{"id":34192,"date":"2022-05-07T06:36:00","date_gmt":"2022-05-07T04:36:00","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=34192"},"modified":"2022-05-06T11:37:27","modified_gmt":"2022-05-06T09:37:27","slug":"obala-i-morsko-dno-pretrpani-plastikom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=34192","title":{"rendered":"Na pla\u017eama 20 puta vi\u0161e otpada od dozvoljenog"},"content":{"rendered":"\n

Koli\u010dina otpada na crnogorskim pla\u017eama 20 puta prevazilazi dozvoljeni \u201eprag vrijednosti\u201c za koji se na nivou Evropske unije smatra da je obala u dobrom stanju, a bolje ne stojimo ni prema parametrima UN programa za prirodnu okolinu za podru\u010dje Sredozemlja, \u010dije vrijednosti probijamo osam puta, upozoravaju iz Instituta za biologiju mora iz Kotora.<\/p>\n\n\n\n

-Sveobuhvatnom analizom svih postoje\u0107ih podataka koji su prikupljani tokom realizacije me\u0111unarodnih projekata (u periodu od 2013-2020. godine) utvr\u0111eno je da su koli\u010dine otpada na crnogorskim pla\u017eama zna\u010dajno iznad tzv. \u201evrijednosti praga\u201c. To su vrijednosti koje je neophodno dosti\u0107i da bi se postiglo dobro stanje obale i one iznose 20 komada otpada na 100 metara du\u017eine pla\u017ee (na nivou EU), odnosno 59 komada na 100 metara du\u017eine pla\u017ee (na nivou Sredozemnog mora \u2013 UNEP) \u2013 navela je za Pobjedu stru\u010dna saradnica u Institutu za biologiju mora iz Kotora Milica Mandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Petsto otpadaka na 100 metara<\/h2>\n\n\n\n

Prema njenim rije\u010dima, rezultati koli\u010dine otpada na crnogorskim pla\u017eama pokazali su ve\u0107e zaga\u0111enje na pla\u017eama na podru\u010dju Bokokotorskog zaliva, koje nije pod uticajem otvorenog mora.<\/p>\n\n\n\n

-Prosje\u010dna vrijednost otpada na pla\u017eama za sve ispitivane sezone i godine pokazala je abundancu od 492,22 komada na 100 m transekta pla\u017ee. Najdominantnija kategorija otpada na pla\u017eama su vje\u0161ta\u010dki polimerni materijali, sa udjelom izme\u0111u 62,83-90,6 odsto za sve ispitivane pla\u017ee i sve analizirane sezone \u2013 kazala je Mandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Isti\u010de da upravo objavljena najnovija istra\u017eivanja Instituta za biologiju mora, koja su radili u saradnji sa kolegama iz Albanije i Italije, utvrdila su sli\u010dno stanje zaga\u0111enja na pla\u017eama na regionalnom nivou, odnosno potvrdila hitnost u dono\u0161enju adekvatnih mjera upravljanja otpadom i mjera za smanjenje koli\u010dine otpada u moru.<\/p>\n\n\n\n

Pomenuta istra\u017eivanja, ka\u017ee Mandi\u0107, objavljena su u presti\u017enom me\u0111unarodnom \u010dasopisu \u201eMarine Pollution Bulletin\u201c, jednom od najzna\u010dajnijih nau\u010dnih \u010dasopisa iz oblasti zaga\u0111enja morske sredine.Ona smatra da sve ukazuje da je klju\u010d rje\u0161avanja problema zaga\u0111enja mora \u2013 na kopnu, odakle poti\u010de gotovo \u010detiri petine otpada koji zavr\u0161i u najve\u0107a vodena prostranstva na planeti.<\/p>\n\n\n\n

-Nedavne analize su pokazale da je izme\u0111u 4,8 i 12,7 miliona tona otpada dospjelo u okeane 2010. godine. Tokom 2017. godine proizvedeno je 348 miliona tona plastike na globalnom nivou (PlasticsEurope, 2018), a o\u010dekuje se da \u0107e se tokom sljede\u0107e dvije decenije koli\u010dina proizvedene plastike udvostru\u010diti (Geyer i sar, 2017) \u2013 isti\u010de sagovornica.<\/p>\n\n\n\n

Napominje da je ukupno izra\u010dunato da Crna Gora doprinosi zaga\u0111enju mora sa 2.146 tona plasti\u010dnog otpada godi\u0161nje.<\/p>\n\n\n\n

Ona podsje\u0107a da je u periodu od 2013. do 2016. godine regionalno istra\u017eivanje pokazalo da je u \u017eelucima klju\u010dnih ekonomski va\u017enih vrsta plave ribe evidentirano prisustvo partikula mikroplastike.<\/p>\n\n\n\n

Podaci za brigu<\/h2>\n\n\n\n

Mandi\u0107 je istakla da je istra\u017eivanje sprovedeno u periodu od 2014 do 2018. godine vezano za zaga\u0111enje crnogorskih teritorijalnih voda tako\u0111e pokazalo rezultate za brigu.<\/p>\n\n\n\n

-Koli\u010dina zabilje\u017eenog otpada je u opsegu od 10-1290 komada otpada po km2 povr\u0161ine morskog dna, odnosno od 0,6-699 kg\/km2 povr\u0161ine. Za procjenu nivoa pritiska otpada na morski ekosistem koriste se srednje vrijednosti dugoro\u010dnog niza podataka, \u0161to za navedeni petogodi\u0161nji ciklus iznosi oko 260 komada otpada\/km2 (84kg\/km2). Svaka istra\u017eivana pozicija tokom svih pet godina bila je pozitivna na nalaz otpada, \u0161to upu\u0107uje na \u010dinjenicu da je morsko dno pod izuzetno velikim pritiskom \u2013 kazala je Mandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

O kakvim je koli\u010dinama rije\u010d, pokazuje pore\u0111enje sa Sredozemnim morem, za koje su definisane bazi\u010dne vrijednosti koli\u010dine otpada na morskom dnu (vrijednosti iznad kojih se smatra da je do\u0161lo do zna\u010dajnog pritiska i naru\u0161avanja dobrog stanja morskog eksositema).<\/p>\n\n\n\n

\"\"\/<\/figure>\n\n\n\n

-Ove vrijednosti su u opsegu od 130 do 230 komada\/km2, \u0161to vodi zaklju\u010dku da u crnogorskim vodama koli\u010dina otpada zna\u010dajno ugro\u017eava zdravlje morskog ekosistema \u2013 upozorava sagovornica Pobjede.<\/p>\n\n\n\n

Najvi\u0161e otpada<\/h2>\n\n\n\n

Mandi\u0107 navodi podatak da je, prema petogodi\u0161njem istra\u017eivanju, utvr\u0111eno da najve\u0107a koli\u010dina plasti\u010dnog, a ujedno i ukupnog otpada (tzv. \u201evru\u0107e ta\u010dke\u201c) utvr\u0111ena u podru\u010dju izme\u0111u Petrovca i Sutomora, te izme\u0111u Bara i Ulcinja na dubinama izme\u0111u 50 i 65 metara.<\/p>\n\n\n\n

-Analiza pojedina\u010dnih komada otpada i potencijalnih izvora zaga\u0111enja pokazala je da je najve\u0107i dio otpada porijeklom sa kopna (oko 60 odsto), odnosno posljedica nemarnog pona\u0161anja lokalnog stanovni\u0161tva, sektora turizma i rekreacijskih aktivnosti, ali prije svega lo\u0161eg upravljanja otpadom na kopnu. Za oko 30 odsto analiziranog otpada nije bilo mogu\u0107e utvrditi porijeklo \u2013 isti\u010de sagovornica.<\/p>\n\n\n\n

Mandi\u0107 poja\u0161anjava da su analize sprovo\u0111ene tokom ljetnjih mjeseci, a uzorkovanje se obavljalo ko\u010darskom mre\u017eom u okviru projekta MEDITS (Mediteransko me\u0111unarodno istra\u017eivanje ko\u010darskih resursa) koji se sprovodi u svim zemljama Sredozemnog mora uz kori\u0161\u0107enje standardizovanih protokola.<\/p>\n\n\n\n

Ona ka\u017ee da je razlog ve\u0107eg zaga\u0111enja Jadrana u odnosu na ve\u0107inu sredozemnih zemalja najvjerovatnije posljedica intenzivnog nanosa otpada rije\u010dnim tokovima i slivovima u more.<\/p>\n\n\n\n

-Ovoj pretpostavci doprinosi podatak da je najzaga\u0111eniji dio Jadrana sjeverozapadni dio, kome pripada rijeka Po, dok u jugoisto\u010dnom dijelu zna\u010dajnu koli\u010dinu otpada nanose rijeke Bojana i Drim \u2013 ka\u017ee Mandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Prvo treba uspostaviti stalni monitoring stanja<\/h2>\n\n\n\n

Na pitanje kako se mo\u017ee promijeniti lo\u0161a slika i smanjiti koli\u010dine zaga\u0111enja mora, Mandi\u0107 precizira da postoji niz poteza koje moramo preduzeti.<\/p>\n\n\n\n

-Na\u0161i rezultati pokazuju da \u0107e postizanje dobrog stanja mora, kada je u pitanju zaga\u0111enje otpadom, za Crnu Goru biti izuzetno te\u017eak i dugotrajan proces. Ipak, da bismo zapo\u010deli sa umanjenjem koli\u010dine otpada u moru neophodno je uspostavljanje mehanizama za pra\u0107enje stanja (monitoringa) i to dugoro\u010dnog, ali i dodatno obrazovanje i obuka ljudi koji \u0107e biti odgovorni u sistemu upravljanja otpadom (posebno u kontroli) i implementaciji relevantnih praksi \u2013 kazala je Mandi\u0107.<\/p>\n\n\n\n

Ona podsje\u0107a da je krajem 2019. godine usvojen Zakon o za\u0161titi morske sredine koji je harmonizovan sa najzna\u010dajnijim evropskim direktivama za o\u010duvanje i unapre\u0111enje morske sredine.<\/p>\n\n\n\n

-Zakon daje smjernice za izradu strategije za\u0161tite morske sredine koja \u0107e definisati kriterijume za dostizanje dobrog stanja morskog ekosistema, kao i program mjera i preporuka za odr\u017eavanje dobrog stanja mora \u2013 kazala je ona.<\/p>\n\n\n\n

Dodatno, kako ka\u017ee, nadati se da \u0107e tokom 2022. godine u Crnoj Gori biti zabranjena upotreba jednokratnih plasti\u010dnih kesa, \u201e\u0161to \u0107e svakako umanjiti koli\u010dinu ukupnog otpada, ali ne\u0107e rije\u0161iti problem velikih koli\u010dina otpada na morskom dnu\u201c.<\/p>\n\n\n\n

More plastike<\/h2>\n\n\n\n

Prema podacima Me\u0111unarodnog saveza za o\u010duvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN-a) iz 2020. godine, koli\u010dina otpada koji godi\u0161nje zavr\u0161i u Sredozemnom moru je nevjerovatnih 229.000 tona.<\/p>\n\n\n\n

Zemlje regije, uklju\u010duju\u0107i i Crnu Goru, ubrajaju se me\u0111u prvih deset koje doprinose ukupnom zaga\u0111enju Sredozemnog mora plasti\u010dnim otpadom sa prosje\u010dnih 8,7 kg odba\u010dene plastike po glavi stanovnika. Najve\u0107im dijelom ove su brojke posljedica lo\u0161eg upravljanja otpadom, ocijenjeno je u IUCN-ovom izvje\u0161taju \u201ePlasti\u010dno more: Sredozemlje\u201c objavljenom krajem oktobra 2020. godine.<\/p>\n\n\n\n

Efekat na \u017eivi svijet<\/h2>\n\n\n\n

Prema rije\u010dima Mandi\u0107, otpad u moru uti\u010de na mnoge vrste organizama u svim poznatim tipovima stani\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n

-Prema dostupnoj literaturi, oko 134 vrste su pod zna\u010dajnim negativnim uticajem otpada i to samo na podru\u010dju Sredozemnog mora a klju\u010dni problemi su upetljavanje u ribarske alate, ingestija makro i mikro \u010destica plastike, gubljenje stani\u0161ta… Ipak, podaci su vrlo oskudni i odnose se najve\u0107im dijelom na ugro\u017eene i rijetke vrste (morske kornja\u010de i morske sisare) \u2013 ka\u017ee ona.<\/p>\n\n\n\n

Dodaje da uticaj mikroplastike kroz lanac ishrane mo\u017ee biti razli\u010dit.<\/p>\n\n\n\n

-U zavisnosti od hemijskog sastava plastike, mogu\u0107 je uticaj aditiva (od kojih se plastika pravi) na fiziologiju morskih organizama i kroz lanac ishrane na zdravlje ljudi \u2013 navodi ona.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Koli\u010dina otpada na crnogorskim pla\u017eama 20 puta prevazilazi dozvoljeni \u201eprag vrijednosti\u201c za koji se na nivou Evropske unije smatra da je obala u dobrom stanju, a bolje ne stojimo ni prema parametrima UN programa za prirodnu okolinu za podru\u010dje Sredozemlja, \u010dije vrijednosti probijamo osam puta, upozoravaju iz Instituta za biologiju mora iz Kotora. -Sveobuhvatnom analizom […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":34196,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2,46],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2022\/05\/1651780328-rijeka-bojana-i_960x600.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-8Tu","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34192"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=34192"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34192\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":34204,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/34192\/revisions\/34204"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/34196"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=34192"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=34192"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=34192"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}