U Nacionaloj strategiji za pregovara\u010dko poglavlje 27, koju je Vlada usvojila krajem jula, procijenjeno je da je u oblast upravljanja otpadom potrebno ulo\u017eiti 370 miliona eura da bi se zadovoljili EU standardi.<\/p>\n
”Ove finansijske procjene nam daju za pravo da prilikom redovnog planiranja bud\u017eeta sa Ministarstvom finansija tra\u017eimo dodatni fiskalni prostor za obezbje\u0111ivanje bud\u017eetskih sredstava koji \u0107e biti opredijeljeni za navedeno pitanje. Fokusom na primarnu selekciju otpada i obezbje\u0111ivanjem infrastrukture potrebne za to, plan je da se do 2020. ostvare zadovoljavaju\u0107e stope recikla\u017ee i ponovne upotrebe reciklabilnih frakcija otpada, a koje bi trebalo da korespondiraju sa onim \u0161to su zakonske obaveze po pitanju upravljanja otpadom”, kazala je za Pobjedu generalna direktorica Direktorata za \u017eivotnu sredinu u Ministarstvu odr\u017eivog razvoja i turizma Ivana Vojinovi\u0107.<\/p>\n
Ona navodi da je u oblasti upravljanja otpadom u Crnoj Gori potrebno ostvariti tehnolo\u0161ki i organizacioni iskorak. Podsjetila bih da je 2015. godinu obilje\u017eio ogroman napor da se u \u0161irokim konsultacijama sa \u010ditavim dru\u0161tvom do\u0111e do novog koncepta u ovoj goru\u0107oj oblasti, \u0161to je artikulisano kroz Nacionalnu strategiju upravljanja otpadom do 2030. i Dr\u017eavni plan upravljanja otpadom za period 2015-2020. Ova dokumenta ve\u0107 nam slu\u017ee kao osnova za uspostavljanje dobro organizovanog sistema upravljanja otpadom, koji \u0107e se bazirati na prevenciji, recikla\u017ei i ponovnoj upotrebi otpada, kao i na kori\u0161\u0107enju savremenih tehnologija za tretman.<\/p>\n
Na bazi njih su zapo\u010dete aktivnosti za stvaranje uslova za realizaciju projekata koji idu u susret realizaciji koncepta primarne selekcije otpada kao klju\u010dnog pitanja kojeg treba rije\u0161iti u svim crnogorskim op\u0161tinama. Prioriteti su igradnja recikla\u017enog centra na lokaciji ,,Mo\u017eura\u201c u Baru; izgradnja transfer stanica u op\u0161tinama Plu\u017eine, \u0160avnik, \u017dabljak, Andrijevica i Mojkovac; Izgradnja postrojenja za tretman ocjednih voda na deponiji Livade u Podgorica kao i sanacija neure\u0111enih odlagali\u0161ta: Vasove vode u Beranama, \u0106afe u op\u0161tini Bar, Vrtijeljka u prijestonici Cetinje, \u010carkovo polje u op\u0161tini \u017dabljak. Akcenat smo stavili na pitanje primarne selekcije i recikla\u017ee otpada na nivou sve 23 jedinice lokalne samouprave. Ispunjenje tog zadatka bi\u0107e prepoznato u lokalnim planovima upravljanja otpadom na kojima trenutno rade op\u0161tine u na\u0161oj dr\u017eavi.<\/p>\n
Vojinovi\u0107 navodi da su najzaga\u0111eniji vodotoci, kao i prethodnih godina, lani bili Vezi\u0161nica i \u0106ehotina na dijelu ispod Pljevalja.<\/p>\n
”Vezi\u0161nica je procijenjena kao najzaga\u0111enija u Crnoj Gori, na nju najvi\u0161e uti\u010du otpadne vode iz industrije, ljudske aktivnosti du\u017e samog toka i mali vodostaj. Na lo\u0161e stanje kvaliteta vode \u0106ehotine uti\u010du kanalizacione vode grada i poljoprivredne aktivnosti. Uz to, voda \u0106ehotine ima lo\u0161 izgled, osje\u0107a se neprijatan miris i primje\u0107uje se velika koli\u010dina raznog otpada u njenom koritu i po obalama” navodi Vojinovi\u0107. Ona isti\u010de da je za pobolj\u0161anje stanja neophodno spre\u010davanje daljeg ispu\u0161tanja komunalnih otpadnih voda (iz doma\u0107instava) i industrijskih otpadnih voda u ova dva vodotoka.<\/p>\n
”Pozitivno je \u0161to je u toku izgradnja postrojenja za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda (vrijednost investicije je 6 miliona eura) za op\u0161tinu Pljevlja. Uz to, potrebno je i da sva industrijska postrojenja u Pljevljima (TE Pljevlja, Rudnik uglja i sl.) ugrade sopstvena postrojenja za tretman industrijskih otpadnih voda” isti\u010de sagovornica.<\/p>\n
Do kraja 2020. radi\u0107e 14 postrojenja za tretman otpadnih voda, ka\u017ee Vojinovi\u0107.<\/p>\n
Lo\u0161 kvalitet vazduha nekim gradovima, naro\u010dito Pljevljima, kanalizacioni ispusti na obali mora kao i crne ta\u010dke u industrijskimzonama – ostaju prioritetni zadaci za rje\u0161avanje i pra\u0107enjekoje prepoznaje dokument u kojem se daje presjek stanja \u017eivotne sredine u Crnoj Gori tokom 2015. godine, navela je ona.<\/p>\n
“Dokument daje jasan i precizan prikaz o stanju \u017eivotne sredine i defini\u0161e zadatke koje treba realizovati kako bi se sprije\u010dilo zaga\u0111enje, eliminisalecrne ta\u010dke i postiglo o\u010duvanjeintegriteta za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja prirode\u201d ocijenila je Vojinovi\u0107.<\/p>\n
Prema njenim rije\u010dima, analizaje pokazala da Crna Gora raspola\u017ee kvalitetnim i obilnim podzemnim i povr\u0161inskim vodama i da se, iz godine u godinu, smanjuje problem ispu\u0161tanja komunalnih i industrijskih otpadnih voda bez pre\u010di\u0161\u0107avanja.<\/p>\n
“U proteklom periodu izgra\u0111ena su postrojenja za pre\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda u Podgorici,Budvi, \u017dabljaku,Mojkovcu, Nik\u0161i\u0107u, Kotoru iTivtu (zajedni\u010dko), Rijeci Crnojevi\u0107a,Virpazaru i Jazu. Do kraja 2016. o\u010dekuje se pu\u0161tan je u funkciju postrojenja uHerceg Novom. Pripremne aktivnosti za izgradnju ovakvih postrojenja su u toku i udrugim op\u0161tinama, tako da se o\u010dekuje da \u0107e do 2020 . godine biti u funkciji vi\u0161e od 14. Uz to,kroz kontinuiranu rekonstrukcijukanalizacione mre\u017ee, povezanost doma\u0107instava na taj sistem u odre\u0111enoj mjeri je pove\u0107ana i trenutno u urbanim zonama iznosi oko 67 odsto\u201d, isti\u010de Vojinovi\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
U Nacionaloj strategiji za pregovara\u010dko poglavlje 27, koju je Vlada usvojila krajem jula, procijenjeno je da je u oblast upravljanja otpadom potrebno ulo\u017eiti 370 miliona eura da bi se zadovoljili EU standardi. ”Ove finansijske procjene nam daju za pravo da prilikom redovnog planiranja bud\u017eeta sa Ministarstvom finansija tra\u017eimo dodatni fiskalni prostor za obezbje\u0111ivanje bud\u017eetskih sredstava […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":3669,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[35,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2016\/09\/Landfill_compactor.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-Xa","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3668"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=3668"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3668\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3670,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/3668\/revisions\/3670"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/3669"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=3668"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=3668"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=3668"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}