{"id":57653,"date":"2022-12-21T09:30:51","date_gmt":"2022-12-21T08:30:51","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=57653"},"modified":"2022-12-21T09:31:55","modified_gmt":"2022-12-21T08:31:55","slug":"sjecanje-na-deliju-kurpejovica-zivot-posvecen-ljudima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=57653","title":{"rendered":"Sje\u0107anje na Deliju Kurpejovi\u0107a \u2013 \u017divot posve\u0107en ljudima"},"content":{"rendered":"\n<p><em>Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>U januaru 2023. godine zapravo 25. januara naredne godine navr\u0161i\u0107e se pet godina od smrti jednog od najve\u0107ih neimara iz Ro\u017eaja, Delije Kurpejovi\u0107a, \u010diji je \u017eivot i posve\u0107enost Bo\u0161njacima, Albancima, Crnogorcima i drugima ostala kao neprolazni \u017eivotni svetionik za sve naredne generacije. Delija Kurpejovi\u0107 je jo\u0161 od svog ranog djetinjstva i tokom odrastanja stvarao najljep\u0161e mostove prijateljstva i dobrote me\u0111u ljudima, i narodima.<\/p>\n\n\n\n<p>Delija Kurpejovi\u0107 ro\u0111en je 10. marta 1941. godine, u Sre\u0111anima kod Ro\u017eaja. Osnovnu \u0161kolu na albanskom jeziku zavr\u0161io je u Pe\u0107i, Srednju i vi\u0161u \u0161kolu za fizi\u010dko i zdravstveno vaspitanje u Pri\u0161tini, tako\u0111e na albanskom a Fakultet za fizi\u010dku kulturu studirao u Sarajevu (BiH). Rano djetinjstvo proveo je u svom rodnom selu, u petnaesto\u010dlanoj porodici kakve su zapravo bile mnogobrojne porodice iz Ro\u017eaja. \u017divjeli su skromno sa velikim uva\u017eavanjem starijih.<\/p>\n\n\n\n<p>Delija i njegova bra\u0107a zadu\u017eeni su bili da vode brigu o stoci, a stariji su imali druge obaveze u zajednici. U ku\u0107i je uvijek bilo musafira, a kada bi gost do\u0161ao onda bi se okupili ro\u0111aci i kom\u0161ije. Pored uobi\u010dajenih razgovora, u musafirskoj sobi se \u010dula pjesma i zvuci Kavala, Frule kao i Gusala. Pjevali su najbolji u poznavanju Bo\u0161nja\u010dkih izvornih pjesama, tada bi djeca iz prikrajka sobe pomno slu\u0161ala i upijala svaku strofu ispjevane pjesme. Delija i njegov mla\u0111i brat Balija su posebno iskazivali interesovanje za pjesme i melodije koje su se pjevale.<\/p>\n\n\n\n<p>Rezultat tog kontinuiranog interesovanja u vremenu od 60 godina je oko 200 prikupljenih i zapisanih pjesama. Sa\u010duvane su i melodije u izvornom obliku, koje su od ranog djetinjstva u\u010dili od svoje majke Bahte, oca Emina, amid\u017ee Sulja, dajid\u017ee Rama i dajnice Emire Dedei\u0107.<br>Kao dje\u010dak Delija je naj\u010de\u0161\u0107e pjevao pjesme koje su se mogle \u010duti kako ih opjevavaju \u017eene i djevojke prilikom tkanja na Razboju, \u010demu se kod njega jo\u0161 od ranog djetinjstva razvijala ljubav prema folkloru, izvornoj poeziji i zlatnim nitima kojima je ro\u017eajski kraj protkan. Godine 1951. Delija se sa svojom familijom odselio iz Sre\u0111ana u selo Grabovac kod Pe\u0107i.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img src=\"https:\/\/www.radiorozaje.me\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Delija-Kurpejovic-u-nacionalnoj-nosnji-Albanaca-778x1024.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-8244\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Nostalgija za rodnim krajem i djetinjstvom provedenim u Ro\u017eajama navodila ga je da u svakoj prilici pjeva pjesme urezane u sje\u0107anju. U Grabovcu je do tada bila samo jedna ku\u0107a bo\u0161njaka bra\u0107e Zena i Hilma Hajdarpa\u0161i\u0107a, koji su bili virtuozi u sviranju Kavala i Sviralje. \u010cesta dru\u017eenja i posjete su uticale da njihovo umije\u0107e uskladi sa svojim vrsnim izvo\u0111enjem izvornih pjesama.<\/p>\n\n\n\n<p>Nakon zavr\u0161ene Osnovne \u0161kole, Delija upisuje Srednju fiskulturnu \u0161kolu u Pri\u0161tini (Kosovo). Omiljena sportska disciplina mu je bila atletika. Mada je bio svestrani sportista. U \u0161koli je igrao rukomet, fudbal, bavio se gimnastikom, atletikom i atletskim vi\u0161ebojem. Kao srednjo\u0161kolac bio je \u010dlan Reprezentacije grada Pri\u0161tine u Partizanskom vi\u0161eboju. Na takmi\u010denju koje je odr\u017eano u Subotici 1963. god. Repezentacija Pri\u0161tine je osvojila i mjesto i prelaznu zastavu Jugoslovenskog Partizanskog vi\u0161eboja.<\/p>\n\n\n\n<p>Na Svearmijskom vojni\u010dkom vi\u0161eboju u Sarajevu (BiH) 1966. god. Delija je osvojio Zlatnu medalju. Po odslu\u017eenju vojnog roka, zaposlio se kao Nastavnik fizi\u010dkog i zdravstvenog vaspitanja u Osnovnoj \u0160koli \u201cJanko Jovi\u0107evi\u0107\u201d u Gora\u017edevcu kod Pe\u0107i (Kosovo). Za vrijeme rada u toj \u0161koli kao prvi Nastavnik fizi\u010dkog i zdravstvenog vaspitanja, formirao je vi\u0161e sportskih dru\u0161tava, sekcija i klubova koje su imale veliki uticaj u vaspitanju i obrazovanju mladih u pomenutoj mjesnoj zajednici.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao stipendista Ro\u017eaja \u0161kolske 1969.\/70. godine, do\u0161ao je raditi kao Nastavnik u O\u0160. \u201cMustafa Pe\u0107anin\u201d. Bio je igra\u010d FK \u201cIbar\u201d takmi\u010darske 1969.\/70. god. Tada klub nije imao trenera pa ga je uprava kluba anga\u017eovala i kao trenera Omladinskog pogona. Stru\u010dno usavr\u0161avanje za fudbalskog trenera i sudiju zavr\u0161io je u Titogradu (Podgorici) pri Fudbalskom Savezu Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n<p>Osniva\u010d je prvih \u0161kolskih sportskih igara na teritoriji op\u0161tine Ro\u017eaje, suosniva\u010d radni\u010dkih sportskih igara fabrika i preduze\u0107a, isto tako i suorganizator \u0161kolskih omladinskih igara osnovnih \u0161kola koje gravitiraju ibarskom dolinom od Ro\u017eaja do Kraljeva.<br>Za Sekretara Samoupravne Interesne Zajednice za fizi\u010dku kulturu Ro\u017eaja izabran je 1976. godine. Tu je funkciju amaterski obavljao do 1978. god. od kada se profesionalno uklju\u010duje u rad SIZ-a.<\/p>\n\n\n\n<p>Osniva\u010d je sportskih dru\u0161tava i klubova, dru\u0161tva pedagoga fizi\u010dke kulture 1980. godine. Osniva\u010d je FK \u201cGIR\u201d 1982. god. KK \u201cRo\u017eaje\u201d 1986. godine, AK \u201cBisernica\u201d 1982. godine, Karate Kluba \u201c\u0160oto Kan\u201d 1989. god. Osniva\u010d je Op\u0161tinskog Strelja\u010dkog Saveza 1970. godine i mnogih drugih dru\u0161tava i klubova.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img src=\"https:\/\/www.radiorozaje.me\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Delija-Kurpejovic.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-8245\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Kao nastavnik fizi\u010dkog i zdravstvenog vaspitanja, tada ve\u0107 iskusni sportski radnik osjetio je potrebu, a i sredina je zahtijevala posve\u0107ivanje ve\u0107e pa\u017enje postoje\u0107im sportskim organizacijama, posebno planinarenju i smu\u010darstvu, sportovima koji imaju vi\u0161e potencijala za razvoj. 1974. god. osniva \u0160kolu skijanja za najmla\u0111e pri Planinarsko-Smu\u010darskom dru\u0161tvu \u201cHajla\u201d kroz koju je pro\u0161lo vi\u0161e od 3.000 \u010dlanova.<\/p>\n\n\n\n<p>U me\u0111uvremenu se stru\u010dno osposobljava za u\u010ditelja i instruktora skijanja kao i za Saveznog Sudiju za Alpske discipline. Nastavnik i entuzijasta Delija posebno pokazuje interesovanje na korelaciji fizi\u010dkog i muzi\u010dkog vaspitanja, odnosno za Folklorne aktivnosti. Tako je u saradnji sa kolegom Ibi\u0161om Kujevi\u0107em formirao folklornu sekciju O.\u0160. \u201cM. Pe\u0107anin\u201d koja je bila prete\u010da dana\u0161njem Kulturno umjetni\u010dkom Dru\u0161tvu \u201cVrelo Ibra\u201d koje je osnovano 1981. god.<\/p>\n\n\n\n<p>Od formiranja KUD-a \u201cVrelo Ibra\u201d radio je kao Umjetni\u010dki Rukovodilac i solista. U Ansamblu. radio je sa mladima na planu fizi\u010dkog i zdravstvenog, moralnog i estetskog vaspitanja, kao i razvoja rekreativnih dimenzija. Sa KUD-om je obi\u0161ao vi\u0161e od 35 zemalja Evrope, Azije i Afrike. Za rad u KUD-u \u201cVrelo Ibra\u201d Dobitnik je Plakete i Zlatne povelje KUD-a. Kao Solista od Me\u0111urepubli\u010dke kulturno-prosvjetne zajednice Pljevlja, progla\u0161en je za najboljeg solistu folklora na smotri u Vi\u0161egradu 1984. godine. Dobitnik je mnogih diploma, priznanja, plaketa, Medalja i drugih nagrada od sportskih, kulturnih, humanitarnih i drugih asocijacija, saveza i dru\u0161tava.<\/p>\n\n\n\n<p>Za svoj dugogodi\u0161ni rad u nastavi fizi\u010dkog vaspitanja i drugim aktivnostima u \u0161koli, dobitnik je Tridesetoseptembarske nagrade Op\u0161tine Ro\u017eaje 1977. godine. Za svestranu aktivnost, rada u kulturi i nastavi fizi\u010dke kulture i sporta, kao i rada sa omladinom. Dodijeljena mu je Medalja Zasluge za Narod 1979. godine od strane kabineta Predsjednika SFRJ Josipa Broza Tita. Za dobrovoljan i humanitarni rad u Crvenom Krstu Crne Gore dobitnik je Srebrnog i Zlatnog znaka. Najzna\u010dajnije i njemu najdra\u017ee priznanje mu je Zaslu\u017eni Sportski Radnik Crne Gore, dobijeno od Ministarstva sporta u Vladi Crne Gore 2000 godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Svoj radni vijek posvetio je unapre\u0111enju sporta i sportske rekreacije, kako na podru\u010dju Ro\u017eaja tako i \u0161ire, kao i o\u010duvanje i razvoj nacionalnog, etni\u010dkog i kulturnog identiteta Bo\u0161njaka i Albanaca. Formiranjem Fonda za manjine pri Vladi Crne Gore, konkurisao je sa projektom \u201cIzvorne Bo\u0161nja\u010dke pjesme Ro\u017eaja i okoline u izvo\u0111enju Delije i Balije Kurpejovi\u0107a\u201d, Upravni odbor Fonda je odobrio izvjesna sredstva za audio snimanje Albuma Izvornih Bo\u0161nja\u010dkih pjesama.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img src=\"https:\/\/www.radiorozaje.me\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Balija-i-Delija-Kurpejovic-sa-albumom-izvornih-pjesama.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-8246\"\/><\/figure>\n\n\n\n<p>Album od 11 izvornih pjesama iza\u0161ao je u maju 2010. god. \u017delja i cilj Delije kao nosioca ovog projekta je bila da se otrgne od zaborava dio kulturnog blaga koje je jo\u0161 sa\u010duvano, a kome prijeti nestajanje. O svom prijatelju Haxhi Laj\u00e7i nekada\u0161nji direktor \u0161kole u Daci\u0107ima-Ro\u017eaje \u0111e djeca u\u010de na svom maternjem albanskom jeziku ka\u017ee: ,,Bio je veliki \u010dovjek, aktivista, ljudska i moralna gromada. Veliki je doprinos dao na\u0161oj \u0161koli, u\u010denicima unaprje\u0111enju \u0161kolstva u Daci\u0107ima. Jednostavno on je bio prijatelj svakog dobrog \u010dovjeka u ljudima je pronalazio i prepoznavao samo ono \u0161to je dobro. Nikada poklekao nije uvjek je nama i svim drugima narodima pru\u017eao ruku prijateljstva, ljuckosti i humanosti. Uvjek \u0107u ga rado pamtiti i sje\u0107ati se kao jednog od zna\u010dajnih ljudi Ro\u017eaja. Veliki nikada ne umiru oni \u017eive u na\u0161im sje\u0107anjima, pam\u0107enju i lijepim pri\u010dama koje \u0107e poput ove ostati zapisane.\u201d<\/p>\n\n\n\n<p>Delija se bavio i humanitarnim radom. Njegova humanost se posebno istakla za vrijeme rata na Kosovu 1998.-2000. godine. Kada osniva i rukovodi humanitarnom organizacijom \u201cMajka Tereza\u201d. Osim pomoci u zbrinjavanju, ishrani, higijeni i lije\u010denju desetinama hiljada izbjeglica sa Kosova, Delija je pomagao i socijalno ugro\u017eenom stanovni\u0161tvu Ro\u017eaja. Te\u0161ko je odigrati posljednje \u017eivotne korake jer ne mo\u017ee\u0161 znati kada \u0107e do\u0107i, a ritam \u017eivota kao i korak brzo pro\u0111e. Delija Kurpejovi\u0107 je preminuo 25.01.2018. u svom domu. Sahranjen je u svom rodnom selu Sr\u0111ani kod Ro\u017eaja. Godinu dana kasnije je preminula i njegova supruga, najve\u0107a podr\u0161ka i oslonac Hava (Ramadani) Kurpejovi\u0107. Za sobom su ostavili 5 sinova i brojnu unu\u010dad Sinovi: Rahim,, Fatmir, Esad, Ernes i Hammed.<\/p>\n\n\n\n<p>Delija Kurpejovi\u0107 pripada jednim od najzna\u010dajnih boraca za o\u010duvanje identiteta, kulture, jetzka i foklora kako Bo\u0161njaka tako i Albanaca. \u017divot na razme\u0111ama uvjek nemirnih puteva Ro\u017eaja u Deliji Kurpejovi\u0107u je izgradila posebnu crtu \u010dovje\u010dnosti koja ga je odlikovala \u010ditavog njegovog \u017eivota. Pored ljubavi prema igri, naravno da je bio potreban i talenat, ose\u0107aj za muziku, ritam, a posebno sklonost prema timskom radu koji se posebno ogledalo u koreografiji. Delija je kroz svoj folklorni aran\u017eaman uvjek uspijevao da istim korakom, istim ritmom, uz obavezan \u2013 \u0161iroki iskren i topao osmjeh pravog gor\u0161taka predstavi i reprezentuje najljep\u0161e izvorne igre Alnanaca i Bo\u0161njka. Od publike se uvijek dobijao veli\u010danstveni aplauz.<\/p>\n\n\n\n<p>Pored ovoga njegov pedago\u0161ki rad ostao je kao jedan od najljep\u0161ih primjera prosvjetiteljstva u Ro\u017eajama. Dubok trag ostavio je me\u0111u Bo\u0161njacima, Albancima i Crnogorcima kojima su ga poznavali, vedrog duha, punog srca, iskrenih namjera, jedan od najboljih profesora i pedagoga koje je ova sredina poznavala ali i dala. Nesebi\u010dno je svima davao svoje veliko znanje, volio je sport, volio je \u017eivot i folklor volio je i vodio svoje u\u010denike kroz brojne staze njihovih nastajanja. Veliki ljudi nikada nemaju previ\u0161e ali zato mnogo vi\u0161e od toga daju od srca. Delija Kurpejovi\u0107 je je, oslobodiv\u0161i se potrebe da dokazuje evropsku prirodu bo\u0161nja\u010dke i albanske nacije, istra\u017eio obilan muzi\u010dki materijal i jedan je me\u0111u rijetkima koji je definisao nacionalni identitet kroz publikovanje specifi\u010dnosti muzi\u010dkog folklora i zakonitosti njihovog uobli\u010davanja u muziku.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovo pogotovo ima zna\u010daja danas, kada su pojmovi naroda i nacije ugro\u017eeni od same nauke o narodu i narodima. Mi ne mo\u017eemo da mijenjamo ovaj svijet \u2013 svijet zlobe, bezose\u0107ajnosti i materijalizma, ali mo\u017eemo da mijenjamo sebe. Mo\u017eda se i drugi ugledaju na primjerima koje su nam ostavili i Delija Kurpejovi\u0107 i Ibi\u0161 Kujevi\u0107 a na\u0161e je da \u010duvamo njihovo zajedni\u010dko kulturno naslje\u0111e i da budemo ono \u0161to bi oni najvi\u0161e \u017eeljeli LJUDI pa sve ostalo. Delija Kurpejovi\u0107 je imponovao svojom pojavom, elokvencijom, poznavanjem folkloristike i obi\u010daja.<\/p>\n\n\n\n<p>Veliki Albert Ajn\u0161tajn jednom je zapisao: ,, Ideali koji su osvijetlili moj put i uvijek iznova mi dali hrabrost da se suo\u010dim sa \u017eivotom su dobrota, ljepota i istina.\u201d Na ovim postulatima sijala je lu\u010da Delija Kurpejovi\u0107a iskreno vjerujem da \u0107e njegovo rodno Ro\u017eaje mu u januaru mjesecu naredne godine napraviti oma\u017e kako bi se makar na tren prisjetili i njega i svih drugih neimara i poslenika kulture zbog kojih je uvjek u na\u0161im srcima to poseban grad.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista U januaru 2023. godine zapravo 25. januara naredne godine navr\u0161i\u0107e se pet godina od smrti jednog od najve\u0107ih neimara iz Ro\u017eaja, Delije Kurpejovi\u0107a, \u010diji je \u017eivot i posve\u0107enost Bo\u0161njacima, Albancima, Crnogorcima i drugima ostala kao neprolazni \u017eivotni svetionik za sve naredne generacije. Delija Kurpejovi\u0107 je jo\u0161 od svog ranog [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":57654,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2,36],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/Balija-i-Delija-Kurpejovic-sa-albumom-izvornih-pjesama-732x536-1.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-eZT","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57653"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=57653"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57653\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":57655,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57653\/revisions\/57655"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/57654"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=57653"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=57653"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=57653"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}