{"id":57632,"date":"2022-12-19T21:08:17","date_gmt":"2022-12-19T20:08:17","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=57632"},"modified":"2022-12-19T21:08:18","modified_gmt":"2022-12-19T20:08:18","slug":"rudzija-kocan-putevi-iseljenika-nikada-nisu-bili-laki","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=57632","title":{"rendered":"Rud\u017eija Ko\u010dan \u2013 putevi iseljenika nikada nisu bili laki"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Razgovarao: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul><li>Gospodine Ko\u010dan uvijek ste se borili za svoj rodni kraj, o\u010duvanje identiteta a posebno za sve iseljenike i Bo\u0161njake koliko su va\u0161e borbe i po\u010deci bili te\u0161ki i koliko je to bilo od su\u0161tinskog zna\u010daja za va\u0161u zajednicu.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;Nije bilo ni malo jednostavno zato \u0161to je ve\u0107ina projekata koje sam inicirao, osmi\u0161ljao, realizovao ili podupirao bili za sve nas ne\u0161to novo. Ranije, SFRJ dijaspora u Evropi, to mi je poznato, bila je u principu organizovana kroz klubove koji su imali podr\u0161ku od strane mati\u010dne dr\u017eave a oni su odra\u017eavali njen duh i karakter. Njenim raspadom sve se mijenja. Crnogorska dijaspora posebno u Evropi postaje sve brojnija a nju dominantno, kao direktnu posljedicu ratova devedesetih pro\u0161log vijeka \u010dine Bo\u0161njaci. Nove okolnosti nametale su druga\u010dije oblike i motive organizovanja. Lepeza udru\u017eeja se \u0161irila te smo konkretno u Liksemburgu dobili udru\u017eenja koja sa manje ili vi\u0161e uspjeha prote\u017eiraju nacionalnu pri\u010du, zatim ona koje se prevashodno bave pitanjima Bo\u0161njaka. Po prvi put imamo i udru\u017eenje koje se fokusira na lokalne, odnosno zavi\u010dajne teme te nekoliko sportskih i kulturnih klubova. Upravo ova diverzifikacija je presudno uticala da danas u Liksemburgu egzistira jedna brojna, dobro organizovana i uva\u017eena crnogorska zajednica.<\/p>\n\n\n\n<ul><li>U tim te\u0161kim i lomnim godinama oti\u0161li ste u Luksemurg na koji na\u010din i kako ste osnovali ZK-Bihor vi i drugi iseljenici iz inicijativnog odbora ?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;\u010cesto isti\u010dem, iz Crne Gore nisam oti\u0161ao svojom voljom i \u017eeljom za boljim \u017eivotom. Ratna de\u0161avanja su me natjerala na to. Prvo sam oti\u0161ao ja a nakon par mjeseci dolazi i moja porodica. Luksemburg je ve\u0107 tada bio prepun izbjeglica iz BIH te su sve te\u017ee prihvatali one koji dolaze iz drugih republika SFRJ. Te\u0161ko su odobravali boravak a jo\u0161 te\u017ee se dolazilo do posla. Te prve godine protekle su u neprekidnoj borbi da se u luksembur\u0161kom dru\u0161tvu na\u0111e mjesto i za nas. Kasnije je bilo mnogo jednostavnije te sam se mogao posvetiti i nekim drugim, meni bitnim, stvarima a koje su se ticale boljeg organizovanja ovda\u0161nje dijaspore. U\u010destvovao sam u brojnim projektima koji su bitno doprinijeli da budemo to \u0161to jesmo. No, tada\u0161nja a bogami i dana\u0161nja crnogorska dijaspora u Luksemburgu ima jednu specifi\u010dnost- pored toga \u0161to je \u010dine prete\u017eno Bo\u0161njaci \u2013 ogroman broj dolazi sa njenog krajnjeg sjevera Crne Gore \u2013 iz Bihora. To ne \u010dudi, jer je Bihor bio i ostao najnerazvijeniji njen dio ali me \u010dudilo kako niko iz toliko brojne lokalne dijaspore ne osmi\u0161lja ne\u0161to \u0161to bi dio na\u0161ih aktivnosti trajnije i organizovanije usmjerilo prema na\u0161em zavi\u010daju, da se makar malo uti\u010de na procese i da doprinos razvoju. Sklopom okolnosti i svesrdnu podr\u0161ku supruge Ramize kre\u0107em u realizaciju te ideje koja \u0107e u prvoj fazi nai\u0107i na razumijevanje nekoliko obrazovanih i poslovnih ljudi sa kojima smo iznijeli formiranje kluba. Osmi\u0161ljanjem nekoliko lokalno fokusiranih projekata i njihova krajnje profesionalna realizacija utrli su put uspjeha. Kasnijim anga\u017emanom stotine ako ne i hiljade ljudi zavi\u010dajnoj ideji i klubu davali su najbolji dio sebe, pretvorili ga u dobro poznato ime \u2013 ZK Bihor Luksemburg.<ins><\/ins><\/p>\n\n\n\n<ul><li>Koliko je bilo te\u0161ko okupiti bo\u0161nja\u010dku zajednicu ujediniti je pru\u017eiti joj podr\u0161ku u dr\u017eavi sa kojom su se prvi put susreli ?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;Luksemburg je mala ali prosperitetna dr\u017eava u srcu Evrope sa nevjerovatno mje\u0161ovitom populacijom. To je i bukvalno svijet u malom. Da bi se to postiglo recept je jednostavan \u2013 tolerancija i gra\u0111enje sistema koji daje \u0161ansu svima. Ali da bi se odr\u017eala i sa\u010duvala bilo koja zajednica pa i na\u0161a crnogorska koju ovdje \u010dine prete\u017eno Bo\u0161njaci morala je tragati i uvijek traga za organizacionim oblicima koji \u0107e joj u tome najvi\u0161e pomo\u0107i, bez iluzije da se insistira na nekoj homogenosti. Svaki segment na\u0161eg bo\u0161nja\u010dkog identiteta je bitan ali prioriteti su individualni pa otuda i brojna udru\u017eenja koja se zaokupljaju nekim od njih. Po meni, maternji jezik i njegovo o\u010duvanje su presudni i sve dok on \u017eivi \u017eivi i zajednica.<\/p>\n\n\n\n<p>Ja\u010dina zajednice i njen uticaj na sredinu u kojoj \u017eivi zavisi od nivoa saradnje unutar same zajednice i komunikacijom sa okru\u017eenjem. Mi smo kao zajednica bolji nego \u0161to smo bili ali postoji jo\u0161 mnogo prostora za unapre\u0111enjem.<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Za\u0161to kod odre\u0111enog broja pripadnika va\u0161eg naroda ne postoji jasna vizija sopstvenog identiteta i za\u0161to je te\u0161ko re\u0107i ja sam Bo\u0161njak ?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;Odgovor na jedno tako kompleksno pitanje tra\u017ei mnogo vremena i prostora. Ali \u0107u vam re\u0107i jednu neospornu istini. Na\u0161i ljudi ovdje u Luksemburgu imaju mnogo jasniju viziju svog identiteta i neometano \u017eive svoju vlastitost nego mnogi na\u0161i sunarodnici u Crnoj Gori. Ostalo prosudite sami.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\" id=\"attachment_193318\"><a href=\"https:\/\/skalaradio.com\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Bozidar-Prorocic-i-Ruzdija-Kocan.jpg\"><img src=\"https:\/\/skalaradio.com\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Bozidar-Prorocic-i-Ruzdija-Kocan.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-193318\"\/><\/a><figcaption>Ru\u017edija Ko\u010dan i Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<ul><li>Jedan ste od neumornih propagatora ljep\u0161eg Bihora inicijator ste i sa piscem Faizom Softi\u0107em i Novinarom i publicistom Mirsadom Rastoderom utemeljiva\u010d Festivala pri\u010de u okviru Zvi\u010dajnih staza, koji \u010duva i ba\u0161tini duh rodnog kraja kroz pisanu rije\u010d ali i knji\u017eevnost mnogobrojnih pisaca sa tog podru\u010dja. Koliko je zapravo ovaj festival dragocjen i zna\u010dajan.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>Jako je bitno da postoji ovaj festival ba\u0161 u Bihoru odnosno Petnjici jer su na\u0161i pisci i pjesnici najvrednije \u0161to imamo. Bihor je uistinu literarni toponim, a tamo ga je upisala cijela jedna plejada sjajnih pisaca i pjesnika koja je krenula sa \u0106amilom Sjari\u0107em. I danas je Bihor nepresu\u0161no vrelo knji\u017eevnih talenata a ovaj festival je prilika njima ali i svim drugima da krenu stazom svojih slavnih predhodnika. Pored toga festival je idealna prilika da se cijeli kraj i op\u0161tina Petnjiica i dalje afirmi\u0161u ali i doprinosi njihovom sveukupnom razvoju.<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Koliko je va\u017eno podr\u017eati mlade Bo\u0161njake i Bo\u0161njakinje kako na putu obrazovanja kao na putu o\u010duvanju vlastitog maternjeg (bosanskog) jezika i identiteta. Na koji na\u010din im prenijeti ljubav prema knji\u017eevnosti i pisanoj rije\u010di ?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;Odavno je poznato a vrijeme to i potvr\u0111uje da je \u010dovjek najva\u017eniji resurs svakog dru\u0161tva i zajednice te da je obrazovanje klju\u010d svekolikog razvoja. Luksemburg je sredina koja mladima daje prakti\u010dno neograni\u010dene mogu\u0107nosti na polju obrazovanja. Sve to nije smetnja da svi oni \u017eive i \u010duvaju svoj identitet, naprotiv jedno ovako \u0161aroliko dru\u0161tvo svoju energiju crpi upravo iz tih razli\u010ditosti koje svimi donosimo sa sobom. Ti obrazovani ljudi koji u ovda\u0161njem dru\u0161tvu sve vi\u0161e zauzimaju va\u017ene pozicije su garancija na\u0161eg opstajanja kao prepoznatljive zajednice. Kultura i kulturne manifestacije najvi\u0161e doprinose o\u010duvanju jezika i kulture. Preko takvih manifestacija na\u0161i mladi upoznaju brojne autore, susre\u0107u se sa njihovim djelima \u0161to sve skupa doprinosi ja\u010dem vezivanju za zavi\u010daj i mati\u010dnu dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Na koji na\u010din bi Uprava za dijasporu u Crnoj Gori i sama dr\u017eava trebala da podr\u017ei svoje iseljenike koji su to programi koji bi mogli da se realizuju u sklopu projekata ?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;Ubije\u0111en sam da je crnogorska zajednica trenutno najbolji dio crnogorskog dru\u0161tva a na dr\u017eavi i njenim institucijama je da osmisli kako da je integri\u0161e i sve te resurse iskoristi za vlastiti razvoj. Radi se o jako mladoj i dobro obrazovnoj populacija koja je sticala i sti\u010de znanja na presti\u017enim evropskim univerzitetima. Pored togu u dijaspori postoji ogroman broj preduzetnika koji raspola\u017eu sa solidnim finansijskim sredstvima, ali ne manje va\u017eno, ako ne i va\u017enije sa iskustvima koja bi se kroz ulaganja mogla prenijeti i u Crnu Goru i podsta\u0107i njen razvoj.Tu postoje iskustva mnogih zemalja koje imaju tako\u0111e brojnu dijasporu a koja je u jednom momentu postala niihov najva\u017enij faktor razvoja. Mnogo toga bio bilo primjenjivo i na Crnu Goru. Dijaspora je tu, a da li \u0107e posati faktor razvoja zavisi od pravca u kojem \u0107e i\u0107i CrnaGora.<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Kako se reflektuje na na\u0161e iseljenike politi\u010dka nestabilnost u Crnoj Gori i kakavi su va\u0161i pogledi i razmi\u0161ljanja na aktuelni trenutak kod nas ? Da li smatratae da je Otvoreni Balkan koji se zagovara jedan od opasnih mehanizama udaljavanja od EU koji zagovaraju Vu\u010di\u0107, Abazovi\u0107 i Rama ?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;Jako lo\u0161e. Crna Gora se sa liderske pozicije integracija u EU za dvije godina na\u0161la u jako nezavidnom polo\u017eaju. Svi ti procesi su stopirani i \u0161to je jo\u0161 i gore sve se vi\u0161e vrijednosno udaljava od Evrope. Odli\u010dan mehanizam ali i izgovor za to je Otvoreni Balkan.<\/p>\n\n\n\n<p>U najkra\u0107em, njime se poku\u0161avaju na drugi na\u010din ostvariti ideje i ciljevi koji se nisu ostvarili ratovima devedesetih.<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Svjedoci smo \u010desto opasnih nacionalisti\u010dkih poruka upu\u0107enih prema Bo\u0161njacima, nepriznavanje na\u0161e rane Srebrenice preko veli\u010danja osu\u0111enih ratnih zlo\u010dinaca i zlikovaca. Kada \u0107emo se napokon suo\u010diti sa na\u0161om pro\u0161lo\u0161\u0107u i koliko je opasna terminologija ,,ruskog i srpskog sveta\u201d ?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;Do suo\u010davanja sa nedavnom pro\u0161lo\u0161\u0107u i istinom ne\u0107e do\u0107i sve dotle dok su na vlasti iste politi\u010dke elite koje su zapo\u010dele i vodile sve te ratove.Veli\u010danje ratnih zlo\u010dinaca i negiranje presuda me\u0111unarodnih sudova su samo jedan od na\u010dina da se ostane na vlasti.<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Kakvu vidite razvojnu \u0161ansu Petnjice i na koji na\u010din podsta\u0107i na\u0161e iseljenike da pokrenu u svom rodnom kraju neki vid i oblik privatnog preduzenti\u0161tva a znamo da taj kraj ima brojne potencijale ?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;Jako te\u0161ko je govoriti o razvoju kada se ne nazire kraj svojevrsnom egzodusu Petnji\u010dana. Naredne godine \u0107e se navr\u0161iti deset godina od vra\u0107anja Petnjici statusa op\u0161tine a rezultati na polju privrednog razvoja su pora\u017eavaju\u0107i. Mnogo se polagalo na dijasporu i njene potencijale ali negdje nismo na\u0161li model koji bi to pretvorio u stvarnost. I dalje vjerujem da je to na\u0161a velika \u0161ansa ali kako sve to pokrenuti.Turizam i poljoprivreda bazirana na proizvodnji zdrave hrane su i dalje najrealniji potencijali ali i tu nema nekih krupnijih pomaka. Ali nije sve tako crno. Pojavilo se nekoliko manjih preduzetnika koji su pokrenili manje biznise koji imaji realnu \u0161ansu da se \u0161ire i upo\u0161ljavaju radnu snagu. Lokalna vlast bi morala stati uz nih i pru\u017eiti im svu neophodnu podr\u0161ku kako bi oni nastavili zapo\u010dete poslove. Najmanje \u0161to mo\u017ee u\u010diniti je da pripremi i uredi odre\u0111eni prostor kao poslovnu i komercijalnu zonu i pod prihvatljivm uslovima ustupi preduzetnicima.<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Za sami kraj razgovora sublimirajte mi ovogodi\u0161nje XII Dane Bo\u0161nja\u010dke kulture, koliko su oni va\u017eni zna\u010dajni i dragocjeni ne samo za dijasporu ve\u0107 i za sve nas ?<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>Ko\u010dan:<\/strong>&nbsp;Nedavno, ta\u010dnije desetog decembra 2022. godine zavr\u0161eni su 12. Dani bo\u0161nja\u010dke kulture u Luksemburgu u organizaciji ZK Bihor. Bila je to po meni dosad najuspje\u0161nija manifestacija. Nekako se sve poklopilo. Nevjerovatno brojna publika, raspolo\u017eeni u\u010desnici manifestacije i dobro osmi\u0161ljen i vo\u0111en program su ove dane u\u010dinili istinskim praznikom kulture. Jo\u0161 jednom se pokazalo da je kultura na\u0161e najbolje oru\u017eje koje nas \u010dini prepoznatljivim i doprinosi o\u010duvanju na\u0161eg identiteta ovdje u Luksemburgu.<\/p>\n\n\n\n<p>Ru\u017edija Ko\u010dan ro\u0111en je 1963. godine u Godo\u010delju. Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161io je u rodnom mjestu i Petnjici a srednju u Beranama. Godine 1986. diplomirao je na Ekonomskom fakultetu u Podgorici a potom radio u Petnjici. Bio je \u010dlan Inicijativnog odbora za vra\u0107anje statusa op\u0161tine Petnjici po\u010detkom 1992. godine. Razaranje i raspad SFRJ te odbijanje da se pridru\u017ei crnogorskim rezervistima u njihovom pohodu na Dubrovnik, odnosno te\u0161ki dani tubulentnih i bestidnih devedesetih pro\u0161log vijeka, otrgli su ga od rodnog kraja po\u010detkom 1994. godine. Sa porodicom je stigao u Luksemburg. Ljubav prema zavi\u010daju i \u017eelja da mu se na neki na\u010din pomogne i odu\u017ei nije splasnuli ni u tu\u0111ini. Naprotiv, aktivno se uklju\u010duje i podupire osnivanje brojnih asocijacija i udru\u017eenja koja okupljaju iseljenike iz Crne Gore. Jedan je od osniva\u010da Bo\u0161nja\u010dkog donatorskog fonda, a 2009. godine uz nesbi\u010dnu podr\u0161ku supruge Ramize osmi\u0161lja, inicira i sa grupom entuzijasta pokre\u0107e osnivanje Zavi\u010danog kluba Bihor, neumorno rade\u0107i na njegovom organizacionom i finansijskom ja\u010danju te istinskim povezivanjem sa zavi\u010dajem i mati\u010dnom dr\u017eavom kao i ostalom bihorskom dijasporom. U okviru istog udru\u017eenja inicira i sa grupom saradnika pokre\u0107e reviju Bihor, za koju u kontinuitetu pi\u0161e tekstove u kojima promi\u0161lja i analizira razli\u010dite dru\u0161tvene pojave i fenomene, ali ve\u0107ina njegovih tekstova tretiraju zavi\u010dajne teme. Svijest, da je Bihor prije svega utemeljen duhom i prepoznat kao knji\u017eevni toponim, a pri\u010danje, pri\u010de i pisci njegov za\u0161titni znak potakla ga je da inicira, sa pjesnikom i piscem Faizom Softi\u0107em i neizbje\u017enim, neumornim i najzna\u010danijim kulturnim radnikom u Bihoru, novinarem i publicistom Mirsadom Rastoderom 2011., utemelji Festival pri\u010de. S namjerom da se makar malo odu\u017ee brojnim literarnim stvaraocima koji su Bihor u\u010dinili i \u010dine prepoznatljivim, vjeruju\u0107i da \u0107e ga Festival jo\u0161 ja\u010de utisnuti na kulturnoj mapi, ne samo Crne Gore, nego regiona, i mnogo \u0161ire te doprinositi sveukupnoj afirmaciji i razvoju cijelog kraja i op\u0161tine Petnjica. Zahvalju\u0107i Mirsadu Rastoderu Festival \u0107e odmah postati najvredniji dio manifestacije Zavi\u010dajne staze(u kojoj je Ko\u010dan \u010dlan Savjeta i jedan od njenih kreatora) a iz koje je 2014. izraslo Bihorsko kulturno ljeto. Momentalno, sa grupom istomi\u0161ljenika i entuzijasta radi na realizacije ideje o osnivanju Bihorskog zavi\u010dajnog muzeja u Petnjici. Jo\u0161 uvijek \u017eivi i radi u Luksemburgu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razgovarao: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista Gospodine Ko\u010dan uvijek ste se borili za svoj rodni kraj, o\u010duvanje identiteta a posebno za sve iseljenike i Bo\u0161njake koliko su va\u0161e borbe i po\u010deci bili te\u0161ki i koliko je to bilo od su\u0161tinskog zna\u010daja za va\u0161u zajednicu. Ko\u010dan:&nbsp;Nije bilo ni malo jednostavno zato \u0161to je ve\u0107ina projekata koje [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":57633,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[581,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Ruzdija-Kocan-741x486-1.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-eZy","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57632"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=57632"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57632\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":57634,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57632\/revisions\/57634"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/57633"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=57632"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=57632"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=57632"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}