Preliminarni podaci Monstata o ukupnoj spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih \u0161est mjeseci pokazuju da je u crnogorskom izvozu i dalje dominantno u\u010de\u0161\u0107e elektri\u010dne energije i aluminijuma. Sa druge strane u prvoj polovini godine najvi\u0161e smo tro\u0161ili na uvoz hrane, nafte, automobila i elektri\u010dne energije, pi\u0161e Pobjeda.<\/p>\n\n\n\n
Spoljnotrgovinska robna razmjena u prvoj polovini godine iznosila je gotovo dvije milijarde eura, \u0161to je 54,4 odsto u odnosu na isti period prethodne godine. Iz Monstata je saop\u0161teno da je izvezena roba vrijedna 382,7 miliona eura, \u0161to je za 89 odsto vi\u0161e u odnosu na uporedni period. Uvoz je bio ve\u0107i 48 odsto i iznosio je 1,6 milijardi eura. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 23,8 odsto i ve\u0107a je u odnosu na isti period prethodne godine kada je iznosila 18,6 odsto.<\/p>\n\n\n\n
Za ekonomskog analiti\u010dara Mirzu Mule\u0161kovi\u0107a ovakav bilans u prvih \u0161est mjeseci je o\u010dekivan.<\/p>\n\n\n\n
\u201cIako je drasti\u010dno pove\u0107ana vrijednost ukupne spoljnotrgovinske robne razmjene za prvih \u0161est mjeseci, jasno je da je ovo u najve\u0107oj mjeri posljedica drasti\u010dnog rasta svih cijena kako u Crnoj Gori tako i na me\u0111unarodnom nivou. Samim tim, apsolutne vrijednosti ovih posmatranih indikatora su zabilje\u017eile drasti\u010dan rast. Jasno je da je, shodno inflatornom pritisku, do\u0161lo do naglog rasta svih cijena i apsolutnih vrijednosti svih proizvoda\u201d, kazao je Mule\u0161kovi\u0107 Pobjedi i dodao da je te\u0161ko shodno ovim podacima i komentarisati da li je do\u0161lo do stvarnog rasta izvoza crnogorskih proizvoda ili je ovaj rast posljedica isklju\u010divo rasta cijena.<\/p>\n\n\n\n
U strukturi izvoza, prema standardnoj me\u0111unarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najvi\u0161e su zastupljena mineralna goriva i maziva (sektor 3), u iznosu od 128,6 miliona eura, koje \u010dine elektri\u010dna energija sa 118,4 miliona eura i ostalo. Vrijednost izvezene elektri\u010dne energije je u prvoj polovini godine uve\u0107ana \u010dak 165 posto u odnosu na isti period lani.<\/p>\n\n\n\n
To je prvenstveno posljedica ga\u0161enja primarne proizvodnje u KAP-u i drasti\u010dnog skoka cijena elektri\u010dne energije na me\u0111unarodnim tr\u017ei\u0161tima u odnosu na prvih \u0161est mjeseci pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Pored elektri\u010dne energije u izvozu dominiraju obojeni metali, odnosno aluminijum sa izvozom vrijednim 104 miliona eura. To je pove\u0107anje za \u010dak 198,3 odsto u odnosu na prvih \u0161est mjeseci lani.<\/p>\n\n\n\n
\u201cVe\u0107 godinama unazad vidljivo je da u strukturi izvoza imamo dominantno izvoz energije i aluminijuma \u0161to i jesu proizvodi po kojima je Crna Gora prepoznata u ovim bilansima. Ipak, moramo re\u0107i da nam ti podaci i dalje govore da nijesmo mnogo uradili po pitanju razvoja ostalih sektora gdje Crna Gora mo\u017ee imati konkurentsku prednost i gdje mo\u017ee biti prepoznatljiva kao zna\u010dajan izvoznik. Crna Gora, ukoliko sprovede kvalitetne mjere razvoja i stimulacije ekonomije, mo\u017ee oja\u010dati svoju poziciju u dijelu izvoza hrane i svih proizvoda koji se odnose na hranu (meso, mlijeko itd) \u201c, istakao je Mule\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On smatra da se tako\u0111e kao jedan od perspektivnih sektora u Crnoj Gori mogu posmatrati proizvodi od drveta, ali su za to, kako ka\u017ee, neophodna dodatna ulaganja u proizvodni proces kako ne bi bili izvoznici sirovina ve\u0107 poluproizvoda i gotovih proizvoda, i na taj na\u010din pove\u0107ali stvarnu vrijednost sirovina, kojima je Crna Gora bogata.<\/p>\n\n\n\n
Izvoz mineralnih ruda, gdje dominira ruda boksit, je u prvoj polovini godine iznosio 26,7 miliona eura i smanjen je 4,2 odsto u odnosu na isti period pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
U prvih \u0161est mjeseci Crna Gora je izvezla hranu vrijednu 13,67 miliona eura, \u0161to je 22,4 odsto vi\u0161e nego u istom periodu pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Izvoz mesa iznosio je 10,2 miliona eura i pove\u0107an je 42,9 odsto u odnosu na isti period pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Izvoz povr\u0107a i vo\u0107a bio je vrijedan svega 1,26 miliona eura i za 33,5 odsto je manji nego lani u istom periodu.<\/p>\n\n\n\n
\u201cPad izvoza povr\u0107a za vi\u0161e od 30 odsto, pri ovako velikom rastu cijena, predstavlja zabrinjavaju\u0107i podatak \u201c, ocijenio je Mule\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
U strukturi uvoza prema SMTK-u najvi\u0161e su zastupljeni ma\u0161ine i transportni ure\u0111aji (sektor 7) u iznosu od 329,8 miliona eura (drumska vozila \u2013 100,1 milion eura, elektri\u010dne ma\u0161ine, aparati i ure\u0111aji \u2013 58,9 miliona eura i ostalo).<\/p>\n\n\n\n
Vrijednost uvezenih drumskih vozila u prvoj polovini godine je 44,6 odsto u odnosu na isti period pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
U prvih \u0161est mjeseci je uvoz nafte i njenih derivata bio vrijedan 169,7 miliona eura i \u010dak je za 146,7 posto ve\u0107i u odnosu na isti period lani, \u0161to je u najve\u0107em dijelu posljedica velikog skoka cijena goriva na svjetskim tr\u017ei\u0161tima.<\/p>\n\n\n\n
Vrijednost uvezene elektri\u010dne energije je bila 61,37 miliona eura i za \u010dak 43,62 miliona eura, odnosno 245,78 posto, je ve\u0107a nego u prvih \u0161est mjeseca pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Ovo je, pored enormnog rasta cijene energenata na svjetskim berzama, posljedica lo\u0161ih hidrolo\u0161kih prilika, odnosno manjka padavina. U prvoj polovini godine smo uvezli hranu vrijednu 277,7 miliona eura, \u0161to je 34,5 odsto vi\u0161e nego lani u istom periodu.<\/p>\n\n\n\n
Uvoz mesa je bio vrijedan 56,7 miliona eura i pove\u0107an je 39 odsto, dok je uvoz povr\u0107a i vo\u0107a iznosio 41,29 miliona eura i ve\u0107i je 22,7 odsto nego u prvih \u0161est mjeseci pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Uvoz \u017eitarica i proizvoda od \u017eitarica iznosio je 44,35 miliona eura i 47,1 odsto je ve\u0107i nego u prvih \u0161est mjeseci pro\u0161le godine. To je prvenstveno posljedica ratnih de\u0161avanja u Ukrajini, \u0161to je dovelo do drasti\u010dnog poskupljenja cijena \u017eitarica na svjetskim berzama.<\/p>\n\n\n\n
U prvih \u0161est mjeseci samo smo na uvoz kafe, \u010daja, kakaoa i za\u010dina utro\u0161ili 22,45 miliona, \u0161to je 37,9 odsto vi\u0161e nego u prvoj polovini pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
\u201cImaju\u0107i u vidu globalne poreme\u0107aje, jasno je da je do\u0161lo do pove\u0107anog uvoza hrane zbog stabilizacije tr\u017ei\u0161ta a da je dodatno vrijednost uvoza uve\u0107ana inflatornim poreme\u0107ajima \u201c, rekao je Mule\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
On dodaje da i najnoviji podaci Monstata pokazuju da je jasno da se i ovim podacima pokazuje da je Crna Gora jo\u0161 uvijek dominantno uvozno zavisna zemlja i da se ta zavisnost u najve\u0107oj mjeri ogleda upravo u dijelu uvoza\/izvoza hrane.<\/p>\n\n\n\n
\u201cIpak moramo re\u0107i da i u strukturi apsolutnih vrijednosti izvoza postoje pozitivni primjeri proizvoda gdje je Crna Gora zabilje\u017eila zna\u010dajan rast. Tako je izvoz \u017eivih \u017eivotinja u odnosu na uporedni period pro\u0161le godine porastao za preko 180 posto, a izvoz mlije\u010dnih proizvoda i jaja za preko 70 odsto \u201c, rekao je Mule\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Sa druge strane, kako ka\u017ee, zabrinjava \u010dinjenica da skoro i nemamo izvoz ribe i prera\u0111evina od ribe dok u strukturi uvoza bilje\u017eimo rast ove komponente za preko 50 odsto.<\/p>\n\n\n\n
\u201cOvo nam sve jasno govori da Crna Gora i dalje ne koristi svoje kapacitete na najbolji na\u010din, da se balansira razlika izme\u0111u uvoza i izvoza i da se podignu proizvo\u0111a\u010dki kapaciteti kako bi se ovaj bilans smanjio. Jasno je da je ovo jasan znak za donosioce odluka da planiraju sna\u017eniju politiku podr\u0161ke proizvo\u0111a\u010dima iz ovih sektora kako bi se u narednom periodu Crna Gora vi\u0161e snabdijevala od svojih proizvoda. Ovdje se prvenstveno misli na dodatnu podr\u0161ku poljoprivrednim proizvo\u0111a\u010dima, mljekarskoj industriji ali i onima koji \u017eele da ula\u017eu i razvijaju prera\u0111iva\u010dku industriju u Crnoj Gori, koja i dalje nije na zadovoljavaju\u0107em nivou \u201c, naveo je Mule\u0161kovi\u0107.<\/p>\n\n\n\n
Izvoz duvana opao za 96,3 odsto<\/p>\n\n\n\n
Mule\u0161kovi\u0107 je istakao kao zanimljiv podatak da je izvoz duvana u prvih \u0161est mjeseci opao za 96,3 odsto u odnosu na isti period pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
U tom periodu vrijednost izvezenog duvana iznosila je samo zanemarljivih 169 hiljada eura, dok je sa druge strane u prvoj polovini godine uvoz duvana i proizvoda od duvana uve\u0107an na 12,68 miliona eura, \u0161to je \u010dak 46,9 odsto vi\u0161e nego u istom periodu pro\u0161le godine.<\/p>\n\n\n\n
Za uvoz ljekova i medicinskih proizvoda 75,9 miliona eura<\/p>\n\n\n\n
U strukturi uvoza zna\u010dajno mjesto zauzimaju i medicinski i farmaceutski proizvodi, pa je tako u prvih \u0161est mjeseci Crna Gora na uvoz ovih proizvoda potro\u0161ila 75,9 miliona eura, \u0161to je 13,6 odsto vi\u0161e nego lani u istom periodu.<\/p>\n\n\n\n
Zanimljivo je da nas je samo uvoz eteri\u010dnih ulja, parfemskih i toaletnih preparata u prvoj polovini godine ko\u0161tao 31,39 miliona eura, \u0161to je 32,3 odsto vi\u0161e nego u uporednom periodu.<\/p>\n\n\n\n
U prvih \u0161est mjeseci smo na uvoz odje\u0107e utro\u0161ili 45,4 miliona, dok nas je uvoz obu\u0107e ko\u0161tao 18,1 milion eura.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Preliminarni podaci Monstata o ukupnoj spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni u prvih \u0161est mjeseci pokazuju da je u crnogorskom izvozu i dalje dominantno u\u010de\u0161\u0107e elektri\u010dne energije i aluminijuma. Sa druge strane u prvoj polovini godine najvi\u0161e smo tro\u0161ili na uvoz hrane, nafte, automobila i elektri\u010dne energije, pi\u0161e Pobjeda. Spoljnotrgovinska robna razmjena u prvoj polovini godine iznosila je […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":11958,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[37,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2017\/03\/euro-money-novac-620x330.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-9h8","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35658"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=35658"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35658\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":35659,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/35658\/revisions\/35659"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/11958"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=35658"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=35658"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=35658"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}