne pa\u0161e velike armije \u0161alju?<\/p>\n\n\n\n
Da li razbojnicima nazivaju one koji za vjeru i spas ota\u010destva, i za slobodu svaku nevolju i bijedu podnose sa voljom i svoj \u017eivot su spremni da daju?<\/p>\n\n\n\n
A napadati na takvoga neprijatelja na javan na\u010din, otimati, razarati i tu\u0107i dokle ima\u0161 snage onoga koji je naru\u0161avaju\u0107i vjernost nepravedno oteo zemlje i dobra na\u0161a, zar je to pravedno nazvati razbojni\u0161tvom\u201c?<\/p>\n\n\n\n
Kraj pri\u010de je sasvim logi\u010dan. Ne podr\u017eati tajnovidca koji, kao duhovno lice, u trenutku odlaska na ,,onaj svijet\u201c ima li\u010dnu u\u0161te\u0111evinu u visini tri dr\u017eavna bud\u017eeta \u2013 rezon je njegovih ,,fanova\u201c – bilo bi maloumno. Ne prihvatiti u\u010denje iz Lu\u010de mikrokozma, da je ,,duhovni \u017eivot na nebesi\u201c, a ,,materije u carstvu gnjilosti\u201c \u2013 uvjereni su oni – bilo bi maloumno i po. Uostalom – pitaju se oni – zar Bog nije upravo na tajnovid\u010devom (i susjednom nam, \u010dak kolektivnom) primjeru pokazao da jedino poma\u017ee ,,nebeskim miljenicima\u201c koji najvi\u0161e pri\u010daju o duhovnom \u017eivotu, a najbolje se ,,snalaze\u201c ba\u0161 u ,,carstvu gnjilosti\u201c? Ergo, tajnovidac i njegovi sljedbenici, kao jedinu racionalnu formulu materijalnog svijeta i \u017eivota poznaju i priznaju: \u0161to gnjilije, to bogu milije! A oni drugi, poput Bele i njenih, koji misle da je \u010dovjek taj koji treba da odlu\u010duje o sebi i svom \u017eivotu, tj. da ne bude ,,ni Davidov, ni carski, ni spahijski\u201c, ve\u0107 \u2013 svoj na svome: izdajnici su, nego \u0161to!<\/p>\n\n\n\n
Ciao Bella…!<\/p>\n\n\n\n
<\/p>\n\n\n\n
Pobjeda<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ovo je pri\u010da o mladoj, prelijepoj Crnogorki, Katerini Radonji\u0107, koja se shodno svom nadimku (Bela) obra\u0107ala Crnoj Gori. Pri tome, gnu\u0161ala se domicilnih sljedbenika rusko-mongolskog sindroma slu\u017eenja stranim gospodarima da bi gospodarili svojim narodom. Njenom rukopisu Kratki opis o Zeti i Crnoj Gori, u kome je to (1774) javno i jasno iskazala, trebalo je 224 […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":32820,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2,36],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/1644771231-radonjic-tekst-zena-pise-slika-james-mcbey-izvor-clarkartedu-i_960x600.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-8x3","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32801"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=32801"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32801\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":32821,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/32801\/revisions\/32821"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/32820"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=32801"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=32801"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=32801"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}