{"id":57613,"date":"2022-12-18T11:30:31","date_gmt":"2022-12-18T10:30:31","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=57613"},"modified":"2022-12-18T11:30:33","modified_gmt":"2022-12-18T10:30:33","slug":"sead-ramdedovic-svijetli-primjer-iseljnicke-price","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=57613","title":{"rendered":"SEAD RAMDEDOVI\u0106 SVIJETLI PRIMJER ISELJNI\u010cKE PRI\u010cE"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sead Ramdedovi\u0107, ro\u0111en je 01. novembra 1979. godine u Beranama. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Lagatorima i Petnjici, a klasi\u010dnu gimnaziju u Beranama prirodno-matemati\u010dki smjer. Upisuje studije prava u Podgorici, koje kasnije napu\u0161ta i odlazi u inostranstvo gdje nastavlja \u0161kolovanje. Pi\u0161e poeziju i prozu. Objavio je dvije zbirke poezije: ,,Lagatorske elegije\u201d 1997. godine i ,,Po\u010dinak tuge zaljubljenih\u201d 1998. godine kao i zbirku pri\u010da ,,Me\u0111a\u201d 2014. godine. Govori ruski, francuski, njema\u010dki i luksemburski, aktivni je prevodilac. Radi kao dr\u017eavni slu\u017ebenik u Ministarstvu prosvjete u Luksemburgu. Ovo je pri\u010da o trnovitom putu na\u0161eg iseljnika a takvih je pri\u010da mnogo, on je svojim primjerom pokazao kako treba istrajati u borbi za bolje sjutra.<\/p>\n\n\n\n<p>Tokom svog odrastanja najve\u0107u je \u017eelju imao da studira knji\u017eevnost. Njegova pasija je bila i ostalo \u010ditanje gotovo da nije bilo dana ili dva da nije makar po jednu knjigu pro\u010ditao. Najvi\u0161e je volio da \u010dita klasike francuske i ruske knji\u017eevnosti. Stendalov roman ,,Crveno i crno\u201d ostavi\u0107e trajni pe\u010dat na njegov dosada\u0161nji \u017eivot. Ipak se odlu\u010duje da upisuje pravo, a ne knji\u017eevnost. Na pravnom fakultetu biva jedan od najboljih studenata koji sa lako\u0107om pola\u017ee ispite. Koliko je bio dobar student razmi\u0161ljao je da paralelno upi\u0161e knji\u017eevnost. Me\u0111utim ratne okolnosti te 1999. godine nestabilnost, progoni ostavili su na njega bolan utisak kada mnogi ljudi odlaze iz Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n<p>O tom periodu svog ranog \u017eivota Ramededovi\u0107 ka\u017ee<strong><em>: ,,<\/em><\/strong>&nbsp;<strong><em>Nikada nisam razmi\u0161ljao da odem iz Crne Gore i \u010desto sam preispitivao svoju odluku. Bilo je te\u0161kih dana u gimnaziji u Beranama, bilo je diskriminacije. Do\u017eivio sam ono \u0161to vi danas zovete vr\u0161nja\u010dko nasilje. To su traume koje vam obilje\u017ee dio \u017eivota, ipak i pored toga vi morate pokazati koliko ste dobar \u0107ovjek bez obzira koliko su drugi lo\u0161i prema vama. Kada je po\u010delo bombardovanje mi smo se vratili na\u0161im rodnim mjestima brinu\u0107i za na\u0161u sudbinu koja je tada bila neizvjesna. Zovnem drugove sa fakulteta koji su bili iz mog i susjednih sela samo \u010dujem odselio, oti\u0161ao, izbjegao i tako redom. Kada drugovi krenu u svijet to stvori i paniku i strah. Samo gleda\u0161 da i ti ode\u0161 i vi\u0161e ne vidi\u0161 budu\u0107nost pred sobom.<\/em><\/strong><strong><em>\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Sead Ramdedovi\u0107 se odlu\u010duje da ode nije znao ni \u0111e, &nbsp;ni kako, ni kod koga. Sa svojim drugom odlazi u Bosnu da se skloni od strahota koje nosi rat ali i da nastavi svoj neizvjestan put dalje. Bili su u Bosni dva mjeseca. Lomile su ga misli da se vrati u Crnu Goru. U razgovoru sa majkom koja ga odvra\u0107e da se vrati odlu\u010duje se da nastavi dalje svoj put. Put do Njema\u010dke je bio dug i neizvjestan a na tom putu prisutni brojni prevaranti i me\u0161etari koji koriste njihovu iseljeni\u010dku muku da se okoriste.<\/p>\n\n\n\n<p>O dolasku u Luksembur ka\u017ee:&nbsp;<strong><em>,,Imao sam ujaka u gradu E\u0161u. Odma sam se prijavio tada\u0161njim vlastima jer su to nalagali njihovi zakoni. Tra\u017eili smo politi\u010dki azil. Onda Luksemburg preuzima obaveze oko smje\u0161taja i hrane dok se ne rije\u0161i tvoj status. Sve se odvija u regularnoj sudskoj proceduri. Kako dokazati neku vrstu diskrimacije i straha koji smo pro\u017eivjeli, to su za nas bile te\u0161ke godine. Tri godine su trajali sudski procesi jer je to bilo prili\u010dno sporo, a nas je u talasima do\u0161lo vi\u0161e od 10.000 to je bilo ogromno optere\u0107enje za pravni sistem ovako male i ure\u0111ene dr\u017eave. &nbsp;Mogli smo da u\u010dimo jezike ali ne i da se \u0161kolujemo. Preduslov vam je bio jezik i to je bio te\u017eak period kada smo se borili da pre\u017eivimo. &nbsp;Kako smo mi djeca sa sela navikli da radimo svako od nas je potra\u017eio makar neki posao. To su bili te\u0161ki fizi\u010dki poslovi koji smo mi mogli da radimo ali ne i omladina Luksemburga, jer smo mi od malena u\u010deni radu. Ja sam se pored posla posvetio jezicima njema\u010dki i francuski sam savladao pa tek onda luksembur\u0161ki. Tada su mi vrata svuda bila otvorena.\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>U me\u0111uvremenu upoznaje svoju \u017eivotnu saputnicu, nastavlja usavr\u0161avanje jezika i posve\u0107uje se izu\u010davanju informatike. Zbog velikog rada i po\u017ertvovanja ali li\u010dnog napredka i znanja koje je postigao uspijeva da dobije posao u Ministarstvu prosvjete Luksemburga, \u0161to predstavlja jedan od izuzetnih uspjeha na\u0161eg iseljenika. Pola\u017ee dr\u017eavni ispit i pola\u017ee razli\u010dite nivoe luksembur\u0161kog jezika. Porodi\u010dna radost mu ispunja troje djece, sin i dvije \u0161\u0107erke. Supruga mu je maksimalna podr\u0161ka bila kako na samim po\u010decima tako i sada.<\/p>\n\n\n\n<p>O sistemu obrazovanja u Luksembrgu, mladima, Crnoj Goru i knji\u017eevnosti &nbsp;isti\u010de sljede\u0107e:&nbsp;<strong><em>,,<\/em><\/strong><strong><em>Su\u0161tina svakog sistema pa i Luksembur\u0161kog je u obrazovanju. Rasteretiti djecu suvi\u0161nih i pretjeranih informacija, bazirati se na samu su\u0161tinu obrazovanja. Mnogo toga je u na\u0161em obrazovnom sistemu u Crnoj Gori bilo pretjerano i nepotrebno. Luksemburg iako mala dr\u017eava zbog blizine susjednih dr\u017eava puno pola\u017ee na jezike tako da svako dijete u\u010di ali i savla\u0111uje po tri jezika i to onaj pravi knji\u017eevni jezik koji govore bolje od pojedinih Francuza ili Njemaca. Samo poznavanje tri jezika pru\u017ea vam brojne mogu\u0107nosti. U na\u0161oj ku\u0107i \u010duvamo&nbsp; i govorimo na\u0161 maternji (bosanski) jezik.&nbsp;<\/em><\/strong><strong><em>Jezik je stub identiteta svakog mladog \u010dovjeka jer \u010dovjek bez maternjeg jezika je \u010dovjek bez dr\u017eave, porijekla i imena .&nbsp;<\/em><\/strong><strong><em>Upornost i rad je jedini put ka uspjehu. I mene su privla\u010dili ovdje i odmor i kafi\u0107i, bazeni i klubovi ali sam bio duboko svjestan da samo ako radim na sebi mogu ovdje i uspjeti. Mnoga rana jutra sam proveo u centru za jezike \u0111e sam u\u010dio. Uve\u010de bih prepisivao sa korice na koricu francuski jezik. &nbsp;<\/em><\/strong><strong><em>Crna Gora mi nedostaje ali mnogo manje nego ranije. Te\u0161ko se vratiti prosto sam pro\u0161ao neko unutra\u0161nje stanje mo\u017eda neki unutra\u0161nji lom, a ovdje sam dugo sanjao da svake no\u0107i sti\u017eem u Crnu Goru. I sada kada napravim ve\u0107u pauzu to je neki nemir da moram oti\u0107i. Sebi \u010desto postavljam pitanje ko \u0107e sjutra biti moja djeca, kako \u0107e se zvati, kako \u0107e se osje\u0107ati. Njavi\u0161e bih volio da se vratimo. Me\u0111utim ratne devedesete su ostavile brojne traume koje ni do danas nisu zalije\u010dene. &nbsp;<\/em><\/strong><strong><em>Posve\u0107en sam prevodila\u0161tvu onoliko koliko mi to pru\u017eaju mogu\u0107nosti. To je dobra prilika da na pravi na\u010din predstavimo ne samo na\u0161e zavi\u010dajne pisce ve\u0107 i sve pisce iz Crne Gore. Put kulture je jedinstven i unikatan i on pru\u017ea najbolje mogu\u0107nosti da predstavite svoju dr\u017eavu.&nbsp;<\/em><\/strong><strong><em>\u201d<\/em><\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada zavr\u0161ih razgovor sa ovim dragim prijateljem ostala su mi brojna promi\u0161ljanja i razmi\u0161ljanja o na\u0161im ljudima njihovim \u017eivotima i borbama. Sead Ramdedovi\u0107 je jedan od njih, njegova \u017eivotna pri\u010da nam govori da nikada ne treba odustati ili pokleknuti ma koliko vas lomile oluje i bure \u017eivotnih neda\u0107a i oluja. Ka\u017eu da iz \u010demera i jada nastaju najljep\u0161i stihovi i prozna djela vjerujem da i to jeste tako. Kao \u0161to isto i \u017eelim i vjerujem da \u0107e na\u0161a zajednica u Luksemburgu sa\u010duvati sve one vrijednosti zbog kojih je posebna ali izroditi i neke nove mlade ljude koji \u0107e oti\u0107i stopama jednog velikana kakav je bio \u0106amil Sijari\u0107. Zato neka moja mala ali i velika Luksembur\u0161ka razglednica bude podstrek ne samo Bo\u0161njacima ve\u0107 i svim na\u0161im iseljenicima da posle svake ki\u0161e ra\u0111a se i nova duga koja vas obasja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista Sead Ramdedovi\u0107, ro\u0111en je 01. novembra 1979. godine u Beranama. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u Lagatorima i Petnjici, a klasi\u010dnu gimnaziju u Beranama prirodno-matemati\u010dki smjer. Upisuje studije prava u Podgorici, koje kasnije napu\u0161ta i odlazi u inostranstvo gdje nastavlja \u0161kolovanje. Pi\u0161e poeziju i prozu. Objavio je dvije zbirke poezije: [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":57615,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[581,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Sead-Ramdedovic.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-eZf","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57613"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=57613"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57613\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":57616,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57613\/revisions\/57616"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/57615"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=57613"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=57613"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=57613"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}