{"id":4742,"date":"2016-10-03T11:18:13","date_gmt":"2016-10-03T09:18:13","guid":{"rendered":"http:\/\/madeinmontenegro.com\/n\/?p=4742"},"modified":"2016-10-03T11:28:01","modified_gmt":"2016-10-03T09:28:01","slug":"primjedbe-na-nacrt-prostornog-plana-ima-veliki-broj-primoraca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=4742","title":{"rendered":"Primjedbe na nacrt prostornog plana ima veliki broj primoraca"},"content":{"rendered":"<p>Plan obuhvata teritoriju \u0161est primorskih op\u0161tina, kao i teritorijalno more i unutra\u0161nje morske vode, izuzev prostora koji je obuhva\u0107en granicom Nacionalnog parka &#8220;Skadarsko jezero&#8221; u op\u0161tini Bar i Nacionalnog parka &#8220;Lov\u0107en&#8221; u op\u0161tini Budva<\/p>\n<p>Tokom javne rasprave o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene za obalno podru\u010dje Crne Gore (PPPNOP) pristiglo je rekordnih 800 primjedbi, uglavnom gra\u0111ana, a prosto nevjerovatno zvu\u010di \u010dinjenica da stanovnici primorskih op\u0161tina, umjesto zaustavljanja, tra\u017ee dalje betoniranje obale.<\/p>\n<p>Kako se navodi u Vladinoj informaciji o toku izrade PPPNOP primjedbe gra\u0111ana se u najve\u0107em broju, gotovo isklju\u010divo, odnose na pojedina\u010dne parcele u vlasni\u0161tvu za koje se tra\u017ei promjena namjene zemlji\u0161ta, iz zelenih povr\u0161ina i poljoprivrede u namjenu stanovanja i turizma.<\/p>\n<p>\u201cU velikoj mjeri se zahtjevi gra\u0111ana odnose na zadr\u017eavanje namjene iz va\u017ee\u0107ih planskih dokumenata, s obzirom da je Nacrt PPPNOP u odre\u0111enoj mjeri redefinisao namjenu prostora, a sve u cilju smanjenja gra\u0111evinskih podru\u010dja, za koje je u prethodnim analizama dokazano da su predimenzionisana. Mjesne zajednice su dale primjedbe vezane za status usvojenih lokalnih planskih dokumenata kao i status pojedinih zona u nacrtu plana, odnosno za pitanja ste\u010denih prava po osnovu namjena iz va\u017ee\u0107ih planova. Primjedbe op\u0161tina se u najve\u0107oj mjeri odnose na sugestije u vezi planskog tretmana odre\u0111enih strate\u0161kih pitanja i pitanja od lokalnog interesa, odnosno na vi\u0111enje nadle\u017enih u vezi va\u017enih lokacija za ekonomski i turisti\u010dki razvoj op\u0161tina\u201d, pi\u0161e u informaciji.<\/p>\n<p>Plan obuhvata teritoriju \u0161est primorskih op\u0161tina, kao i teritorijalno more i unutra\u0161nje morske vode, izuzev prostora koji je obuhva\u0107en granicom Nacionalnog parka &#8220;Skadarsko jezero&#8221; u op\u0161tini Bar i Nacionalnog parka &#8220;Lov\u0107en&#8221; u op\u0161tini Budva.<\/p>\n<p>Prostor \u0161est primorskih op\u0161tina ima povr\u0161inu od 1.591 kvadratni kilometar, a povr\u0161ina teritorijalnog mora i unutra\u0161njih voda iznosi oko 2.540 kilometara kvadratnih.<\/p>\n<p>U njemu se konstatuje da samo op\u0161tina Tivat ima svoj prostorni plan.<\/p>\n<p>\u201cAnaliza va\u017ee\u0107ih prostorno-planskih dokumenata i stanja stvarne izgra\u0111enosti pokazuju da su gra\u0111evinska podru\u010dja u obalnom podru\u010dju izrazito predimenzionisana u odnosu na broj stanovnika i turisti\u010dke kapacitete. Udio gra\u0111evinskih podru\u010dja u ukupnoj povr\u0161ini \u0161est crnogorskih primorskih op\u0161tina je 15,5 odsto, od \u010dega je izgra\u0111eno samo 18,5, a ostatak od 81,5 odsto ili 19.042 hektara \u010dini neizgra\u0111eni dio gra\u0111evinskih podru\u010dja. Isti pokazatelji u pojasu \u0161irine jednog kilometara od obalne linije, govore da je za izgradnju planirano \u010dak 46 odsto teritorije, od \u010dega je izgra\u0111eno manje od jedne tre\u0107ine. Kao pore\u0111enje, mo\u017ee se navesti da udio gra\u0111evinskih podru\u010dja u ukupnoj teritoriji hrvatskih obalnih \u017eupanija (imaju sli\u010dnu gustinu naseljenosti kao Crnogorsko primorje) iznosi pet do sedam odsto\u201d, pi\u0161e u PPPNOP.<\/p>\n<p>O razmjerama predimenzioniranosti gra\u0111evinskih podru\u010dja, kako se navodi, govori i podatak da je povr\u0161ina planiranog gra\u0111evinskog podru\u010dja koje nije izgra\u0111eno od 19.042 hektara dovoljna da se smjeste objekti stanovanja u kojima bi moglo \u017eivjeti jo\u0161 600.000 do 800.000 stanovnika i turisti\u010dki kapaciteti za najmanje 270.000 novih kreveta.<\/p>\n<p>\u201cPlaniranje gra\u0111evinskih podru\u010dja, vi\u0161estruko ve\u0107ih od potrebnih, predstavlja neracionalno tro\u0161enje vrijednih i neobnovljivih prostornih resursa, ali ima i brojne dodatne negativne posljedice. U ekonomskom smislu, dugoro\u010dno posmatrano, ovakav trend dovodi do pada atraktivnosti turisti\u010dkog prostora, pada rejtinga destinacije i, na kraju, do pada prihoda od turizma. Prenamjenom poljoprivrednog zemlji\u0161ta ne nanosi se \u0161teta samo poljoprivredi, ve\u0107 se generi\u0161u i druge negativne posljedice kao \u0161to su erozija zemlji\u0161ta, zaga\u0111enje \u017eivotne sredine, naru\u0161avanje kulturne ba\u0161tine&#8230;\u201d, pi\u0161e u dokumentu.<\/p>\n<p>Njime je predvi\u0111eno smanjenje planiranog gra\u0111evinskog podru\u010dja i svo\u0111enje u razumne, \u00a0odr\u017eive okvire, sa 15 na devet odsto.<\/p>\n<p>Plan propisuje da u \u0161irem obalnom pojasu od 1.000 metara nije dozvoljena nova stanogradnja, ve\u0107 isklju\u010divo izgradnja u svrhu turisti\u010dke i privredne djelatnosti.<\/p>\n<p>Prvi put je definisan i \u201cobalni odmak\u201d od 100 metara.<\/p>\n<p>Predvi\u0111eno je i da se udio smje\u0161taja mjerenih brojem le\u017eajeva u hotelima i turisti\u010dkim naseljima pove\u0107ava \u00a0sa 21 odsto iz 2011. na 55 odsto, dok se udio privatnih kuc\u0301a i apartmana smanjuje sa 76 na manje od 45 odsto.<\/p>\n<p>\u201cCilj je da se akcenat stavi na razvoj visokokvalitetnog hotelskog turizma, a da se smanji stanogradnja, posebno u uskom obalnom pojasu\u201d, navodi se u dokumentu.<\/p>\n<p><strong>Ozon skupio 600 potpisa za zabranu \u00a0gradnje na primorju<\/strong><\/p>\n<p>Ekolo\u0161ki pokret \u201cOzon\u201d je tokom javne rasprave skupio vi\u0161e od 600 potpisa gra\u0111ana i dobio podr\u0161ku 37 nevladinih organizacija za peticiju za stavljanje moratorijuma na gradnju na Crnogorskom primorju<\/p>\n<p><img src=\"http:\/\/www.vijesti.me\/media\/cache\/5f\/5c\/5f5c1d3f1c45815a2a4ea294c7fcd67d.jpg?id=849659&amp;width=480\" alt=\"Aleksandar Perovi\u0107\" \/><\/p>\n<p>\u201cMinistar Branimir Gvozdenovi\u0107 obe\u0107ao je nevladinim organizacijama da \u0107e nakon analiza pristiglih komentara organizovati jo\u0161 jednu javnu raspravu za inovirane dokumente. Od toga, za sada, nema ni\u0161ta. Predvi\u0111eno je da izradom plana upravlja Savjet projekta u kome nema predstavnika NVO sektora, iako su se pohvalili odli\u010dnom saradnjom sa nevladinim organizacijama\u201d, kazao je direktor \u201cOzona\u201d Aleksandar Perovi\u0107.<\/p>\n<p><strong>NVO sektor isti\u010de da je 70 odsto prirodnih cjelina izbrisano<\/strong><\/p>\n<p>U komentarima NVO sektora na Nacrt Plana navodi se da je do 70 odsto primorskih prirodnih cjelina zauvijek \u00a0izbrisano i zamijenjeno betonom, hotelskim kompleksima, otpadom, postrojenjima, hangarima, stovari\u0161tima ili vje\u0161ta\u010dkim stani\u0161tima.<\/p>\n<p>Oni su kazali da Plan za jedna ista podru\u010dja predvi\u0111a realizaciju dvije ili vi\u0161e aktivnosti koje su u suprotnosti, odnosno gdje jedna drugu potiru.<\/p>\n<p>\u201cNa primjer, na Adi Bojani i u Buljarici u jednom poglavlju ovog plana predvi\u0111eno je o\u010duvanje vodene vegetacije, a u drugom poglavlju je predvi\u0111ena izgradnja hotelskog kompleksa sa marinom, \u0161to podrazumijeva isu\u0161ivanje te uvale i naru\u0161avanje prirodne harmonije ovih podru\u010dja, a koja su uvr\u0161tena u Emerald stani\u0161ta i podru\u010dja od zna\u010daja za ptice. Realizacijom ovih hotelskih kompleksa imali bismo kratkotrajnu dobit, a dugoro\u010dni gubitak. \u010cak plan ne obrazla\u017ee za\u0161to je bolje izgraditi marinu sa hotelskim kompleksom nego sprovesti neki drugi vid razvoja turizma\u201d.<\/p>\n<p>Oni navode da je plan konfliktan, te da su predlo\u017eene zone za pro\u0161irenje obalnog odmaka, odnosno zone ograni\u010dene ili zabranjene gradnje uz obalu U\u0161\u0107e Sutorine, U\u0161\u0107e Morinjske rijeke, Tivatska solila, Buljarica, Velika pla\u017ea i Ada Bojana.<\/p>\n<p>Buljarica je i jedna od nekoliko tzv. izdvojenih turisti\u010dkih zona predvi\u0111enih Nacrtom Prostornog plana, zona gdje je upisano 13.680 novih kreveta.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Plan obuhvata teritoriju \u0161est primorskih op\u0161tina, kao i teritorijalno more i unutra\u0161nje morske vode, izuzev prostora koji je obuhva\u0107en granicom Nacionalnog parka &#8220;Skadarsko jezero&#8221; u op\u0161tini Bar i Nacionalnog parka &#8220;Lov\u0107en&#8221; u op\u0161tini Budva Tokom javne rasprave o Nacrtu Prostornog plana posebne namjene za obalno podru\u010dje Crne Gore (PPPNOP) pristiglo je rekordnih 800 primjedbi, uglavnom [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":4743,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[35,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2016\/10\/8b7440557680f3defaf702e80e68a8cb.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-1eu","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4742"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=4742"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4742\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":4746,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/4742\/revisions\/4746"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/4743"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=4742"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=4742"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=4742"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}