Ovih dana iza\u0161la je iz \u0161tampe monografija \u201eMolika u Crnoj Gori\u201c autora Dragana Markovi\u0107a, dipl. in\u017e. \u0161umarstva i Dragana Ota\u0161evi\u0107a, magistra \u0161umarstva. Molika (Pinus peuce) je vrsta drve\u0107a koja sa botani\u010dkog i \u0161umarskog aspekta predstavlja jedan od nainteresantnijh elemenata dendroflore Balkanskog poluostrva.<\/p>\n
Ona je tercijarni relikt i endemit Balkanskog poluostrva. Autohtona je u Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj, Albaniji i Gr\u010dkoj. Raste u visokim planinama na nadmorskoj visini od 1300 m do 2100 m.<\/p>\n
Moliku je otkrio njema\u010dki botani\u010dar Avgust Grizebah 1839. godine na Pelisteru u Makedoniji. U Crnoj Gori moliku je otkrio botani\u010dar Josif Pan\u010di\u0107 1871. godine u Vasojevi\u0107ima na planini Sjekiririci iznad sela Gra\u010danice.<\/p>\n
Molika raste na planinama sjeveroisto\u010dne Crne Gore, uglavnom na centalnim Prokletijama i njenim produ\u017eecima u pravcu sjevera, koje \u010dini vi\u0161e visokih planinskih vijenaca, kao i na Visitoru.<\/p>\n
Areal molike u Crnoj Gori prostire se od Bjelasice na zapadu, Gusinja na jugu, do Belega (2006 mnv) na sjeveroistoku. Du\u017eina ovog prostora po pravcu jugozapad-sjeveroistok, od Trojana do Belega, je oko 60 km.<\/p>\n
Prostor je naj\u0161iri na profilu Zeletin-Zastan, oko 22 km, a prema sjeveroistoku se su\u017eava u vidu klina. Najsjevernije nalazi\u0161te je iznad sela Ba\u0107, na padinama Belega (2006 m), koje je istovremeno i najisto\u010dnije.<\/p>\n
Najju\u017enije nalazi\u0161te molike je izme\u0111u katuna Zastan i granice sa Albanijom, a najzapadnije u Crnoj Gori, istovremeno i u njenom arealu, je sjeverno od Ursulova\u010dkog jezera, na padinama Cmilja\u010de (1962 m),<\/p>\n
Centralni dio areala molike u Crnoj Gori nalazi se na planinama u krugu polupre\u010dnika 15 km, sa centrom u Plavskom jezeru. Na ovom prostoru nalazi se oko 78% \u0161uma molike od ukupne povr\u0161ine crnogorskih \u0161uma molike.<\/p>\n
Ovom prostoru pripadaju kompleksi molikovih \u0161uma u slivu Lima: Zeletin, Visitor, Bor, Trokus, Bogi\u0107evica, Sjekirica i Mokra planina; u slivu Pe\u0107ke Bistrice Babina gora i Vaganica, kao i \u0161ume molike na metohijskim Prokletijama u izvori\u0161nom dijelu Pe\u0107ke i De\u010danske Bistrice.<\/p>\n
Drugi, znatno manji, kompleks \u0161uma molike nalazi se na sjevernim padinama Hajle, \u0160tedimu i \u017dljebu.<\/p>\n
Pored ova dva velika nalazi\u0161ta, molika se javlja i u vidu manjih sastojina, na jugu pored granice sa Albanijom od Beli\u010da do Trojana, zapadno od Kutske rijeke pored granice sa Albanijom od \u017dijeve glave do Mojana, i na krajnjem zapadu, na Bjelasici.<\/p>\n
Sjeveroisto\u010dno od Hajle, na rastojanju oko 10 km, nalaze se sastojine molike, na padinama Belega, koje su najsjevernije, istovremeno i najisto\u010dnije nalazi\u0161te molike u Crnoj Gori.<\/p>\n
U vertikalnom smislu, \u0161ume molike u Crnoj Gori, izgra\u0111uju visokoplaninski pojas koji se prostire od 1450m nadmorske visine do gornje granice \u0161umske vegetacije, u zavisnosti od visine planinskog masiva.<\/p>\n
Pojedina\u010dno se molika spu\u0161ta do 1040 m, kod Ro\u017eaja, sa desne strane rijeke Crnje, a najvi\u0161a nadmorska visina na kojoj je registrovana molika u Crnoj Gori je 2180 m, na Zavoju iznad Jelenka.<\/p>\n
Stare \u0161ume molike, pra\u0161umskog karaktera, sa\u010duvane su jo\u0161 na manjoj povr\u0161ini na Zeletinu.<\/p>\n
Najdeblje stablo molike na\u0111eno je na Zeletinu, pre\u010dnika 188 cm, visine 25 m. Na Zeletinu je tako\u0111e kod jednog stabla molike procijenjena starost oko 650 godina. Najvi\u0161a izmjerena visina je 36,5 m na Visitoru (Nenova gora). Na Zeletinu stabla pre\u010dnika preko 1 m nisu rijetkost.<\/p>\n
Molika svojim ekolo\u0161kim, ekofiziolo\u0161kim i horolo\u0161kim osobinama pripada ugro\u017eenom dijelu genofonda i zaslu\u017euje za\u0161titu u okviru flore i vegetacije visokih planina.<\/p>\n
Re\u0161enjem Republi\u010dkog zavoda za za\u0161titu prirode (Sl.list CG 76\/2006 ) stavljena je pod za\u0161titu \u010dime je zabranjena njena sje\u010da i kori\u0161\u0107enje. Veliki dio \u0161uma molike nalazi se u okviru NP Prokletije, \u0161ume od Trojana pored albanske granice do kote Trome\u0111a (2366 m) na Bogi\u0107evici.<\/p>\n
Molika se, po svom habitusu, s pravom mo\u017ee nazvati kraljicom crnogorskih \u0161uma. Razloga za to krunisanje ima vi\u0161e nego dovoljno. Elegantna piramidalna i gusta kruna i visoka i vitka stabla \u010dine je posebnom.<\/p>\n
Doda li se tome njena sivozelena boja i mekan dodir dugih \u010detina, kao i polo\u017eaj na kojem raste, prvenstveno na visokim, surovim planinama, onda je vi\u0161e nego jasno zbog \u010dega se smatra kraljicom crnogorskih \u0161uma. Ko\u0161anin (1925) ka\u017ee \u201emolika je najelegantniji bor evropske flore\u201c.<\/p>\n
Molika je kao tercijarni relikt i endemit Balkanskog poluostrva veoma zna\u010dajna za o\u010duvanje biolo\u0161ke raznovrsnosti. Njene \u0161ume koje se nalaze u gornjem visinskom pojasu planina, na veoma strmim padinama, zna\u010dajan su faktor za za\u0161titu zemlji\u0161ta od erozije.<\/p>\n
Monografija \u201eMolika u Crnoj Gori\u201c \u0161tampana je na 152 strane, sadr\u017ei 35 kolor fotografija, 41 tabelu i 24 kartografska prikaza. Za izradu monografije kori\u0161\u0107ene su i citirane 143 literaturne reference, od kojih su 117 bibliografske jedinice, 1 internet referenca, 5 planovi upravljanja i studija opravdanosti osnivanja, 20 dokumenata osnova za gazdovanje \u0161umama (4 op\u0161tih osnova i 16 posebnih osnova).<\/p>\n
Cilj izrade ovog djela je da doprinese boljem poznavanju stani\u0161ta molike kao za\u0161ti\u0107ene vrste i unapre\u0111enju za\u0161tite prirodnih vrijednosti stani\u0161ta molike Monografija je prevedena na engleski jezik i \u0161tampana u dvije verzije, jednojezi\u010dnu i dvojezi\u010dnu.<\/p>\n
Recenzenti Krsti\u0107, Medarevi\u0107 i Kne\u017eevi\u0107, profesori \u0160umarskog fakulteta iz Beograda su ocijenili da je monografija koristna za \u0161umarske stru\u010dnjake, stru\u010dnjake za\u0161tite prirode i \u017eivotne sredine, kao i upravlja\u010de za\u0161ti\u0107enim podru\u010djima.<\/p>\n
<\/p>\n
RTCG<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Ovih dana iza\u0161la je iz \u0161tampe monografija \u201eMolika u Crnoj Gori\u201c autora Dragana Markovi\u0107a, dipl. in\u017e. \u0161umarstva i Dragana Ota\u0161evi\u0107a, magistra \u0161umarstva. Molika (Pinus peuce) je vrsta drve\u0107a koja sa botani\u010dkog i \u0161umarskog aspekta predstavlja jedan od nainteresantnijh elemenata dendroflore Balkanskog poluostrva. Ona je tercijarni relikt i endemit Balkanskog poluostrva. Autohtona je u Crnoj Gori, […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":59076,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2,46],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/03\/IMG-634df96a07dd10e604c3f8cf51250d33-V_1177x900.jpeg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-fmT","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/59079"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=59079"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/59079\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":59082,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/59079\/revisions\/59082"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/59076"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=59079"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=59079"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=59079"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}