{"id":58838,"date":"2023-02-15T22:43:47","date_gmt":"2023-02-15T21:43:47","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=58838"},"modified":"2023-02-15T22:43:47","modified_gmt":"2023-02-15T21:43:47","slug":"najrazvijenije-zemlje-progres-zasnivaju-na-temeljima-nauke-i-obrazovanja-volje-ima-ulaganja-fali","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=58838","title":{"rendered":"Najrazvijenije zemlje progres zasnivaju na temeljima nauke i obrazovanja: Volje ima, ulaganja fali"},"content":{"rendered":"<p>Volje na dr\u017eavnom nivou ima, ali je za razvoj nau\u010dne zajednice potrebno ulagati vi\u0161e. Najrazvijenije zemlje progres zasnivaju upravo na temeljima nauke i obrazovanja i to dovoljno pokazuje koliko je ulaganje u nauku i obrazovanje va\u017eno.<\/p>\n<p>To su, ukratko, poru\u010dili sagovornici \u201cVijesti\u201d sa Univerziteta Crne Gore (UCG) i Nina Drakuli\u0107, \u010dlanica tima koji razvija satelit \u201cLu\u010da\u201d.<\/p>\n<p>Nina i njene kolege Nikola Perovi\u0107 i Filip Jovi\u0107evi\u0107 osniva\u010di su Crnogorske kancelarije za istra\u017eivanje svemira (Montenegro Space Research, MSR) i njihov plan je da u orbitu po\u0161alju prvi crnogorski satelit. Ideju je nedavno podr\u017eao premijer u tehni\u010dkom mandatu Dritan Abazovi\u0107, a Vlada na sjednici pro\u0161le sedmice usvojila i informaciju o podsticanju istra\u017eivanja svemira i razvoju povezanih tehnologija.<\/p>\n<p>U dokumentu navode da ono \u0161to je prva asocijacija na svemirska istra\u017eivanja, nisu uvijek komplikovane i skupe tehnologije:<\/p>\n<p>\u201dNa sam pomen svemirskih istra\u017eivanja i tehnologija, prva asocijacija su opse\u017eni istra\u017eiva\u010dki programi na kojima su anga\u017eovani izvrsni i veliki istra\u017eiva\u010dki timovi, komplikovane svemirske tehnologije, i kompleksne procedure lansiranja istih u svemirski prostor, ali i bud\u017eeti koji se mjere milijardama eura. Me\u0111utim, ono \u0161to promi\u010de obi\u010dnom \u010dovjeku jeste \u010dinjenica da svemirske tehnologije, podaci i usluge, \u010dine neizostavan dio na\u0161eg svakodnevnog \u017eivota i imaju brojne primjene u telekomunikacionom sektoru, navigacionim sistemima, predvi\u0111anju i djelovanju u vanrednim situacijama, saobra\u0107aju, energetskoj infrastrukturi, poljoprivredi, o\u010duvanju \u017eivotne sredine&#8230;\u201d, pi\u0161e u informaciji Vlade.<\/p>\n<p>Dodaje se i da, kada se uzmu u obzir mogu\u0107e primjene svemirskih tehnologija, te to da Crna Gora mora i\u0107i u korak sa savremenim tehnolo\u0161kim razvojem, \u201cpostoji ogroman potencijal koji kao dr\u017eava mo\u017eemo iskoristiti pridru\u017eivanjem postoje\u0107im istra\u017eiva\u010dkim infrastrukturama i razvojem crnogorskog programa podsticanja istra\u017eivanja svemira\u201d.<\/p>\n<p>Svemirski program od zna\u010daja za nau\u010dnu zajednicu<br \/>\nZa tim koji razvija satelit \u201cLu\u010da\u201d, to da dr\u017eava podr\u017ei jedan takav projekat, sasvim je prirodno:<\/p>\n<p>\u201dPremijer je zvani\u010dno podr\u017eao na\u0161 program \u0161to je svakako jedna lijepa vijest, mi se ovim bavimo ve\u0107 godinu, kada smo i osnovali organizaciju MSR. Jedan od na\u0161ih ciljeva jeste razvoj crnogorskog satelita, koji \u0107e zasijati u orbiti. S podr\u0161kom dr\u017eave taj cilj \u0107emo mo\u0107i mnogo br\u017ee ostvariti i nadamo se jednoj saradnji, dugom partnerstvu koje je od samog nastanka MSR bilo i prirodno, jer mi na najbolji na\u010din predstavljamo na\u0161u zemlju i njeni smo ambasadori\u201d, rekla je Drakuli\u0107 \u201cVijestima\u201d.<\/p>\n<p>Svemirski program, dodaje, svakako bi bio od zna\u010daja za nau\u010dnu zajednicu.<\/p>\n<p>\u201dKonkretno za in\u017eenjere i za ljude koji se bave in\u017eenjeringom. Naravno, tu bi se prona\u0161li studenti fakulteta i Prirodno-matemati\u010dkog (PMF) i Elektrotehni\u010dkog fakulteta (ETF)&#8230; S ozbiljnim razvojem svemirskog programa, otvaranjem novih kancelarija bili bi potrebni i ljudi iz ostalih sfera, kao \u0161to su pravo, jer znate &#8211; postoji i svemirsko pravo koje je jako bitno u ovoj cijeloj pri\u010di, a tu su, naravno, i ekonomisti, ako \u017eelimo ne\u0161to sami da proizvodimo i neko ko \u0107e da vodi te interne finansije\u201d, ka\u017ee ona.<\/p>\n<p>Od takvog jednog programa o\u010dekuje mnogo.<\/p>\n<p>\u201dBenefiti bi bili ogromni. Crna Gora nema infrastrukturu, ali malo po malo, kao \u0161to bi rekli u narodu &#8211; kamen po kamen, napravi\u0107emo jednu kulu\u201d, ka\u017ee Nina, uz nadu da \u0107e Crna Gora u bliskoj budu\u0107nosti imati centar za svemirska istra\u017eivanja i nauku.<\/p>\n<p>Sa univerziteta pozdravljaju, nemaju dovoljno informacija<br \/>\nNajave Vlade o svemirskom programu, pozdravljaju i sa dr\u017eavnog Univerziteta. Ipak, detaljnije nisu komentarisali, jer, kako su rekli \u201cVijestima\u201d, nemaju dovoljni informacija.<\/p>\n<p>\u201dSvaka progresivna ideja i progresivini pomak je pozdravljen od akademske zajednice UCG, me\u0111utim UCG nije dio ovog projekta i nemamo dovoljno informacija o svemirskom programu koji je u najavi da bismo ga mogli komentarisati s aspekta kapaciteta i njegove vrijednosti\u201d, rekli su redakciji.<\/p>\n<p>Dodaju da na UCG postoje studijski programi koji imaju \u0161iroku primjenu na tr\u017ei\u0161tu rada, u okviru prirodnih i tehni\u010dkih nauka.<\/p>\n<p>\u201dA svoje mjesto i vrijednost mogu da na\u0111u i u progresivnim programima. Odnedavno imamo moderan i perspektivan studijski program na Ma\u0161inskom fakultetu koji obuhvata razne akademske dicipline iz STEM spektra, odnosno spektra: nauke (Science), tehnologije (Technology), in\u017eenjeringa (Engineering) i matematike (Mathematics). UCG u kontinuitetu radi na osavremenjavanju studijskih programa i njihovog prilago\u0111avanja tr\u017ei\u0161tu, a ovaj program je jedan od rezultata takvih nastojanja\u201d, rekli su sa dr\u017eavnog Univerziteta.<\/p>\n<p>Dva od tri \u010dlana MSR studenti su dr\u017eavnih studija u Crnoj Gori &#8211; Nina je zavr\u0161ila ETF, a Nikola PMF. Njihov kolega Filip Jovi\u0107evi\u0107 \u0161kolovao se u inostranstvu, gdje je zavr\u0161io ekonomiju i biznis studije u Rimu (University of Buckingham), \u017denevi (Geneva Business school) i Kembrid\u017eu. Nina trenutno pi\u0161e master rad na temu satelitskih komunikacija na Elektrotehni\u010dkom fakultetu Univerziteta u Beogradu.<\/p>\n<p>Nina ka\u017ee da studenti mnoga znanja zapravo mogu ste\u0107i na mati\u010dnim fakultetima, ali i da mnogi put pronalaze u inostranstvu, gdje su, dodaje, ti programi ve\u0107 uveliko razvijeni.<\/p>\n<p>\u201dGdje studenti mogu mnogo lak\u0161e da se prilagode i razvijaju svoje vje\u0161tine\u201d, rekla je ona.<\/p>\n<p>Nina je i jedan od osniva\u010da Montenegrobotics organizacije, koja se oko \u0161est godina bavi robotikom i edukacijom mali\u0161ana u toj oblasti, kao i promocijom STEM disciplina.<\/p>\n<p>\u201dPopularizujemo kroz razli\u010dite projekte takav jedan multidisciplinarni pristup koji je aktuealan u svijetu, u\u010destvujemo na svjetskim takmi\u010denjima, gdje smo ove godine ostvarili veliki uspjeh u \u017denevi i osvojili osmo mjesto u svijetu od 170 zemalja u\u010desnica. Nekako se i MSR rodio iz robotike, na neki na\u010din, jer smo pro\u0161le godine u sklopu takmi\u010denja za robotiku imali CUBESAT projekat i tako su se na\u0161e ideje razvijale dalje\u201d, pri\u010da ona.<\/p>\n<p>Saradnja sa svijetom<br \/>\nIako su osnovne studije zavr\u0161ili na UCG, kako su \u201cVijestima\u201d rekli sa dr\u017eavnih studija, mladi inovatori i UCG dosad nisu sara\u0111ivali.<\/p>\n<p>Sa UCG ipak navode da njihovi studenti, pogotovo master i doktorskih studija, sara\u0111uju sa evropskim i svjetskim nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dkim centrima, u razli\u010ditim sferama nauke.<\/p>\n<p>\u201dTako da bi o svima njima moglo da se govori zasebno, u okviru rada 22 organizacione jedinice. Jedan od njih je u\u010de\u0161\u0107e u programu Evropske organizacije za nuklearna istra\u017eivanja (CERN) u \u017denevi, namijenjen studentima prirodnih nauka. Protekle godine dva studenta UCG, sa PMF-a i ETF-a, imali su priliku da se uklju\u010de u svakodnevni rad CERN-ovih velikih istra\u017eiva\u010dkih timova i posjete laboratorije i postrojenja. U cilju doprinosa razvoju multidisciplinarnih osnovnih, primijenjenih i razvojnih istra\u017eivanja iz prioritetnih nau\u010dnih oblasti, a posebno u segmentu dru\u0161tvenih i humanisti\u010dkih nauka, informaciono-komunikacionih tehnologija i biomedicine, na UCG je osnovan Institut za napredne studije kao nau\u010dnoistra\u017eiva\u010dka institucija\u201d, rekli su sa UCG.<\/p>\n<p>Tim koji razvija satelit \u201cLu\u010da\u201d sada radi na nekoliko projekata i, kako je rekla Nina Drakuli\u0107, dizajniraju i neke male rakete.<\/p>\n<p>\u201dImali smo prelijepu inicijativu slanja dje\u010dijih crte\u017ea u svemir, da bismo popularizovali tu temu kod najmla\u0111ih. Tako\u0111e, tu su i tri vrlo bitna doga\u0111aja Monetenegrobotics organizacije sa partnerima \u010dlanovima na\u0161e organizacije, a koju sponzori\u0161e firma Five Group (FiveG) u kojoj radim, a to su takmi\u010denje FIRST Tech Challenge u Rumuniji 16. februara, FIRST Lego Liga u organizaciji sa Unijom mladih inovatora i pronalaza\u010da regionalno takmi\u010denje u Srbiji, pokretanje prve roboti\u010dke lige za osnovce Montenegro Makers, gdje u\u010destvuju sve osnovne \u0161kole u Crnoj Gori\u201d, nabraja Nina.<\/p>\n<p>Na satelitu &#8220;Lu\u010da&#8221; rade punom parom<br \/>\nKad je u pitanju satelit \u201cLu\u010da\u201d, kako je rekla, rade punom parom.<\/p>\n<p>\u201d\u0160to se ti\u010de satelita \u2018Lu\u010da\u2019 trenutno se radi te\u0161ka papirologija, te\u0161ke analize, jer sve to mora biti idealno, zato u ovom trenutko ne bismo pri\u010dali ni o kakvim brojkama, ni kada su u pitanju finansije, ni kada je u pitanju datum lansiranja, jer jednostavno sve mora biti izdefinisano i iskristalisano do kraja da bismo mogli da pri\u010damo o ne\u010demu. U svakom slu\u010daju, radi se punom parom. Tako\u0111e, glavna podr\u0161ka dr\u017eave nam dolazi u pogledu administracije i regulisanja evropskih regulative da bismo mogli registrovati satelit kao crnogorski\u201d, rekla je ona.<\/p>\n<p>Na pitanje kako ocjenjuju podr\u0161ku dr\u017eave kad je u pitanju nauka, iz MSR ka\u017eu da, prema njima, \u017eelja da se pomogne nau\u010dnoj zajednici postoji, ali da uslovi nisu toliko povoljni.<\/p>\n<p>\u201dNa\u0161 obrazovni sistem se mijenja iz godine u godinu, i poku\u0161ava da ide u korak sa nekim evropskim sistemom, tako da generalno obrazovanje napreduje, uslovi nisu toliko povoljni na\u017ealost, ali nadamo se da \u0107e cjelokupna zajednica doprinijeti da promijenimo tu \u0161iru sliku. Ministarstvo nauke se trudi iz godine u godinu da ide u korak sa inovacijama u svijetu, i mi smo zadovoljni saradnjom koja je krenula nekim sitnim koracima&#8230; Vidimo da postoji \u017eelja da se pomogne nau\u010dnoj zajednici i to je tako bitno, tu su naravno raznorazni programi, dodjele nagrada, evropski fondovi koji finansiraju nau\u010dne projekte\u201d, ka\u017ee Nina.<\/p>\n<p>Kad je u pitanju edukacija najmla\u0111ih, podsje\u0107a da organizacije \u010dija je \u010dlanica rade na tome i da je i to \u0161to su uveli prvu roboti\u010dku ligu doprinijeli na neki na\u010din da se djeca u ranoj fazi upoznaju sa onim \u010dime se ona i njene kolege bave, onim \u201c\u0161to je i sada\u0161njost i budu\u0107nost\u201d.<\/p>\n<p>\u201dI tako sjutra kreiramo kompetente i kvalitetne kadrove\u201d, poru\u010duje Nina.<\/p>\n<p>Bud\u017eet UCG uve\u0107an, ali daleko od potrebnog<br \/>\nSa UCG poru\u010duju da \u201cnajrazvijenije zemlje svijeta svoj progres zasnivaju na temeljima nauke i obrazovanja, tako da je to dovoljan pokazatelj koliko je va\u017eno ulagati u nauku i obrazovanje\u201d.<\/p>\n<p>\u201dBud\u017eet UCG je zna\u010dajno uve\u0107an u posljednje dvije godine, ali je to jo\u0161 daleko ispod o\u010dekivanog i potrebnog nivoa za razvoj nau\u010dno-istra\u017eiva\u010dkih kapaciteta. Ve\u0107 smo ukazivali na uporedene podatke o bud\u017eetima univerziteta u regionu. Univerzitet u Splitu, koji je pribli\u017eno isti po broju studenata ima dvostruko ve\u0107i bud\u017eet, ne\u0161to vi\u0161e od 45 miliona eura, mnogo brojniju istra\u017eiva\u010dku zajednicu, dok Univerzitet u Ljubljani ima bud\u017eet od oko 324,5 miliona eura\u201d, kazali su.<\/p>\n<p>Komentari\u0161u\u0107i pitanje o broju diploma Lu\u010da i kakvu poruku imaju za mlade &#8211; da li je to priznanje va\u017enije od stvarnog znanja koje nose kroz \u017eivot, kazali su da svako, pa i to priznanje, mo\u017ee da zna\u010di podstrek, ali i da se sa diplomama koje validiraju odre\u0111eni stepen znanja ne zaustavlja nijedan razvojni put.<\/p>\n<p>\u201dPa ni sa fakultetskom diplomom sa najvi\u0161om ocjenom. Obrazovanje, usavr\u0161avanje kod najuspje\u0161nijih je cjelo\u017eivotni proces, u kojem se te\u017ei ka konstantnom prevazila\u017eenju sebe. U krajnjem, da bi se definisala formula za uspjeh, treba definisati i uspjeh sam po sebi, a on je \u010desto individualno odre\u0111en\u201d, poru\u010dili su sa dr\u017eavnih studija.<\/p>\n<p>Na pitanje gdje bi napravili prve promjene u ranom obrazovanju, u odnosu na iskustvo u radu sa studentima i tome \u0161ta registruju kao njihove slabosti nakon izlaska iz srednje \u0161kole, ka\u017eu da bi trebalo podsti\u0107i radoznalost i \u017eelju za znanjem:<\/p>\n<p>\u201dSvaki sistem ima svoje prednosti i mane, a \u010dine ga uglavnom ljudi. Uz sve nedostatke sistema treba odati priznanje svima koji su nosioci prosvjetiteljske uloge i na kojima po\u010diva sistem obrazovanja i koji mogu nadomjestiti njegove nedostatke. Radoznalost i te\u017enja za znanjem i tra\u017eenjem odgovora je prva stepenica koja treba da se utemelji na samom po\u010detku\u201d.<\/p>\n<p>U planu i baza eksperata i istra\u017eiva\u010da koje interesuje svemir<br \/>\nKad je u pitanju podr\u0161ka dr\u017eave istra\u017eivanju svemira i razvoju povezanih tehnologija, kako se navodi u informaciji Vlade, aktivnosti Ministarstva nauke i tehnolo\u0161kog razvoja u narednom periodu bi\u0107e usmjerene u tri pravca.<\/p>\n<p>Jedan je kreiranje baze eksternih eksperata koji se bave svemirskim istra\u017eivanjima i razvojem svemirskih tehnologija, ali i kreiranjem nacionalne baze pojedinaca i institucija koji su u Crnoj Gori zainteresovani za tu tematiku.<\/p>\n<p>Drugi je, \u0161to je inicijativa Abazovi\u0107a, prikupljanje podataka o istra\u017eiva\u010dkom programu NVO Montenegro Space Research, procjena istra\u017eiva\u010dkog programa, utvr\u0111ivanje potreba, ali i razmatranje na\u010dina podr\u0161ke dr\u017eave.<\/p>\n<p>U planu je i formiranje Nacionalnog tima za izradu analize stanja, potreba i mogu\u0107nosti u oblasti istra\u017eivanja svemira i svemirskih tehnologija u Crnoj Gori, sa planom rada 2024-2028. godine&#8230;<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Volje na dr\u017eavnom nivou ima, ali je za razvoj nau\u010dne zajednice potrebno ulagati vi\u0161e. Najrazvijenije zemlje progres zasnivaju upravo na temeljima nauke i obrazovanja i to dovoljno pokazuje koliko je ulaganje u nauku i obrazovanje va\u017eno. To su, ukratko, poru\u010dili sagovornici \u201cVijesti\u201d sa Univerziteta Crne Gore (UCG) i Nina Drakuli\u0107, \u010dlanica tima koji razvija satelit [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":58839,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[35,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/02\/5468846_luca_ls.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-fj0","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/58838"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=58838"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/58838\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":58840,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/58838\/revisions\/58840"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/58839"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=58838"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=58838"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=58838"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}