{"id":37669,"date":"2022-11-11T09:41:04","date_gmt":"2022-11-11T08:41:04","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=37669"},"modified":"2022-11-11T09:41:58","modified_gmt":"2022-11-11T08:41:58","slug":"mirackim-putevima-preko-zaseoka-i-katuna-podzdrijelo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=37669","title":{"rendered":"MIRA\u010cKIM PUTEVIMA PREKO ZASEOKA I KATUNA POD\u017dDRIJELO"},"content":{"rendered":"\n

Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kada krenete putem sa Ivanovih korita prema prostranom katunu Dolovi, sa najljep\u0161im zlatno-\u017eutim bojama jeseni sre\u0107u vas bukova stabla. Rano jutro 7. novembar. 2022. godine do\u010dekalo me zorom sa najljep\u0161im zracima sunca koji su se probijali preko ovog katuna, padaju\u0107i na vrta\u010de, i stijene sa kojih se presijavaju nestvarne biserne boje. Nastavih svoj put pje\u0161ice ka lokalitetu Vjetreni mlin, odakle po\u010dinje da se spu\u0161ta karavanska staza to jest \u010duveni Mira\u010dki put, kojim su mnogi mje\u0161tani Njegu\u0161a, ali i drugih podlov\u0107enskih katuna i sela i\u0161li u trgovinu, \u0107erali drva, izlazili na katune. Mira\u010dki putevi pamte i mnogbrojne svatove kojima je to pored Po\u0111anskih staza i staze sa Majstora i Krsca bila jedna od veza sa primorjem. Pamti ova staza brojne tovare poljoprivrednih proizvoda i bijelog mrsa i kastradine koja je i\u0161la za prodaju na primorskim pazarima. Pamti i neke za Crnu Goru, te\u0161ke istorijske trenutke i bitke.  Kora\u010dam stazom koja je jednim dijelom prostrana a na nekim mjestima toliko uska  da \u010dovjek ili tovarna \u017eivotinja mogu jedva pro\u0107i. Primje\u0107ujem da stazom odavno niko nije prolazio. Nije obilje\u017eena ni markirana do nje ne postoje ni smjerokazi ni putokazi, pa je u periodu vegetacije lako se izgubiti na njoj.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Pogled na panoramu zaseoka i katuna Pod\u017edrijelo, NP-Lov\u0107en<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Nakon pre\u0111enih sedamsto metara nailazim na napu\u0161teni katun-zaseok koji se zove Pod\u017edrijelo. Ono se nalazi ba\u0161 upravo ispod Vjetrenog mlina ili \u017ddrijela kako ga nazivaju Njegu\u0161i. Sa \u017ddrijela se pru\u017ea veli\u010danstven prizor Boke.  Zaseok-katun Pod\u017edrijelo,  je u\u017elijebljen izme\u0111u Surdupa sa juga i Stra\u0161ne glavice i Grebena sa sjevera. To je ona glavica koju skoro nijedan posjetilac Lov\u0107ena ne zaobi\u0111e a da ne posjeti taj veli\u010danstveni vidikovac. Ka\u017eu da je \u017ddrijelo \u010desto prilikom izlaska na Lov\u0107en kralj Nikola posje\u0107ivao rado. Ostala je pri\u010da da je jednom prilikom sjede\u0107i u stolova\u010du rekao \u201dMalo je vladara u svijetu koji pu\u0161e \u010dibuk u svojoj zemlji  a pepeo tresu u drugoj\u201d<\/strong>aludiraju\u0107i na Austrougarsku koja se grani\u010dila sa Crnom Gorom u rejonu sela njegu\u0161kog podvr\u0161ja. O \u017ddrijelu i Vjeternom mlinu ostavio je pisane tragove Pavle Rovinski. Austrijski general\u0161tab ga je uvrstio u svojoj vojnoj mapi iz 1910. godine. Sti\u017eem do omanjih ku\u0107a koje su tu u davnoj pro\u0161losti podignute u toj zavjetrini su njegovi stanovnci imali svoj mir a za dio ku\u0107a osnova izgradnje je bila da je jedan dio ku\u0107e \u010dini stijena. Nailazim na vodu koja je svoltana prelijepa sa mogu\u0107om manjom \u017eicom to jest \u017eivim dotokom. Danas je zaseok-katun u ru\u0161evinima. Ali kao svjedok jednog vremena ostala je ova svoltana bistijernja izdubljena u kamenu sa o\u010duvanim grlinom. Bistijernu bi bilo vrijedno obnoviti i sa\u010duvati od daljeg propadanja \u0161to bi izsiskivalo skromna sredstva a bio bi dragocjen dokaz nekada\u0161nje arhitekture narodnog graditeljstva ovog podru\u010dja.  Kroz samo selo prolazi i suvi potok kroz koji se tokom zimskih mjeseci slivaju vode Lov\u0107ena.  No danas o ovom katun-zaseoku i njegovim nekada\u0161njim stanovnicima malo se zna. Nije uvedeno ni u zemlji\u0161ne knjige. Time je otcijepljen jedan dio Lov\u0107ena, dio njegove surovosti i ljepote koji ne smijemo zaboraviti. Danas je to katun- zaseok u ru\u0161evinima. Bistijerna na koju sam nai\u0161ao, sagra\u0111ena je 1906. godine i jo\u0161 dr\u017ei vodu. Sagradio je Vuko (Perov) Be\u0107ir, nakon povratka iz Amerike zajedno sa ku\u0107om ispod nje, tako\u0111e izdubljenoj u kr\u0161u, koja je jo\u0161 dosta dobro o\u010duvana, jedino ona. Stanovnici ovog katun-zaseoka bili su Be\u0107iri, bratstvo iz Rai\u0107evi\u0107a, Njegu\u0161a sa prapostojbinom ispod Ubli\u0107a. Kada su Njegu\u0161i dijelili zemlju po selima u XI vijeku Rai\u0107evi\u0107ima je dopala zemlja na katunima Kuk,Velji i Mali Bostur i Dolovima. U sva tri katuna Be\u0107iri su imali zemlju. Be\u0107iri iz Pod\u017edrijela su imali zemlju na Dolovima. Ljeti su izdizali na Dolove  a zimi se vra\u0107ali u Rai\u0107evi\u0107e. Zbog tjeskobe u Rai\u0107evi\u0107ima uzrokovane pove\u0107anjem broja stanovni\u0161tva, pojedina bratsva su odlu\u010dila da stanuju i preko zime na Lov\u0107enu. No surova zima Lov\u0107ena i snjegovi, nisu im to omogu\u0107avali pa su se morali snalaziti. Pre\u0161li su zimovati na Podlov\u0107enske katune Poda i Pod\u017edrijelo koji su pripadali selu Rai\u0107evi\u0107i. Jedni od njih bili su i Be\u0107iri. U drugoj polovini XIX vijeka sa katuna na Dolovima pre\u0161li su zimovati u Pod\u017edrijelo. Tu su do\u0161li potomci:<\/p>\n\n\n\n

\u2013 Stojanova Ga\u0161pareva, sin Pero ,unuci Ivo,Jovo,Savo i Vuko te unuke Stane i Marica;<\/p>\n\n\n\n

\u2013 potomak Nika Stojanova, praunuk \u0110juro;<\/p>\n\n\n\n

-potomak Vuki\u0107a Ivanova, sin Kenjo (Krsto) sa sinovima Radom i Milom.<\/p>\n\n\n\n

Na zemlji koju su dobili u nasljedstvo od odive, \u0161\u0107erke Stojana Ivova Be\u0107ira, Petar Vuksanov Penda napravio je ku\u0107u u Pod\u017edrijelo. Po predanju Be\u0107iri iz Njegu\u0161a vode porijeklo od Rai\u0107eva sina Rada. Najstariji pisani spomenik o Be\u0107irima je popis stanovni\u0161tva iz Konavala iz 1673\/64 gdje se spominje Mato Stijepv Be\u0107ir, pi\u0161e Jovan Vukmanovi\u0107 u svom dijelu ,,Konavli\u201c i trag vodi do druge polovine XVI vijeka. Pregledom Crna Gora u defteru Duka\u0111inskog Sand\u017eaka iz 1570 godine od Aladina Husi\u0107a, ovaj Stijepo i brat mu Radi\u0107 su sinovi Dabrilovi. Oba brata zbog ubistva u Njegu\u0161ima prebjegli zbog osvete jedan u Konavle a drugi u Grbalj i tamo zasnovali svoje porodice. U Venecijanskom  popisu oblasti Skadra iz 1416 i 1417. godine. popisana je i  Mara, udovica pokojnog Marka Be\u0107ira.<\/p>\n\n\n\n

NEUSTRA\u0160IVI BRANILAC LOV\u0106ENA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tragaju\u0107i za lijepim fragmentima istorije i pro\u0161losti katuna i zaseoka Pod\u017edrijelo bilje\u017eim pri\u010du Jova (Milova) Be\u0107ira i Bo\u0161ka (Milova) Be\u0107ira<\/strong> o jednom od neustra\u0161ivih gor\u0161taka i boraca. Po\u010detak Prvog svjetskog rata Ivo (Perov) Be\u0107ir<\/strong> do\u010dekao je u Pod\u017edrijelo. Kanonade austrijskih topova  po Kuku, Stra\u0161noj glavici i Dolovima nije ga upla\u0161ila kao \u0161to je mnoge koji su tih dana \u201cbrane\u0107i Lov\u0107en\u201dvi\u0161e sebe branili  svoje \u017eivote. Nije se Ivo nadao da \u0107e uz Greben do\u017eivjeti austrijske \u010dizme da gaze  prema vrhu Lov\u0107ena. Dok su jedni odmicali Ivo sa svojom \u201cmoskovkom\u201dzapane za prvi zaklon, grlin od bistijernje (prim.aut. rije\u010d je o gore pomenutoj bistijerni). Nije mu zadrhtala juna\u010dka ruka ni srce kad je uz Greben ugledao prve austrijske soldate. Ka\u017eu da je bio nevjerovatno nadaren strijelac ostala je zapisana pri\u010da da je u jednoj zimskoj no\u0107i ubio vuka po zauvijanju. Brane\u0107i Pod\u017edrijelo, Dolove i Lov\u0107en eliminisao je iz stroja austrijske vojnike, prvi koji su nadirali da \u0161to prije osvoje crnogorski Olimp. Sjene tih vojnika i dan danas po\u010divaju na jednom zapodu na Veljem Grebenu iznad Mira\u010dkog puta. No kad su Austrijanci osjetili odakle im prijeti opasnost zasuli su ubita\u010dnom vatrom, tako su i te\u0161ko ranili velikog branioca Lov\u0107ena Iva Perova Be\u0107ira.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Ostaci ku\u0107e Be\u0107ira \u010diju jednu stranu \u010dini stijena<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

U tom momentu pozvao je sestru Maricu da \u010duva stra\u017eu a on je po\u0161ao u ku\u0107u da previje rane. Austrijanci su bili br\u017ei. Sestra ga je obavijestila da su nadomak ku\u0107e i on se tada sakrio u konobu u kojoj je bilo sijeno. Vojnici su upali u kucu, prijetili Marici da \u0107e je ubiti u koliko im ne ka\u017ee gdje je taj covjek koji im je ubio toliko vojnika posle kra\u0107eg vremena zapalili su ku\u0107u. Sestra upla\u0161ena da ne zapale konobu sa sijenom i brata joj u njoj pozva pozva brata da iza\u0111e, \u0161to on i u\u010dinje. Austrijanc  (na\u0161eg jezi\u010dnog podru\u010dja) ne dozvoli\u0161e mu previjanje nego ga tako ranjenog povedo\u0161e prema Kotoru. Kad su bili kod Mokre plo\u010de, on ih zamoli da ve\u017ee opanke. Vidjev\u0161i ga krvavog  iznemoglog dozvoli\u0161e mu i odmako\u0161e nekoliko koraka ispred njega. On to iskoristi i pobjegne put Lov\u0107ena, ali ne svojoj ku\u0107i ve\u0107 u Srdup gdje je u pe\u0107inama proveo cijelo vrijeme okupacije, kriju\u0107i se od Austrijanaca.<\/p>\n\n\n\n

Nije bio ovo jedini ratni okr\u0161aj Iva Perova Be\u0107ira. Bio je u\u010desnik Veljeg rata i Balkanskih ratova. Ranjavan dva puta. Poznat je njegov podvig u miniranju vodovada u Starom Baru kao pripadnika dobrovolja\u010dke omladinske \u010dete. Za ovaj podvig, kao najmla\u0111i u\u010desnik, dobio je zlatnu Obili\u0107a medalju a njegova juna\u010dka prsa kitila su i mnoga druga crnogorska i strana odlikovanja. Trebalo bi mnogo prostora da se opi\u0161u njegova juna\u010dka djela tokom Veljeg rata, Balkanskih i Prvog svjetskog rata. Sudbina se na kraju poigrala i sa samim Ivom. Nije se \u017eenio, Kralj Nikola ga je molio i obe\u0107avao da \u0107e mu snositi tro\u0161ak svadbe. Glad za vrijeme austrijske okupacije i  \u201c\u0161panjolica\u201dpokosila je ve\u0107inu njegovih najbli\u017eih. Poginuo je 1920 godine u blizini grobova austrijskih vojnika kada se na njega obru\u0161io odron kamenja. Sestra Marica umrla je od \u017ealosti za njim dvadesti dan.<\/p>\n\n\n\n

Da se sveta i zlatna sloboda ljutog lov\u0107enskog kr\u0161a uvjek cijenila i skupo pla\u0107ala svojim \u017eivotima svjedo\u010de nam brojni Be\u0107iri koji su na oltaru Crne Gore polo\u017eili ono najvrijednije a to je svoj \u017eivot. Aleksandar Neveri, gradona\u010delnik Velikog Medera u predgovoru knjige Lasla Varge \u201cLogor i groblje u Na\u0111me\u0111eru\u201d rekao je: \u201cVojnici, i oni koji su stigli ku\u0107i, ali i oni koji to nijesu postali su heroji. Nije bitno da li su poginuli na bojnom polju ili u logorima.za ratnne zarobljenike, heroji su zaslu\u017eili po\u0161tovanje i dostojanstvo, mjesto po\u010divanja \u010dak i u stranoj zemlji\u201d<\/strong> Spisak Be\u0107ira koji su polo\u017eili svoje \u017eivote bilo u borbi i boju bilo u brojnim logorima razasutim po svijetu: Be\u0107ir Pera Savo, umro u Br\u010dko 8. 06 .1916 . od gladi; Be\u0107ir Pera Vuko, umro u Sarajevu, 1. 05. 1916 od gladi; Be\u0107ir Marka Ivo, umro u Lazaret u Meljinama 3. 06 .1916 od bolijesti;  Be\u0107ir Nika Bogdan, bio u zarobljeni\u0161tvo u Olovo, umro 1932; Be\u0107ir Vidov Mako,umro 1923; Be\u0107ir \u0110urov Vido,umro 2. 08. 1916 u Sarajevo; Be\u0107ir Vidov Jovo, umro 24. 01. 1916 u Zenici, od gladi; Be\u0107ir Nikov Jovo, Karl\u0161tajn 1916 ubijen  u logoru Jasenovac 1942 godine; Be\u0107ir Nika Ilija, umro 1925 od tuberkuloze; Be\u0107ir Kenja Milo,umro od gladi 1917 na prinudnom radu. Svaki doma\u0107in iz brratsva Be\u0107ir je interniran  nakon kapitulacije Crne Gore. Krajnje je vrijeme da se ispravi nepravda prema generacijama  predaka Be\u0107ira i ostavi pisani trag o njima a u amanet onima koji \u0107e tek do\u0107i da slu\u017ei kao svjedo\u010danstvo o ljudima i vremenima koja \u010desto zaboravimo. Na Lov\u0107enu je svaki gor\u0161tak  heroj koji je otrgao komad plodne zemlje od kamena da \u017eivi na tom istom kamenu.<\/p>\n\n\n\n

                      SA POD\u017dDRIJELA DO MIRCA<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Nastavih svoj put ka Mircu sa sjetom u du\u0161i i mislima o pro\u0161lim generacijama koje su svoj \u010desto te\u017eak i herojski \u017eivot bilo u radu bilo u borbi ostavljali na padinama Lov\u0107ena. Plavo nebo i bijeli oblaci se spustili gotovo da ih rukom dodirnem. Poneka kap rose sa stabala bukve me miluje po licu. Vidim sela njegu\u0161kog podvr\u0161ja slo\u017eena kao biseri u nizu; Kolo\u017eunj, Poda, \u010cavori i Mirac. Pogled na mirni Jadran, Tivat, Mr\u010devo polje, Budva, Kotor, u daljini se nazire Orjen. Na pojedinim djelovima karavanske staze ka Mircu lov\u0107enske vode napravile svoje vodotoke pa hitro preska\u010dem Zli potok i Spili\u010dki potok. Sti\u017eem iznad inpozantnog objekta iznad Mirca \u0111e Ka\u0161\u0107elani podi\u017eu svoju vinariju \u010dime ovaj kraj dobija neku druga\u010diju dimenziju.<\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Mira\u010dka karavanska staza-put<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

Neopisiv mir i ti\u0161ina koju ne remeti ni\u0161ta sjedoh na kamenjo prijestolje koje je toliko \u010desto, posmatram, fotografi\u0161em i zapisujem. Ne\u0107u i\u0107i dalje i ova ljepota je dovoljna, \u017eelim da je podijelim sa jo\u0161 nekim ko na ovaj na\u010din voli i do\u017eivljava Lov\u0107en i njegovu podgorinu. Razmi\u0161ljam da li da produ\u017eim do samoga Mirca i do Rada Ku\u0161evije, dragog prijatelja, kasno je moram misliti na povratak. Dok sam se vra\u0107ao nekako mi je vrijeme br\u017ee pro\u0161lo. Uspinjem se polako ka svetoj planini, prolazim kraj zaseoka Pod\u017edrijelo, eh koliko bi mi pri\u010da ispri\u010dalo ovo kamenje da mo\u017ee da govori. Razmi\u0161ljam u sebi koliko puta su Mir\u010dani i drugi ovako i\u0161li na posao, pe\u010dalbu, trgovinu, prosidbu, plovodbu i tako redom.  Vratih se pro\u0111e dan jesenji brzo polako sunce zalazi iza horizonta, treba slo\u017eiti jo\u0161 jedan dio slagalice Lov\u0107ena za budu\u0107u monografiju. Toponimi od Mirca do na Vjetreni mlin su: Greda, Uz pe\u0107ine, Na vrh Pe\u0107ina, Iza Pe\u0107ina, Preko strane, Preko Rudina, Kaljak, Zli potok, Dva potoka, Spili\u010dki potok, Spilice, Uz mramor, Donji mramor, Gornji mramor, Iza mramora, Grabov rt, O\u0161tri kr\u0161, Javorov tor, Greben, Vodica, Veliki prije\u010dac, Mali prije\u010dac, Uz \u017edrijelo, Na vrh \u017edrijela, Vjetreni mlin. Toponimi zaseoka i katuna Pod\u017edrijelo su: Solila, Sla\u017eina, \u0160klap, Pe\u0107ina u Sla\u017eini, Velji Surdup, Mali Greben, Velji greben, Be\u0107irove torine, Gnjila, Vodica, Pe\u0107ina u Surdup, Uz O\u0111u, Laz Ma\u0161anov, Plazala, Gredice, Kr\u0161 od bistijernje, Mira\u010dki put, Prije\u010dac.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/a>
Svoltana bistijerna sa koje je Ivo Perov Be\u0107ir, branio Lov\u0107en od nadiranja Austro-ugarske<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista Kada krenete putem sa Ivanovih korita prema prostranom katunu Dolovi, sa najljep\u0161im zlatno-\u017eutim bojama jeseni sre\u0107u vas bukova stabla. Rano jutro 7. novembar. 2022. godine do\u010dekalo me zorom sa najljep\u0161im zracima sunca koji su se probijali preko ovog katuna, padaju\u0107i na vrta\u010de, i stijene sa kojih se presijavaju nestvarne […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":37670,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2,46],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2022\/11\/Pogled-sa-Mirackog-puta-na-sela-njeguskog-podvrsja.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-9Nz","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37669"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=37669"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37669\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":37671,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/37669\/revisions\/37671"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/37670"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=37669"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=37669"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=37669"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}