![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Pogled-na-selo-Dugi-Do-i-njeguske-planine.jpg\")
Ponedeljak 13. februar. 2023. godine sam se odlu\u010dio da posjetim prvo selo koje vas srije\u0107e u nizu oglrice njegu\u0161kih sela a to je selo Dugi Do. Njegova ljepota koja se ogleda u prostranoj uvali u kojoj je smje\u0161teno krije brojne lijepe pri\u010de lijepe od kojih su mnoge pale u zaborav a od nekih vam zastaje dah. Sunce je zorom obasjalo asvaltni put preko koga se preliva iskri\u010davi sjaj mraza kada sam krenuo od Cetinja ka Njegu\u0161ima, prelazim polako preko \u010cekanja. Dugi Do je dao izuzetne istorijske li\u010dnosti koje su bile ispred svoga vremena: sve\u0161tenici, oficiri, doktori, akademici i brojni drugi intelektualci. Te istorijske li\u010dnosti bile su svetionik mnogima na prostorima Njegu\u0161a i Crne Gore. Polako sti\u017eem svojim vozilom. Gledam uspavano selo iz kojeg provijava dim toplih mada rijetkih porodi\u010dnih ognji\u0161ta koja ovdje stalno borave. O\u0161tri mraz je zarumenio moje obraze dok ja polako kora\u010dam ka selu prolazim pored crkve Svetog Nikole. U lijepim kamenim ku\u0107ama, u manjim grupama pore\u0111anim u stranama povi\u0161e i pored obradivih dolova i doca tokom XX vijeka \u017eivjela su doma\u0107instva Puno\u0161evi\u0107, Ota\u0161evi\u0107, Para\u010da, Pejovi\u0107, Pajovi\u0107, Stijepovi\u0107, Mari\u0107evi\u0107, Milo\u0161evi\u0107, Jovovi\u0107 i Stani\u0161i\u0107. Najvi\u0161e, pedeset doma\u0107instava sa 246 stanovnika, bilo je po popisu iz 1925. godine. Katuni Dugog Dola su \u0160anik, makadamskim putem od Bukovice prema Jezerskom Vrhu na Lov\u0107enu udaljen oko 3 km, i Donji i Gornji Kunji Do, pje\u0161a\u010dko-konjskom stazom od sela udaljeni oko 7 km. Granice sela \u010dine: Bogojeva Glava-sjever, Dubovik-istok, Rai\u0107evi\u0107i-jug, Erakovi\u0107i-zapad. Dugom Dolu kao zaseoci pripadaju a naselje Bukovica i napu\u0161teno naselje \u010cekanje o kojima sam ve\u0107 pisao. Moj doma\u0107in ovog jutra je Bo\u017eo Para\u010da jedan od rijetkih koji je ostao da \u017eivi u ovom prelijepom selu. Pored ovoga Bo\u017eo Para\u010da je veliki zaljubljenik planinarenja i Lov\u0107ena, on je svojim primjerom pokazao kako se voli rodni kraj i kako mu se ostaje privr\u017een. Iako je bio no\u0107na smjena u firmi ,,Niksen trade\u201dNjegu\u0161i posvetio mi je svoje slobodno vrijeme da napi\u0161em ovu reporta\u017eu.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n OLGINE \u017dIVOTNE BORBE OD MAJSTORA DO DUGOG DOLA<\/strong><\/p>\n <\/p>\n U ku\u0107i me toplo do\u010dekuju pored Bo\u017ea, njegovi roditelji Du\u0161an i Olga. Du\u0161an Para\u010da je ro\u0111en 1950. godine na Njegu\u0161ima. Osnovnu \u0161kolu je zavr\u0161io na Njegu\u0161ima. Po\u010deo je da radi kao vrlo mald u tada\u0161njem ,,Obodu\u201d u kome je proveo \u0161est godina zatim ga \u017eivotni putevi vode u Kotor u trgova\u010dkoj firmi ,,Napredak. \u201d Kada je cetinjska ,,Kartona\u017ea\u201d otvorila svoj pogon na Njegu\u0161ima tu je i stekao penziju. Olga je po rodu Kustudi\u0107, supruga Du\u0161ana je upoznala na Njegu\u0161ima imala je svega 20 godina kada se udala za njega i tu je ro\u0111eno troje \u0111ece: Nata\u0161a, Radmila i Bo\u017eo. Olga je radila nekada\u0161njem odmarali\u0161tu ,,Elektroprivrede\u201d koje je bila na Njegu\u0161ima. Kada se udala do\u0161la je da \u017eivi u zajednici dr\u017eali su sitnu stoku. Olgi je \u017eivot bio te\u017eak njen svekar Bo\u017eo se razbolio i sedam godina je bio polupokretan Olga je vodila brigu o njemu. Kada je do\u0161la u ku\u0107u ona je bile pokrivena slamom, puta nije bilo u selo a ku\u0107u koju su zapo\u010deli i zavr\u0161ili u periodu 1976-1978 godine i sav materijal za nju im je pre\u0161ao preko ruku i prene\u0161en je na tovarne \u017eivotinje. O svome \u017eivotu Olga ka\u017ee: ,,Od ranog jutra do sumraka sam neumorno radila ne do mraka ve\u0107 do pono\u0107i a ve\u0107 u \u010detri sata izjutra sam ustajala ljeti da opra\u0161im krtolu na Lopatni do a nakon toga sam sre\u0111ivala krupnu i sitnu stoku i i\u0161la na dr\u017eavni posao. Trebalo je malenu \u0111ecu podi\u0107i sti\u0107i u svim seoskim poslovima to je zahtijevalo veliku \u017ertvu.\u201d Olga je sa Majstora \u0161\u0107erka je (Stanka Markova Kustudije). O svom nekada\u0161njem djetinsjtvu na Majstorima ka\u017ee sljede\u0107e: ,,U djetinjstvu ne osje\u0107as muku to su bila poratna vrmena moji su roditelji imali nas \u010detvoro pored mene ro\u0111eni su: Vide, Bo\u017eo i Vesna. Majka Rumica i otac Stanko su brali drva i proizvodili \u0107umur bavili se poljoprivredom zbog jakih zima i velikih snjegova i neveremena tokom jeseni i zime \u017eivjeli smo silom prilika u Lap\u010di\u0107e. Kao dijete pamtim kako su majka i otac tokom no\u0107i i\u0161li ka Humskoj snije\u017enici vadili led koji bi se tovario na magarad pa im je i to malo bilo pa bi na uprt na le\u0111a ponijeli jo\u0161 po minimum 30-40 kilograma leda. Led je no\u0161en u Budvu u tada\u0161njim ugostiteljskim objektima i hotelima te\u017eak je to bio \u017eivot svaka stopa Majstora, znojem i mukom je natopljena. Velika su odricanja bila da se familija izvede na pravi put i \u0161koluje. Na Majstorima je ruska krtola odli\u010dno ra\u0111ala a drugih sjemena nije bilo od toga smo se pomagali dobar dio prodavali i tako prehranjivali porodicu. Kasnije je majka Rumica i otac Stanko su pre\u0161li da \u017eive na Mirac punih jedanaest godina potom su se na Trojicu preselili 1969. godine u svoju ku\u0107u koju su sa mukom izgradili. Dr\u017eali smo stoku a majka je pored ovoga posla radila u \u0161kolu dok je otac radio kao \u010duvar u tada\u0161nje JKP-Kotor na\u0161a ku\u0107a nam je puno zna\u010dila. Svoju \u0111ecu sam sa puno pa\u017enje i ljubavi podigla oni su bili i ostali za primjer svi su zavr\u0161ili osnovno i srednje obrazovanje. Danas mi jave\u0107e zadovoljstvo predstavljaju unu\u010dad a posebno najmla\u0111i unuk od sina Mijat koji je sada miljenik na\u0161e porodice. Mladima bih rekla ne\u0107e danas niko da te slu\u0161a i saslu\u0161a da ga nau\u010di\u0161 uvijek ka\u017eu nama to su bila stara i druga\u010dija vremena. Selo vi\u0161e nije bauk i na selu se mo\u017ee danas lijepo \u017eivjeti ima svaki na\u010din u odnosu na nekada. Stari imaju bogata \u017eivotna iskustva i treba to iskustvo prihvatiti ko \u017eeli. \u201d<\/p>\n <\/p>\n BO\u017dOVA PRIVR\u017dENOST RODITELJIMA, PORODICI, NJEGU\u0160IMA I LOV\u0106ENU<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Bo\u017eo Para\u010da je \u010detri razreda osnovne \u0161kole zavr\u0161io na Njegu\u0161ima ostala \u010detri u Kotoru, nakon osnovne \u0161kole je zavr\u0161io i srednju saobra\u0107ajnu \u0161kolu. O svom djetinjstvu i odrastanju u selu Dugi Do govori: ,,Kao najmla\u0111i \u010dlan porodice bio sam miljenik porodice a sestra mi Nat\u0161a bila je i ostala na\u0161 dobri \u010duvar kao da je bila mnogo starija od nas mene i sestru je pazila i vodila brigu o nama jer su roditelji imali puno posla kako na selu tako i firmama u kojima su radili, morali smo se sami paziti. Djetinjstvo i odrastanje je bilo veselo ispunjeno tokom ljeta sa drugom \u0111ecom sa svih strana puno ih je tokom ljeta bilo na Njegu\u0161ima dok je zimi rijetko koga bilo zbog snjegova i kratkog zimskog raspusta. Kao vrlo mlad sam po\u010deo sa svega desetak godina da kosim da u\u010destvujem i radim u svim poljskim i poljoprivrednim poslovima, da \u0107eram drva. Ljeti ti malo krivo mora\u0161 sakupljati ljetinu dok se druga \u0111eca iz grada na selu slobodno igraju. Sa svega 15 godina sam tokom zimskog raspusta po\u010deo da radim u procesu proizvodnje pr\u0161ute u tada\u0161njoj firmi ,,Montena\u201d na Njegu\u0161ima i da sti\u010dem brojne radne obaveze ali i da pomognjem porodici. Najvi\u0161e me za selo ve\u017ee briga prema roditeljima, sigurnost toplog porodi\u010dnog doma. Zavi\u010daj je ona puna i prava inspiracija a kako roditelji staraju neophodna im je moja briga i pomo\u0107 tako treba i tako je prirodno. \u201d Bo\u017eo je veliki zaljubljenik u planinarenje i sve ljepote Lov\u0107ena o svemu tome ka\u017ee: ,,Planinarenje, priroda Lov\u0107en i Njegu\u0161i su posebni kada se uspne\u0161 na vrh planine to je osje\u0107aj koji se pamti i ne zaboravlja. I tako redom od malih vrhova i malim koracima ka velikim planinama korak po korak. Planina je posebno mjesto \u0111e vam prorade sva \u010dula osje\u0107aji i ljepota \u017eivota. Kada pogleda\u0161 planinu iz podno\u017eja izgleda mo\u0107no i neosvojivo kada se ispne\u0161 na planinu dobije\u0161 osje\u0107aj pobjede koji je jedinstven. Najvi\u0161e volim kada sa njegu\u0161kih planina vidim vode bilo da je to more ili neki otvoreni ubao sve ima svoje dra\u017ei koje vas ostavljaju bez daha. U planini uvijek vidi\u0161 i do\u017eivi\u0161 ne\u0161to novo i neponovljivo dva dana u planinu nisu ista ni jedan vrh kada se ispne\u0161 na planinu nije isti. Nekada su zime bile od novembra i trajale su do marta-aprila a ja sam znao da od moje ku\u0107e do \u0161kole prtim polako stopu po stopu zime su bile duge sa puno snijega i niskih temperatura ali klima i priroda se izmijenila danas.\u201d<\/p>\n Njegovo rodno selo Dugi Do smatra posebnim i ka\u017ee: ,,Njegu\u0161i sami \u010desto su nam govorili da su odavde ljudi druga\u010diji u najpozitivnjijem smislu sve \u0161to se de\u0161avalo u selu u selu je i ostajalo. Selo su krasile nekada\u0161nje velike mobe, dogovori, sloga a to se sa\u010duvalo i dan danas. Mnogi bi voljeli da idu na planinu na moj poziv ipak mnogi se ne odazovu treba i fizi\u010dka kondicija, upornost, spremnost, volja i \u017eelja da budete dio najljep\u0161eg masiva Lov\u0107ena. Njegu\u0161i i Lov\u0107en treba da \u010dine za svakoga u Crnoj Gori posebnim. Dok se ne uspenjem na Monblan za mene je \u0160tirovnik vrh svijeta. Supruga Danijela i ja smo se upoznali na Prokletijama \u0161to smo krunisali brakom iz koga za sada imamo sina Mijata. Porodica vas vodi kroz \u017eivot a ne \u017eelim ispustiti Dugi Do ma koliko da se \u010dini te\u0161ko treba uskladiti sve obaveze i prema porodici i prema roditeljima. \u201d Rijetke su ovakve \u017eivotne paralele i posve\u0107enost koju Bo\u017eo Para\u010da ima. O svojim pogledima na mlade i perpektivu u Njegu\u0161ima Bo\u017eo ka\u017ee: ,,Dana\u0161nja mladost ima \u010dudne ukuse i za muziku i za na\u010din \u017eivota previ\u0161e telefona i savremene tehnike ne izlaze ne kre\u0107u se postaju asocijalni te\u0161ko je to razumjeti i te\u0161ko se ophoditi i upravljati prema dana\u0161njim \u017eivotnim okolnostima. Njegu\u0161i imaju perspektivu veoma dobru \u017eivjeti na Njegu\u0161ima, ili na Cetinju ili u Kotoru uz savremeni na\u010din \u017eivota vam na selu pru\u017ea sve \u0161to i u gradu. Njegu\u0161i imaju perpektivu i budu\u0107nost u turizmu, proizvodnji zdrave hrane, speolo\u0161kom turizmu, zdravstvenom. Koliko god da ste obi\u0161li za jedan dan malo je a za jedan \u017eivot dovoljno. Istorijski kontekst Njegu\u0161a je posebno zna\u010dajan ako znamo da su Petrovi\u0107i vladali pune 222 godine Crnom Gorom sa ovog mjesta.\u201d Zvr\u0161ih razgovor a toplih rije\u010di gostoprimstva i ljuckosti kod Para\u010da ne hvali.<\/p>\n <\/p>\n RIZNICA BRASTVA PEJOVI\u0106 IZ DUGOG DOLA<\/strong><\/p>\n <\/strong><\/p>\n Moj doma\u0107in Bo\u017eo Para\u010da je krenuo samnonom u obilazak sela i kao dobar vodi\u010d pokazuje mi brojna guvna u selu kojih ima osam obi\u0161li smo neka koja su izuzetno ura\u0111ena i predstavljaju pravi spomenik narodnog graditeljstva. Tu je i ku\u0107a Du\u0161ana Ota\u0161evi\u0107a na jednom brijegu u samom selu autora knjige: ,,Njegu\u0161i kroz vrijeme (XIV-XX vijek)<\/em><\/strong> \u201d<\/em><\/strong> Dolazimo do crkve Svetoga Nikole koja je podignuta izme\u0111u XVI-XVII vijeka, o njoj su sa\u010duvana i odre\u0111ena arhivska dokumenta koja svjedo\u010de o njenoj istoriji. Ono \u0161to je meni privuklo posebnu pa\u017enju pored same crkve nalazi se Spomen dom Pejovi\u0107a u renovinaroj porodi\u010dnoj ku\u0107i ogranka protojereja Sava Pejovi\u0107a od 2009. godine. Milica Kosti\u0107 i Jelena Ivanovi\u0107 (ro\u0111ene Pejovi\u0107 iz Dugog Dola), u monografiji \u201eBratstvo Pejovi\u0107 sa Njegu\u0161a-ogranak protojereja Sava Pejovi\u0107a,\u201c u izdanju Dr\u017eavnog arhva na Cetinju, 2013. godine <\/em><\/strong>daju brojne podatke o svojim precima a ja biram meni najzanimljivije fragmente. Iz porodice Pejovi\u0107 ispred svoga vremena su bile mnoge zna\u010dajne i znamenite li\u010dnosti ovdje \u0107u posebno posjetiti na prvog crnogorskog botani\u010dara Krsta Pejovi\u0107a koji je \u017eivio u periodu 1862-1940 koji je zajedno sa Josefom Rohlenom popisivao i sakupljao floru Lov\u0107ena ali i drugih djelova Crne Gore (prim.aut. O Krstu Pejovi\u0107u sam ranije napisao obimnji rad) Rohlenin cjelo\u017eivotni rad krunisan je monumentalnim opusom ,,Conspectus Florae Montenegrinae\u201c<\/em><\/strong>, u kojem je popisao sve poznate biljne vrste koje rastu na teritoriji Crne Gore, a od kojih je cijeli niz sam, ili sa Krstom Pejovi\u0107em, otkrio i prvi opisao. Spomen dom Pejovi\u0107a je lijepo ure\u0111ena kamena ku\u0107a koja bi mogla biti i svojevrsni muzej pod upravom institucija sistema (muzeji, nacionalni park) kako bi se vrijedna i bogata zaostav\u0161tina o \u017eivotu i djelu Krsta Pejovi\u0107a zauvijek sa\u010duvala od zaborava i bila mjesto okupljanja brojnih gostiju, studenata, stranaca, istra\u017eiva\u010da i drugih. U plejadi najzna\u010dajnih li\u010dnosti Pejovi\u0107a iz Dugog Dola predstavi\u0107emo neke koji su ostavili trajni pe\u010dat u istoriji Crne Gore a takvih je zaista bilo puno.<\/p>\n <\/p>\n VUKO \u0160\u0106EPANOV PEJOVI\u0106-PRVI POMORSKI OFICIR CRNE GORE<\/strong><\/p>\n <\/strong><\/p>\n Vuko Pejovi\u0107 se rodio na Njegu\u0161ima 1868. godine. \u0160kolovao se u Trstu na Accademii di Commercio e di Nautica, potom i u Rusiji. Radio je u Trstu i u Veneciji do odlaska u Rusiju. U Rusiji je zavr\u0161io Visoku pomorsku \u0161kolu. Kao in\u017einjer strojarstva-ma\u0161instva du\u017ee vrijeme je radio u Ruskoj trgova\u010dkoj floti u Odesi. Plovio je svim morima svijeta, obi\u0161ao balti\u010dke zemlje, Japan i druge dr\u017eave. Ko iskusni pomorski stru\u010dnjak, na brodu je upoznao i veoma zna\u010dajne li\u010dnosti. U njegovoj zaostav\u0161tini je prona\u0111eno da je i Lenjin boravio na njegovom brodu, u ranom periodu ilegalnog rada i priprema revolucije u Rusiji. Vuko (\u0160\u0107epanov) Pejovi\u0107 se vratio u Crnu Goru 1912. godine na poziv kralja Nikole i u\u010destvovao je u Balkanskim ratovima 1912-1913. Godine i u Prvom svjetskom ratu. Bio je prvi pomorski oficir Crne Gore. <\/em><\/strong>Doplovio je u Crnu Goru sa jahtom koju je turski sultan Abdul Hamid iz Carigrada poklonio kralju Nikoli u znak prijateljstva za vrijeme posjete Carigradu (1888).<\/p>\n Po\u0161to u to vrijeme Crna Gora nije imala izlaz na Jadransko more jer je Boka bila pod Austro-ugarskom, pomorski oficir je sa jahtom iz Carigrada plovio kroz moreuz Bosfor i Dradanele, a zatim Mramornim, Egejskim, Jonskim i Jadranskim morem, rijekom Bojanom i Skadarskim jezerom u pristani\u0161te Rijeke Crnojevi\u0107a. Nakon preuzimanja broda ,,Jaroslav\u201c od ruske Dobrovoljne flote u Odesi 1890. godine-dugo vremena je radio na prvom brodu Crne Gore. On i Krsto Martinovi\u0107 su sa njim doplovili u Crnu Goru. Po povratku iz Rusije bio je direktor Elektri\u010dne centrale na Cetinju. U ratnim uslovima i okolnostima radio je i na jahti ,,Rumija\u201c do njenog potapanja od strane Austrijanaca, 1915. godine nakon \u010dega radi u Vojnom ministarstvu na Cetinju. Vuko \u0160\u0107epanov Pejovi\u0107 je dobitnik brojnih odlikovanja kako crnogorskih tako i ruskih i to: Spomenicu pedesetogodi\u0161njice vladavina knjaza Nikole I i njegovog krunisanja za kralja Crne Gore 1910; Spomenicu rata 1914-1918. Godine (Petar I) i drugi. Bio je o\u017eenjen Ljubicom \u0110ura\u0161kovi\u0107, \u010derkom ruskog grofa iz Sevastopolja (porijeklom iz Boke Kotorske). Imali su \u0161est \u0161\u0107eri od kojih je ostalo brojno potomstvo. Sa\u010duvana su njegova brojna odlikovanja i zaostav\u0161tina umro je 1934. godine i sahranjen je u rodnom Dugom Dolu na Njegu\u0161ima \u0111e se nalazi njegov grob koji je obnovljen u bijelom mermeru.<\/p>\n Pored toga iz ku\u0107e Pejovi\u0107a je potekla i prva barska u\u010diteljica<\/em><\/strong> Milica Pejovi\u0107-Dedovi\u0107 ( 1860-1914) koja je pripadala prvoj generaciji ,,\u0110evoja\u010dkog instituta\u201c na Cetinju. Ostavila je duboki trag u \u0161kolstvu Bara.<\/p>\n <\/p>\n AKADEMIK MILICA (PEJOVI\u0106) KOSTI\u0106<\/strong><\/p>\n <\/p>\n Toliko zna\u010dajnih li\u010dnosti iz porodice Pejovi\u0107 sa Dugog Dola imali su izra\u017eenu jaku i intelektualnu crtu i dali nemjerljiv doprinos savremenoj stru\u010dnoj i nau\u010dnoj misli u mnogim aspektima razvoja dru\u0161tva u Crnoj Gori. Milica (Pejovi\u0107) Kosti\u0107, ro\u0111ena je 14. marta 1940. godine u Njegu\u0161ima (Cetinje). Osnovnu \u0161kolu zavr\u0161ila je u Njegu\u0161ima, a srednju ekonomsku \u0161kolu u Podgorici. Diplomirala je 1963, magistrirala 1976, a doktorirala 1981. godine. Sve na Ekonomskom fakultetu u Beogradu. Zavr\u0161ila je specijalisti\u010dku obuku kod P. A. Menagment centra u Londonu za konsultantske djelatnosti, 1974. godine. Studijski boravak u \u0418\u043d\u0441\u0442\u0438\u0442\u0443\u0442\u0443 \u043c\u0438\u0440\u043e\u0432\u043e\u0458 \u0435\u043a\u043e\u043d\u043e\u043c\u0438\u0438 \u0410\u043a\u0430\u0434\u0435\u043c\u0438\u0438 \u043d\u0430\u0443\u043a \u0421\u0421\u0421\u0420 i drugim nau\u010dnim i visoko\u0161kolskim institucijama u Moskvi obavila je 1986. godine. Radila je kao nastavnik u Trgovinskoj \u0161koli, bila sekretar OK NO u Podgorici, \u0161ef Odsjeka za rad i radne odnose i zamjenik na\u010delnika za privredu SO Podgorica. Od 1965. do penzionisanja radila je na Ekonomskom fakultetu \u2013 u Institutu za dru\u0161tveno-ekonomska istra\u017eivanja (IDEI) u Podgorici. Pro\u0161la je izbor u sva nau\u010dna zvanja. Za nau\u010dnog savjetnika izabrana je 1988. godine.<\/p>\n U\u010destvovala je na brojnim nau\u010dnim skupovima u zemlji i inostranstvu (Bagdad, 1981; Berlin, 1983; Skadar, 2010). Radila je na makroprojektima Konzorcijuma ekonomskih instituta SFRJ i Konzorcijuma instituta dru\u0161tvenih nauka SFRJ. Bila je \u010dlan nau\u010dnih vije\u0107a me\u0111urepubli\u010dkih \u2013 R\/P projekata. Radila je kao \u010dlan redakcija vi\u0161e \u010dasopisa (\u201ePraksa\u201d, \u201eProduktivnost\u201d, \u201eRazvoj\u201d, \u201eFaits et tendances\u201d, \u201eDevelopment\u201d, \u201eGodi\u0161njak Ekonomskog fakulteta\u201d, \u201eZbornik Pravnog fakulteta\u201d, \u201eEkonomska politika\u201d, \u201eEkonomist\u201d), ure\u0111iva\u010dkih odbora zbornika radova Odjeljenja dru\u0161tvenih nauka CANU, brojnih izdanja-publikacija Ekonomskog fakulteta \u2013 IDEI, SIZ-a za nau\u010dne djelatnosti SR Crne Gore, Dru\u0161tva ekonomista Podgorice. Bila je \u010dlan Redakcije za istoriju Crne Gore, Savjeta i Redakcije \u201eCrnogorske bibliografije 1494\u20131994\u201d. i urednik za ekonomske nauke, Savjeta Prosvjetnog rada. Imala je mentorski rad sa studentima na redovnim i poslijediplomskim studijama.<\/p>\n U nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkom radu usmjerena je na istra\u017eivanja iz oblasti privrednog razvoja, privrednog sistema i ekonomske politike. Objavila je preko 640 bibliografskih jedinica, 17 knjiga (u osam je koautor), 23 monografije, 155 \u010dlanaka, 101 referat, od \u010dega 15 na me\u0111unarodnim konferencijama, preko 190 studija i projekata (kao autor i koautor), ve\u0107i broj enciklopedijskih odrednica, ekspertskih ocjena, recenzija, prikaza i dr. U\u010destvovala je u izradi 88 nau\u010dnih publikacija i zbornika radova (od kojih 33 u izdanju CANU). Citirana je od ve\u0107eg broja autora i predstavljena u vi\u0161e spomenica i monografija. Obavljala je zna\u010dajne funkcije na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore (predsjednik Savjeta), u IDEI (predsjednik Nau\u010dnog vije\u0107a), u SIZ-u za nau\u010dne djelatnosti CG (predsjednik Izvr\u0161nog odbora), Savjetu zajednica za nau\u010dni rad Jugoslavije, strukovnim organizacijama i asocijacijama u Crnoj Gori i Jugoslaviji. Bila je urednik struke tri oblasti za \u201eEnciklopediju Crne Gore\u201d. Predlo\u017eena je iz SFR Jugoslavije (1990. godine) za eksperta Ujedinjenih nacija za oblast Populaciona politika i porodica. Uz redovan nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dki rad, bila je aktivni dru\u0161tveno-politi\u010dki radnik do 1990. godine. Obavljala je niz zna\u010dajnih funkcija u dru\u0161tveno-politi\u010dkim organizacijama i skup\u0161tinama u Op\u0161tini Podgorica, Republici Crnoj Gori i SFRJ. Bila je, pored ostalog, \u010dlan: Centralnog komiteta Narodne omladine CG, Centralnog vije\u0107a Saveza sindikata Jugoslavije, delegat-poslanik i predsjednik Odbora za dru\u0161tveno-ekonomske odnose i politi\u010dki sistem Skup\u0161tine SR Crne Gore, \u010dlan Predsjedni\u0161tva SSRN Jugoslavije i dr. Bila je zamjenik sekretara Odjeljenja dru\u0161tvenih nauka CANU (2010\u20132016), \u010dlan (ranije sekretar) Odbora za ekonomske nauke CANU, sada Odbora za ekonomske nauke, demografiju i antropologiju, \u010dlan Redakcije \u201eEkonomike\u201d, me\u0111unarodnog \u010dasopisa za ekonomsku teoriju i praksu, saradnik vi\u0161e \u010dasopisa. Dobitnik je brojnih dru\u0161tvenih priznanja, me\u0111u kojima su najva\u017enija: Trinaestojulska nagrada (1984), Nagrada oslobo\u0111enja Titograda (1977), Orden rada sa zlatnim vijencem (1986), Priznanje Nau\u010dnog dru\u0161tva ekonomista Jugoslavije (2002) i dr. Najva\u017enije knjige: \u201eRaspodjela nacionalnog dohotka i njen uticaj na razvoj jugoslovenske privrede\u201d (1976); \u201eSistem i politika raspodjele poslije reforme\u201d (1983); \u201ePromjene u razvoju dru\u0161tvenih djelatnosti\u201d (1988); \u201eOsnovna obilje\u017eja neproizvodne potro\u0161nje u Crnoj Gori\u201d (1990); \u201eDugoro\u010dne tendencije u razvoju Crne Gore i Jugoslavije\u201d (1992); \u201eRazvoj Crne Gore do 2000. godine\u201d, koautor (1996); \u201eNeproizvodna potro\u0161nja i promjene u privrednom sistemu\u201d (1999); \u201eMonografija: Institut za dru\u0161tveno-ekonomska istra\u017eivanja \u2013 IDEI 1965\u20132000\u201d (2001); \u201eNauka i razvoj nauke u Crnoj Gori kroz vrijeme\u201d (2011); \u201eGlobalizacija, mala zemlja, razvoj \u2013 Crna Gora (studije i \u010dlanci)\u201d (2021). Za vanrednog \u010dlana Crnogorske akademije nauka i umjetnosti izabrana je 12. decembra 2003, a za redovnog 19. decembra 2008. godine. U braku sa suprugom Brankom istaknutim dru\u0161tveno-poiti\u010dkim radnikom (1939-2020) izrodila je dvije \u0107erke koje su nastavile njenim stopama i to: dr Maju Kosti\u0107-Mandi\u0107 redovnog profesora na Pravnom fakultetu Univerziteta Crne Gore i dr Tatjana-Tanja, Kosti\u0107 doktor elektrotehni\u010dkih nauka, nau\u010dnik-inovator Tatjana-Tanja Kosti\u0107 radi od 2016. godine radi kao vi\u0161i ICT stru\u010dnjak kod \u0161vajcarskog operatera prenosnih sistema, Svissgrid i aktivno razvija standarde za razmjenu podataka za evropske i regionalne procese koji primenjuju evropske mre\u017ene kodove.<\/em><\/strong><\/p>\n <\/em><\/strong><\/p>\n MITAR OTA\u0160EVI\u0106 SJE\u0106ANJA NA JEDAN \u017dIVOT<\/strong><\/p>\n <\/strong><\/p>\n U \u017eelji da napravim \u0161to vi\u0161e lijepih slika o Dugom Dolu i starim guvnima i ku\u0107ama u jednoj staroj kamenoj obnovljneoj iz dvori\u0161ta laju psi na mene pu\u0161teni dok se bijeli omanje stado ovaca pramenki ali i koza. Iz daljine vi\u010de stariji \u010dovjek gromkog glasa: ,,Dobar si bastadur kada ti basta pribli\u017eit se ovim mojim \u010duvarima. \u201d Ispred mene izlazi pravi gor\u0161tak koji bez obzira na ozbiljne godine mi \u010dvrsto ste\u017ee ruku i predstavi se rije\u010dima: ,,Ja sam Mitar Petrov Ota\u0161evi\u0107, voza\u010d u penziji koji se ovdje rodio sada ve\u0107 daleke 1948. godine i dobro mi do\u0161ao mom\u010de. Ovdje ti drugujem sa njegu\u0161kom planinom i mojim omanjim stadom tokom \u010ditave godine. Majka Vidosava ro\u0111ena \u010cavor sa na\u0161im ocem je izrodila pored mene brata mi Marka i sestru Krstinju. Ovdje je bila velika nema\u0161tina i sirotnja nije bilo lako opstati na ovim prostorima. Oni \u0161to su \u017eivjeli u polje govorili su za nas. Kada mi ne mo\u017eemo opstati u varo\u0161 (misli na njegu\u0161ko polje) kako \u0107e oni opstati na selo. Kada sam krenuo u osnovnu \u0161kolu po\u0161ao sam u kratke pantalonice i u podgori\u010dke gume (vrsta obu\u0107e) za noge. Majka nam je plela od vune \u0161to du\u017ee \u010darape kako bi na\u0161a tijela za\u0161titili od studeni, mraza i snjegova. Ovaj gor\u0161tak jakog glasa \u010dije su dlanovi i prsti ogrubjeli od rada i \u017eivota otkriva nam svoju ljubav prema uzgoju ovaca pa ka\u017ee: ,,Ovce uzgajam vi\u0161e od tri decenije, pramenka je najbolja rasa za ove na\u0161e pa\u0161nja\u010dke kamenjare ali i za polje. Pamtim da je prije pola vijeka svaka ku\u0107a u Njegu\u0161e imala u prosjeku od dvadesetak do maksimum osamdeset ovaca po kravu jednu ili vi\u0161e a svaka ku\u0107a je obavezno imala tovarnu \u017eivotinju magarca ili konja. Na\u0161a planina je Kriva\u010da ali mi na nju nismo izdizali jer je na\u0161e stado u porodici bilo malo pa nije bilo potrebe za izdizanjem. Danas bi ste lako izbrojali svu stoku po Njegu\u0161a. Penziju sam stekao kao voza\u010d koji je radio u ,,Autoboki\u201d, Izgradnji ili bolje re\u010deno ,,Gradnja\u201d pa tek onda ,,Kartona\u017ea. \u201d Ka\u017ee da mu porodica predstavlja najve\u0107i uspjeh i zadovoljstvo pa navodi: ,,Imam dva sina Krsta i Pericu i \u0161\u0107erku Sne\u017eanu udatu Miju\u0161kovi\u0107. Jedan sin mi \u017eivi na Cetinje a drugi u Tivat. Kod starijeg sina imam dva unuka i oni moj \u017eivot ispunjaju na posebno lijep na\u010din. Kako ste stariji sve vas vi\u0161e vu\u010de rodni kraj. To je kraj \u0111e su nastale brojne generacije onih \u0161to su od kamena i te\u0161kog \u017eivota gradili na\u0161u budu\u0107nost i \u0161kolovali nas. A budu\u0107nost je uvijek znala da bude neizvjesna. Sunce obasjava staru Mitrovu ku\u0107u koja krasi kamenjar u kome je nastala nedaleko od nje je borova \u0161uma koja plijeni mirisima, snijeg se polako topi a ovce i koze se razdragano kre\u0107u preko snijega. \u010cuje se po neko zalutalo jagnje kako bleji, dok savija doma\u0107i rezani duvan Mitar Ota\u0161evi\u0107 pun vedrine govori o mladima: ,,Mladi treba da cijene rodno mjesto. Pa o\u0107e li ostati na njega ili ne\u0107e neka idu \u0111e im je bolje ali da ga vole. Moji unuci samo tako vole Njegu\u0161e i \u010desto mi dolaze.\u201d Polako se pozdravih Mitrom Ota\u0161evi\u0107 koji je neke od najte\u017eih ali i najljep\u0161ih trenutaka svoga \u017eivota podijelio samom. Treba polako krenuti ka Cetinju podne je odavno pro\u0161lo.<\/p>\n <\/p>\n TOPONIMI DUGOG DOLA <\/strong><\/p>\n <\/strong><\/p>\n Toponimi nam dosta toga kazuju o mjestima na kojima su nastali i koja se pominju na Njegu\u0161ima. Zaostav\u0161tinu Rada Ljesara koristim kako bih prikazao sve toponime uz izvjesne gre\u0161ke i ispravke koje unosim a koji su podljedica tehni\u010dke gre\u0161ke ili prelaska toponima u atare sela kojima ne pripadaju.<\/em><\/strong> Toponimi Dugog Dola su: Aluga-\u0161uma, Bazdanj-potok, Bogojeva glava-uzvi\u0161enje, 1253 mnv, Bogojeva glava-\u0161uma, pa\u0161njak, Brankove njive-njive, livade, Brestica-pitka voda, Brlo\u0161ke lazine-\u0161uma, pa\u0161njak, Buva\u010de-\u0161uma, pa\u0161njak, Bulja\u010da-\u0161uma, pa\u0161njak, Bukovica-\u017eiva voda, Bukovica-kameniti prevoj, pa\u0161njak, Bukovica-njiiva, livada, Bukovica planinski prevoj, Velji kam-pa\u0161njak, Vi\u0161e dola-\u0161uma, Vi\u0161e Lopatina dola-kamenjar, pa\u0161njak, Vi\u0161e Pi\u0161teti-kamenjar, pa\u0161njak, Vi\u0161e D\u017eade-kamenjar, pa\u0161njak, Vodna jama-kamenjar, Vrh Bukovice-kamenjar, pa\u0161njak, Vukosavovi\u0107a gumno-gumno i ikolni pa\u0161njak, Vu\u010devo \u017edrijelo-kameniti prolaz, Vu\u010dja rupa-\u0161uma, Glavica-pa\u0161njak, kamenjar, Golo brdo-\u0161uma, kamenjar, Golo brdo-\u017eiva voda, Golobrcka voda-voda iznad pi\u0161teta, Gologuzica-du\u017ea kamena plo\u010da slu\u017eila za klizanje, okolni kamenjar, Gornja Kriva\u010da-\u0161uma, Gornji Kunji do-\u0161uma, livada i pa\u0161njak, Gro\u0161ina-pa\u0161njak, kamenjar, Guste smreke-pa\u0161njak kamenjar, Davidova pe\u0107ina-pe\u0107ina i okolni kamenjar, Velja greda-pa\u0161njak, kamenjar, Donja Kriva\u010da-livada, pa\u0161njak, Dru\u0161in doline-njive livade, Duboka rupa-livade \u0161uma, Dugi do-njiva, livada, Dugodoljske rupe-\u0161ume, \u0110evoja\u010dki do-njive, \u017darbine-livada pa\u0161njak, \u017dvaoca-kamenjar, pa\u0161njak, Za Bukovicom-kamenjar pa\u0161njak, Za glavicom-livada pa\u0161njak, Za Golo brdo-\u0161uma, pa\u0161njak i livade, Za Donjom krivinom-kamenjar pa\u0161njak, Za \u017ddrijelo-livade, pa\u0161njak, Za Kapom-\u0161uma, pa\u0161njak, Za Lani\u0161ta-kamenjar pa\u0161njak, Zavr\u0161je-njiva livada, Zanovjetni brijeg-livada, pa\u0161njak, Zelene lazine-\u0161uma, pa\u0161njak, Ivanov brijeg-kamenjar pa\u0161njak, Ivanov laz-njive, livade i \u0161uma, Ispod Bogojeve glave-\u0161uma, Ispod Bukovice-kamenjar, pa\u0161njak, Ispod Pi\u0161teti-njive pa\u0161njak, Ispod \u010cekanja-\u0161uma pa\u0161njak, Javorske aluge-\u0161uma, Jasike-\u0161uma, pa\u0161njak, Jasi\u010dko \u017edrijelo-\u0161uma, pa\u0161njak, Jevik-\u0161uma, pa\u0161njak, Kapa-\u0161uma, pa\u0161njak, Kapa dugodoljska-\u0161umovito uzvi\u0161enje i pa\u0161njak, Kod vode-livada, pa\u0161njak, Kod glavice-kamenjar, pa\u0161njak, Kod Lopatina dola-\u0161uma i pa\u0161njak, Kod Pera na Bukovicu-naziv kafane sa okolinom, Konopi\u0161ta-njiva, livada, Ko\u010dine-njive, livade, Kraj \u0111evoja\u010dkog dola-livada, pa\u0161njak, Keckovo \u017edrijelo-\u0161uma, Kriva\u010dko \u017edrijelo-uzvi\u0161enje pa\u0161njak, Kriva\u010dko osoje-\u0161uma, pa\u0161njak, Kunj do-njive, livade, Kunje \u017edrijelo-po\u010divalo na prevoju, Lani\u0161ta-njive, livade, Lopatin do-oranice, livade, Ljut-\u0161uma, pa\u0161njak, Ljutica-\u0161uma pa\u0161njak, Mali \u0160anik-\u0161uma, pa\u0161njak, Malo \u017edrijelo-pa\u0161njak, Malo \u010cekanje-livada pa\u0161njak, Mari\u0107evo gumno-gumno i okoni kamenjar, Mari\u0107eva kula-kulina usred sela uz gumno, Miku\u0161a-\u0161uma, pa\u0161njak, Na vrh Bukovice-kamenjar, pa\u0161njak, Na vrh Bogojeve glave-\u0161uma, pa\u0161njak, Niz (uz) Bukovicu-put, Niz (uz) Pi\u0161tet-put, Niz (uz) Kunj do-put, Orah-pa\u0161njak, Osoje-pa\u0161njak, O\u0161tra glavica-pa\u0161njak, kamenjar, Papratna strana-\u0161uma, Pejove skale-pa\u0161njak, Petkove rupe-njive, livade, Pi\u0161tet-\u017eiva voda, Po vi\u0161e Pi\u0161teta-kamenjar, Pod Alugom-njive, livade, Pod Velji kam-njive, livade, Pod Vlahovi\u0107a torijun-kamenjar, pa\u0161njak, Pod Kunj do-\u0161uma, Pod putem-\u0161uma, Pod Radove lazine-pa\u0161njak, Pod torijun Marka Radova-pa\u0161njak, Pod cestu-\u0161uma, Po\u010divalo-\u0161uma, Potok (na potok)-centar sela, Pr\u0161eva dolina-njiva, Prodoli-pa\u0161njak, Radojkova lazina-livada pa\u0161njak, Rada\u0161kovica-\u0161uma, Radujevina-\u017eiva voda, Raduleov do-njiva, livada, Rujeva strana-kamenjar, Rupa od po\u010divala-\u0161uma, pa\u0161njak, Rupice-kamenjar, pa\u0161njak, Savovi\u0107a gumno-put, Toroslazine-\u0161uma, pa\u0161njak, Smreke-\u0161umarak, pa\u0161njak, Solioca-\u017eiva voda, Toro\u010d aluga-\u0161uma, Torijun vi\u0161e Lopatina dola (Gnjilavice)-okuka na cesti, Torijun vi\u0161e Perove kafane-okuka na cesti, Torijun u Gojanovoj gredi-okuka na cesti, Torijun Vlahovi\u0107a-okuka na cesti, Torijun Marka Radova Vrbice-okuka na cesti iznad sela, Torijun na Bukovi\u010dku vodu-okuka na cesti, \u0106eli\u0161ta-\u0161uma, pa\u0161njak, U vrh Bukovice- kamenjar pa\u0161njak, U vrh Radojkove lazine-\u0161uma, pa\u0161njak, U dio jamine-njiva, Crveno guvno-njive, Crkva Svetog Nikole-crkva i groblje, Crni vrh-\u0161uma, \u010cekanje-raskrsnica puteva, \u010cekanje-napu\u0161teno naselje, \u010cista strana-\u0161uma i kamenjar iznad sela, D\u017eada-pu iznad sela, \u0160anik-\u0161uma, pa\u0161njak, oranice i livade, \u0160anik-voda.<\/p>\n <\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista Ponedeljak 13. februar. 2023. godine sam se odlu\u010dio da posjetim prvo selo koje vas srije\u0107e u nizu oglrice njegu\u0161kih sela a to je selo Dugi Do. Njegova ljepota koja se ogleda u prostranoj uvali u kojoj je smje\u0161teno krije brojne lijepe pri\u010de lijepe od kojih su mnoge pale […]<\/p>\n","protected":false},"author":61346,"featured_media":58815,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Pogled-na-panoramu-sela-Dugi-Do-Njegusi.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-fis","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/58804"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/61346"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=58804"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/58804\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":58834,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/58804\/revisions\/58834"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/58815"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=58804"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=58804"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=58804"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Bozo-Paraca-sa-svojim-roditeljima.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Jedna-od-starih-kuca-na-Dugom-Dolu-Njegusi.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Bozo-Paraca-ispred-jedne-od-starih-bistijerni.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Kuca-prvog-crnogorskog-botanicara-sa-Njegusa-Krsta-Pejovica.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Vuko-Scepanov-Pejovic-prvi-vojno-pomorski-oficir-Crne-Gore-scaled.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Milica-Pejovic-Kostic-akademik-CANU.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Mitar-Otasevic-ispred-svoje-stare-porodicne-kuca.jpg\")
![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Omanje-stado-ovaca-i-koza-vlasnistvo-Mitra-Otasevica.jpg\")
<\/p>\n![\"\"](\"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/Jedno-od-sacuvanih-guvna-u-selu-Dugi-Do-Njegusi-pod-snijegom.jpg\")