{"id":57710,"date":"2022-12-23T18:31:26","date_gmt":"2022-12-23T17:31:26","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=57710"},"modified":"2022-12-23T21:33:11","modified_gmt":"2022-12-23T20:33:11","slug":"predrag-markovic-luca-crne-gore-je-vjecna","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=57710","title":{"rendered":"Predrag Markovi\u0107 \u2013 Lu\u010da Crne Gore je vje\u010dna"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Razgovarao: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Predrag-Pe\u0111a Markovi\u0107, predstavlja jednog od najistaknutih predstavnika iseljeni\u010dke dijaspore srednje generacije u SAD. Godine provedene u tu\u0111ini nisu ga udaljile od rodne grude i grada Cetinja. Gor\u0161tak odrastao ispod svetog Lov\u0107ena je sa sobom u dalekim tu\u0111inama ponio najljep\u0161e vrijednosti i kada su ga lomile bure i oluje nevremena ostao je dosljedan i vjeran sebi a uspjeh je sa vremenom do\u0161ao. Predrag-Pe\u0111a Markovi\u0107 danas je jedan od lidera Crnogorsko-ameri\u010dke asocijacije (Montenegrin American Association Cetinje) koji je uspio da pripremi jednu izuzetnu dragocjenu knjigu \u201eNajve\u0107i zlo\u010din u istoriji\u201c (The Greatest Crime in History) autora Jovana \u010cubranovi\u0107a. Novinar i publicista Jovan-Jovo \u010cubranovi\u0107, vodio je u Engleskoj i Irskoj crnogorsku rodoljubivu propagandu. On se tokom 1924. godine povezao sa Komitetom za odbranu Crne Gore u Dablinu i bio jako aktivan u zastupanju politi\u010dke ideje za slobodnu i nezavisnu Crnu Goru. Predrag-Pe\u0111a Markovi\u0107 pripada istaknutim indipendistima \u010dije je jedino ime i ljubav prema Crnoj Gori i svim njenim narodima koji krase na\u0161u dr\u017eavu.<\/p>\n\n\n\n<div class=\"wp-block-image\"><figure class=\"aligncenter\"><img src=\"https:\/\/www.aktuelno.me\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/thumbnail_asocijacija.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-1002852\"\/><\/figure><\/div>\n\n\n\n<p><ins><\/ins><\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Gospodine Markovi\u0107u ve\u0107 du\u017ei period boravite u emigraciji. Recite nam ne\u0161to vi\u0161e o asocijaciji Montenegrin American Association Cetinje kako je ona nastala i \u0161ta su njeni ciljevi?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107:<\/strong>&nbsp;Ameri\u010dko Crnogorsko udru\u017eenje Cetinje je vec du\u017ee vremena aktivni ogranak od Montenegro International organizacije, koja je registrovana u Los An\u0111elesu, Kalifornija. Cilj organizacije je: o\u010duvanje i promocija crnogorske nacije, kulture, multikulture (bez koje nema budu\u0107nosti) istorije, samobitnosti koju na\u017ealost na\u0161e kom\u0161ije poku\u0161avaju da prisvoje i popune njihovu sramnu istoriju koja se dobrim dijelom sastoji od 500 god ropstva i tmine.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Kako je organizovana na\u0161a dijaspora u SAD i da li ste u aktivnoj komunikaciji sa sli\u010dnim asocijacijama i zajednicama \u0161ta je to \u0161to vas sve vezuje?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107:<\/strong>&nbsp;Na\u0161a dijaspora je uspje\u0161na i treba je svakako i bolje organizovat. Naravno u tome presudnu ulogu treba da ima dr\u017eava Crna Gora, i neka nova budu\u0107a vlada koja treba da ima puno razumijevanje za sve na\u0161e iseljenike i na\u0161u dijasporu kako ovu u SAD, tako i onu rasutu \u0161irom Evrope ali i samog svijeta. Sve na\u0161e organizacije vezuje ljubav prema na\u0161oj domovini prema na\u0161im korijenima. Na\u0161e iseljeni\u010dke borbe nisu lake mi smo pro\u0161li mnoge trnovite puteve i pored toga na svim tim putevima mi smo izgradili sebe i sa\u010duvali na\u0161 integritet i identitet. Pored toga u na\u0161oj dijaspori i na\u0161oj asocijaciji su pored nas Crnogoraca aktivni i pripadnici drugih naroda i nacionalnih bastiona na\u0161e malene ali svijetle crnogorske lu\u010de na \u0161to smo ponosni.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Poznati ste po svojoj filantropiji i humanom radu. Koliko vas zapravo ispunjava posve\u0107enost na\u0161im ljudima kako u SAD tako i u Crnoj Gori?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107:<\/strong>&nbsp;Najljep\u0161i osje\u0107aj je kada darujete i poma\u017eete svoju rodnu grudu. Humanost i filantropija je ne\u0161to \u0161to krasi na\u0161u asocijaciju, me\u0111utim mi sa tim ne ma\u0161emo mi to do\u017eivljavamo kao ne\u0161to uzvi\u0161eno. Zapravo veli\u010dina svakog \u010dovjeka je u onome koliko mo\u017ee da pru\u017ei i a da ne o\u010dekuje ni\u0161ta zauzvrat. Humanost je vrlina koju prosto nosimo u na\u0161im genima. Humanost, ljudskost, milosrdnost, \u010dovje\u010dnost su sinonimi za pokreta\u010dku snagu na\u0161e asocijacije.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Kako vidite aktuelni politi\u010dki trenutak u Crnoj Gori i kakvo je vi\u0111enje SAD-a na sva de\u0161avanja kod nas?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107:<\/strong>&nbsp;Crna Gora se ve\u0107 dugo nalazi na udaru projekta takozvanog ,,srpskog sveta\u201d, a koji se uklapa u \u0161iri projekat \u201eruskog sveta\u201c preko kojeg je i po\u010dela krvava agresija na Ukrajinu, i koji je u balkanskim prilikama \u201eda se Vlasi ne do\u015bete\u201c maskiran u \u201etrojanski dar\u201c Otvorenog Balkana! Od dolaska na politi\u010dku scenu ove kleronacionalisti\u010dke vlasti. Crna Gora se nalazu pod permanentnim pritiskom koji pretpostavlja uru\u0161avanje kulturne, nau\u010dne, ekonomske i identitetske strukture dr\u017eave! U tu svrhu je upregnut proruski \u201epoliti\u010dki e\u0161alon\u201c Demokratskog fronta, u narodu poznatiji kao \u201eDra\u017ein front\u201c, i njihovih satelita, koji pristaju, iako su fakti\u010dka ve\u0107ina u okviru tog bloka na izborima, da vlast obna\u0161a apsolutna manjina na posljednjim parlamentarim izborima, kao kvislin\u0161ki izvo\u0111a\u010di prljavih radova, za \u0161to, prema svim informacijama u\u017eivaju nevjerovatne privilegije, bilo da se radi o sumljivim grupama o pravu \u201eekskluziviteta\u201c na mnoge nelegalnosti. No trebamo biti i mudri i strpljivi. Na\u0161i stari su mudro govorili: ,,Vrijeme je majstorsko re\u0161eto\u201c ! Crna Gora je i iz mnogih drugih instititucionalnih kriza izlazila i bolja i ja\u010da. Pomra\u010dene snage velikosrpskog i velikorsukog nacional-\u0161ovinizma zavr\u0161i\u0107e na mra\u010dnim stranicama istorije. Odavno je poznato da niko kao izdajnik ne mrzi svoju domovinu ta sentenca se i ovog puta na\u017ealost pokazala ta\u010dnom.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Povod za na\u0161 razgovor je nedavna promocija knjige Najve\u0107i zlo\u010din u istoriji, Jovana \u010cubranovi\u0107a, odnosno reprint sa prevodom sa njenog \u0161panskog izdanja. Zbog \u010dega je ova knjiga dragocjena iako je decenijama le\u017eala prekrivena pra\u0161inom u arhivima?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107<\/strong>: Stara latinska izreka ka\u017ee da je istorija u\u010diteljica \u017eivota, ali kada je Crna Gora i njena tragi\u010dna sudbina u pitanju, mi iz te mudrosti izgleda nijesmo nau\u010dili ni\u0161ta. Nije \u010cubranovi\u0107evo \u0161tivo jedini zapis koji govori o crnogorskoj tragediji, ali treba da bude neka vrsta pod\u015betnika, da se probudimo iz u\u010dmalosti i predstavimo javnosti, kako je rekao promoter i urednik ove knjige, Sreten Vujovi\u0107, surovu istinu u kojoj imamo elemente i genocida i etno-kulturocida, Gladomora, ali i crnogorskog holokausta, u kome su, za razliku od nacista, srpske okupatorske trupe spaljivale \u017eive civile, \u017eene i \u0111ecu, da ne pominjemo silovanja i zvjerska mu\u010denja koja su zasjenila srednjovjekovne zlo\u010dine! Takav akt bi se mogao kandidovati, da se od strane Evropskog parlamenta proglasi Zlo\u010dinom protiv \u010dovje\u010dnosti, kao \u0161to je to nedavno u\u010dinjeno sa ukrajinskim Holodomorom (Gladomorom)!<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Ko je zapravo bio Jovan \u010cubranovi\u0107, crnogorski emigrant i borac za Crnu Goru koji je ujedno i autor ove dragocjene knjige?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107<\/strong>: Kako je poznato iz istoriografije crnogorskih istra\u017eiva\u010da i istori\u010dara koji su ga prou\u010davali. Jovan-Jovo \u010cubranovi\u0107, je bio novinar i publicista i politi\u010dki aktivista, koji se, tokom 1924. godine povezao sa Komitetom za odbranu Crne Gore u Dablinu (Irska), koji je te godine formiran i bio jako aktivan u zastupanju politi\u010dke ideje za slobodnu i nezavisnu Crnu Goru. Jovan \u010cubranovi\u0107 je zastupao, gotovo, identi\u010dne ideolo\u0161ko-politi\u010dke i nacionalno-emancipatorske stavove kao i princ Milo Petrovi\u0107 i komandir alajbarjaktar Marko Zekov Popovi\u0107, smatraju\u0107i da sa stanovi\u0161ta me\u0111unarodnog prava ne postoji nijedan me\u0111unarodni ugovor kojim bi Crna Gora prestala postojati kao nezavisna dr\u017eava. U navedenoj knjizi Jovan \u010cubranovi\u0107, objavljenoj u Londonu 1930. godine, izme\u0111u ostalog, pi\u0161e: \u201eCrna Gora, dakle, o\u010digledno jo\u0161 uvijek postoji sa pravne i me\u0111unarodne ta\u010dke gledi\u0161ta kao suverena i nezavisna dr\u017eava, i pored okupacije njene teritorije od strane Srbije, \u010dije pravo na okupaciju je isto kao i na okupaciju Belgije od strane Njema\u010dke, ili okupaciju Srbije i Crne Gore od strane Austrougarske tokom rata. Dok su Velike sile tako prodavale vjekovnu, dr\u017eavnu slobodu Crne Gore, srpska vlada je gu\u0161ila otpor Crne Gore velikim varvarstvom i kvroproli\u0107em. Od prvih dana okupacije njihove zemlje, decembra 1918., Crna Gora je je ustala protiv srpske okupacione vojske u odbranu svoje slobode. \u201c<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Za\u0161to nam se istorijski ponavljaju i danas neke stvari kao 1918. godine za\u0161to je Crna Gora, vje\u010dita meta kao \u0161to je govorio Mladen Lompar u svojim pjesmama ali nas tome u\u010di i na\u0161a surova stvarnost?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107<\/strong>: Crna Gora nije nikada napravila istinski otklon od tog stravi\u010dnog vremena, prije svega, uspostavljanjem Crne Gore kao ravnopravne republike u okviru SFRJ, crnogorska crkva nije nikada vra\u0107ena u svoje pre\u0111a\u0161nje stanje \u0161to je dalo mogu\u0107nost crkvi Srbije da priprema strategiju i gotovo cijeli vijek \u010duva infrastrukturu Velike Srbije, koja je svoje potpuno povampirenje do\u017eivjela u krvavom Milo\u0161evi\u0107evom \u201epiru\u201c, a nastavila u okviru aktuelne crnogorske novonastale politi\u010dke situacije, koja predstavlja samo etapu u novom prekrajanju Balkana! Takva prijetnja ne\u0107e biti prijetnja samo za Balkan ve\u0107 opasno prijeti i \u0161iroj dru\u0161tvenoj zajednici, Evropi, pa i svijetu! Po\u010detak bi trebala da bude najava srpskog mitropolita Joanikija Nedostojnog u Crnogorskog narodu poznat kao Zlonikije, ustoli\u010denog na Cetinju uz oru\u017eje i teror, i sa ratnim zlo\u010dincima, kako je Crna Gora projektovana da bude \u201emala Ukrajina\u201c! Dakle, sve je jasno: ,,ruski svet, \u201c ,,srpski svet\u201c Otvoreni Balkan, spaljena Ukrajina i Crna Gora kao \u201emala Ukrajina\u201c! Neshvatljiva je \u201ekratkovidost\u201c me\u0111unarodne zajednice, ili ona priprema Crnu Goru, sli\u010dno 1918. godini, kao kompenzaciju, odnosno svojevrsnu politi\u010dku trgovinu. Zato je ova knjiga dragocjen pod\u015betnik.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Koliko je po vama opasna ideja Otvorenog Balkana kojeg zagovaraju: Vu\u010di\u0107, Abazovi\u0107 i Rama i koliko nas ovakvi projekti udaljavaju od evropskih integracija?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107<\/strong>: U okviru prethodnog pitanja sam ve\u0107 odgovorio na to! Me\u0111utim, valja napomenuti da je u Crnoj Gori promoter te ideje odlaze\u0107i premijer Dritan Abazovi\u0107, koji ne samo da je izgubio povjerenje Parlamenta, i svoje patuljaste partije, koja je skoro piliti\u010dki sahranjena ve\u0107 je i u me\u0111unarodnoj javnosti poznat kao osoba sumnjive li\u010dnosti, tema transkripata Europola u kojima se pominje kao bliski saradnik kriminalnih klanova zadu\u017een da uru\u0161i pravni sistem u interesu organizovanih kriminalnih grupa. Ova opskurna osoba je po koli\u010dini la\u017ei prosutih, posebno u potonje dvije godine, nadma\u0161ila svjetski poznatog la\u017eova barona Fon Minhauzena! On je na taj na\u010din ozbiljno doveo u pitanje mukotrpno izgra\u0111vani kredibiitet na\u0161e dr\u017eave. Otvoreni Balkan je sa jedne strane \u201elozinka\u201c za prekrajanje Balkana, a sa druge strane, \u0161to pokazuju aktuelna de\u0161avanja, oko \u0161verca cigareta i narkotika, Otvoreni Balkan predstavlja \u201etrasu\u201c koja bi bila van kontrole me\u0111unarodne zajednice za brojne kriminalne djelatnosti. To pokazuje i transport ruskog \u0111ubriva u zamjenu za srpsku p\u0161enicu, iako se Crna Gora priklju\u010dila sankcijama protiv Rusije zbog agresije na Ukrajinu i sve se to de\u0161ava nesmetano preko crnogorske teritorije! Zamislite kakva bi tek bila situacija da se otvore granice u okviru ove mogu\u0107e fantomske tvorevine!<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Koliko je poguban uticaj SPC u Crnoj Gori i \u010deste teze o ruskom i srpskom svetu iza kojih se kriji imperijalisti\u010dke pretenzije i jednih i drugih?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107<\/strong>: Politi\u010dka propaganda, inkvizitorske SPC, sa njenim ogrankom koji se ogleda u MCP u Crnoj Gori na \u010dijem je \u010delu uzurpator trona Svetog Petra takozvani JOANIKIJE NEDOSTOJNI, je nastavak politike koja traje u kontinuitetu od 1918. godine. i ogleda se u plja\u010dki, uzurpaciji i otimanju vi\u0161e od 650 crkvenih objekata, i bogomolja koje su svojim rukama gradili na\u0161i preci. Evidentno je da SPC i MCP sve rade da na\u0161e svetinje upi\u0161u i predstave kao svoje vlasni\u0161tvo. Pored toga oni veli\u010daju osvjedo\u010dene i osu\u0111ene ratne zlo\u010dince od Dra\u017ee Mihajlovi\u0107a do Ratka Mladi\u0107a i Radovana Karad\u017ei\u0107a, pored toga oni su proglasili svecima osvjedo\u010dene kolja\u010de iz perioda II Svjetkog rata kakav je bio na primjer pop Milorad Vukoji\u010di\u0107-Maca. Negiraju genocide, ratne zlo\u010dine podsti\u010du rasnu i vjersku mr\u017enju u Crnoj Gori, inkvizitorska uloga SPC i MPC zavr\u0161i\u0107e na najsramnjim i najmra\u010dnjim stranicama moderne istorije Evrope i bi\u0107e primjer sramote i bes\u010da\u0161\u0107a.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Kakvi su dalji planovi za knjigu: Najve\u0107i zlo\u010din u istoriji, Jovana \u010cubranovi\u0107a i da li pripremate mo\u017eda jo\u0161 neki novi projekat sa sli\u010dnom tematikom?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107:<\/strong>&nbsp;Dalji planovi za prire\u0111enu knjigu Najve\u0107i zlo\u010din u istoriji, Jovana \u010cubranovi\u0107a koja je dvojezi\u010dna su da se dobar dio ove publikacije podijeli na\u0161im iseljenicima sa latino-ameri\u010dkog govornog podru\u010dja kako bi se upoznali i bli\u017ee i bolje sa istorijom Crne Gore. Drugo ova knjiga treba da dopre do svakog istinskog patriote spremnog da vidi i do\u017eivi jednu na\u017ealost bolnu stranicu na\u0161e istorije. Danas se sve manje \u010dita na\u017ealost jo\u0161 manje zna na\u0161e dru\u0161tvo je prolazi kroz fazu potro\u0161a\u010dkog mentalitea i \u017eivota. Zbog svega toga ova knjiga pru\u017ea mogu\u0107nost da prvenstveno mladi vide i do\u017eive kakva je bila borba crnogorskih patriota protiv uru\u0161avanja na\u0161e dr\u017eavnosti. Potrudi\u0107emo se da se navedena knjiga ili dramski ili filmski makar djelimi\u010dno ekranizuje \u0161to bi nesumljivo bilo intresantno mnogima a posebno nama u Crnoj Gori ali i u dijaspori.<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Koliko je va\u017eno da je Crna Gora, gra\u0111asnka dr\u017eava i koliko ljepote ima u tome \u0161to je krase mnogi manjebrojni narodi koji su zajedno sa nama uvjek na pravoj zapravo i jedinoj strani istorije?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107:<\/strong>&nbsp;O tome je suvi\u0161no i govoriti! Crnogorski suveren, kralj Nikola je bio primjerice jedan od prvih donatora fonda za izgradnju d\u017eamije na Cetinju i veliki protivnik nasilnog pokr\u0161tavanja muslimana. Interesantno je da su ljudi iz istog ideolo\u0161kog kruga koji je po\u010dinio to nasilje i te zlo\u010dine nad nehri\u0161\u0107anskim stanovni\u0161tvom kasnije pripremali likvidaciju kralja Nikole, poznatiju kao \u201ebomba\u0161ka afera.\u201c U tom pogromu nad Bo\u0161njacima-muslimanima najvi\u0161e su se istakli pripadnici Vasojevi\u0107a raznorazni Cemovi\u0107i i \u0160ekularci isti oni su u kasnijem periodu bili instrument ru\u0161enja Crne Gore i njeni glavni negatori, uzrpatori i asimilatori koji su podr\u017eavali ideju Velike Srbije!<\/p>\n\n\n\n<p>\u2022 Na samom po\u010detku razgovora rekli ste da je Crna Gora svijetla lu\u010da svih njenih naroda, da li \u0107e ta lu\u010da i dalje ne samo sijati ve\u0107 isijavati na putu koji se zove EU \u0111e sa punim pravom treba da pripadamo porodici naroda Evrope?<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Markovi\u0107:<\/strong>&nbsp;Crna Gora je lu\u010da koja sija i sija\u0107e vje\u010dno za sve njene narode i pripadnike koji dijele gra\u0111anske vrijednosti, koji imaju vjere u multikulturnu naprednu dr\u017eavu u kojoj ima vi\u0161e nego dovoljno prostora za sve nas. Jedan od prirodnih procesa je da budemo moderna i savremena dr\u017eava Evrope a to zna\u010di kraj i krah za sve ultra-nacionaliste, koji ne vide dalje od svoje politi\u010dko-ratno-hu\u0161ka\u010dke politike i tvorevine koja je bazirana na ideji ,,krvi i tla. \u201c Prema svim budu\u0107im generacijama imamo obavezu da Crnu Goru, uvedemo u porodicu naroda Evrope u EU jer na taj na\u010din bi\u0107emo svijetla dr\u017eava i sebi i drugima ma koliko taj put bio te\u017eak i ma koliko drugi poku\u0161avali da zaustave te procese<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Razgovarao: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista Predrag-Pe\u0111a Markovi\u0107, predstavlja jednog od najistaknutih predstavnika iseljeni\u010dke dijaspore srednje generacije u SAD. Godine provedene u tu\u0111ini nisu ga udaljile od rodne grude i grada Cetinja. Gor\u0161tak odrastao ispod svetog Lov\u0107ena je sa sobom u dalekim tu\u0111inama ponio najljep\u0161e vrijednosti i kada su ga lomile bure i oluje nevremena [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":57711,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[581,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2022\/12\/thumbnail_Knjiga-Najveci-zlocin-u-istoriji1-741x486-1.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-f0O","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57710"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=57710"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57710\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":57712,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/57710\/revisions\/57712"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/57711"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=57710"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=57710"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=57710"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}