{"id":60015,"date":"2023-04-21T06:26:10","date_gmt":"2023-04-21T04:26:10","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=60015"},"modified":"2023-04-20T18:35:25","modified_gmt":"2023-04-20T16:35:25","slug":"zapisi-sa-cavtata-iii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=60015","title":{"rendered":"ZAPISI SA CAVTATA (III)"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Nedelja je dan kada sam odlu\u010dio da obi\u0111em turisti\u010dke komplekse na Cavtatu, sa iskrenom \u017eeljom da probam tradicionalne cavtatske specijalitete ali i da se upoznam sa turisti\u010dkom ponudom. Kao i prethodnih dana odlu\u010dih se da cestom kraj obale zavr\u0161im svoj ritual \u0161etnje koja me ispunjava. Prolazim more prekrasno bistro plavetna boja se preliva, primje\u0107ujem brojne morske je\u017eeve koji su indikator \u010diste \u017eivotne sredine. Staza se pru\u017ea pored samog mora i na njenom kraju sa betonskog dijela prelazite na stazu koju krase borovi, \u010dempresi i mediteransko bilje. Godinama se ovdje najatrakivnije lokacije sa\u010duvane priroda njima dominira \u0161to \u010dini i njenu ljepotu. Nema neplanske gradnje ni uzurpacije zelenih povr\u0161ina. Svako doma\u0107instvo i najmanji pedalj zemlje otete od kamena koristi da zasadi mediteransko i za\u010dinsko bilje, agrumi i vinova loza vidi se posebna kultura naroda koji itekako dobro zna \u0161ta zna\u010di odr\u017eivi razvoj. Na jednoj od najljep\u0161ih i najjatraktivnjih lokacija nalazi se lijepo ure\u0111en i sa\u010duvan vinograd. Nastavljam dalje stazom i primje\u0107ujem da su na ovoj stazi postavljene klupe za predah, odmor ili gledanje zalaska sunca u suton. Pored toga na uzvi\u0161enjima se nalaze hidranti da se u slu\u010daju po\u017eara mo\u017ee odmah reagovati. Pogledi prema moru i ostrvima Mrkan, Bobara i Supetar \u010dine ovu stazu posebnom a njena du\u017eina je punih 7 kilometara. Predamnom se u toj prelijepoj \u0161umi pojavljuje lijepo ure\u0111eno igrali\u0161te za djecu. Nakon pre\u0111enih petsto metara pojavljuje se jedan od najljep\u0161ih hotela u Cavtatu hotel Croatia.<\/p>\n

\"\"
Arhitektonsko remek-djelo hotel Croatia, Cavtat<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

TURISTI\u010cKI POTENCIJALI CAVTATA<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Hotel Croatia je fascinantno arhitektonsko rje\u0161enje arhitekte Slobodana Mili\u0107evi\u0107a. U toj nepreglednoj borovoj \u0161umi izme\u0111u mediteranskog bilja uklopljen je da ne remeti prirodnu ravnote\u017eu ovaj velelepni hotelski kompleks. U ovom kutku raja nalazi se petsto soba koje jednim dijelom gledaju ka moru sa visokih lijepo ure\u0111enih kamenitih stijena i kamenitih pla\u017ea koje su tako lijepo ure\u0111ene. Kada ga ugledate u punoj njegovoj formi imate osje\u0107aj da je gra\u0111en rukama vizionara koji su bili van svog vremena. Ispod prizemnih balkona mediteransko bilje \u010dini ljepotu ovog pejza\u017ea svom svojom ljepotom. Kako pi\u0161e Maja Rilovi\u0107-Koprivec u svom autorskom \u010dlanku Pola stolje\u0107a Hotela Croatia u Cavtatu: ,,Istori\u010dari arhitekture isti\u010du Mili\u0107evi\u0107ev cavtatski Hotel Croatia kao jedan od najhrabrjih i najambicioznjih modernisti\u010dkih hotela hrvatske obale Jadrana, kojima je 2018. godine veliku izlo\u017ebu Toward a Concrete Utopia: Architecture in Yugoslavia 1948-1980, posvetio i \u010duveni Muzej moderne umjetnosti u Njujorku.\u201d<\/em><\/strong> Hotel Croatia izgra\u0111en je 1973. godine, Hotel Croatia raspola\u017ee sa 480 soba i 7 apartmana i pru\u017ea sve udobnosti hotela najvi\u0161e kategorije. Uz dvije prirodne pla\u017ee, od kojih sjeverna pla\u017ea nosi Plavu zastavu. Svojevremeno je Udru\u017eenje arhitekata Mediterana proglasilo ga najljep\u0161im hotelom na Mediteranu. Iskren da budem kada vidite ispred sebe ovaj velelpni hotel sti\u010dete utisak da je to vanvremenski projekat koji je izgra\u0111en za sve generacije i sva godi\u0161nja doba da djeluje kao kosmi\u010dki brod na ovoj hridi koja prkosi Jadranu. Kroz gustu borovu \u0161umu i mediteransko bilje i rastinje kojim je okru\u017een \u010ditav hotel spustih se ponovo ka obali. Grupa restorana u samom centru starog jezgra Cavtata nudi tradicionalnu mediteransku kuhinju, od \u0161koljki, riba, ri\u017eota, razli\u010ditih salata, pasti i pica. Veliki izbor vina i razli\u010ditih vrsta dezerata a ja ba\u0161 \u017eelim probati ne\u0161to \u0161to je dobro i tradicionalno. Pored hotela Croatia tu su i hoteli: Cavtat, Albatros, Supetar, Remisens Hotel Epidaurus brojne vile i apartmani ponuda za svakog a raspon cijena veoma razli\u010diti no sada u drugoj polovini aprila mo\u017ee se na\u0107i smje\u0161taj po prihvatljivim i popularnim cijenama.<\/p>\n

\"\"
Pogled iz borove \u0161ume na ostrva u Cavtatu<\/figcaption><\/figure>\n

Na osnovu glasova turista, Cavtat je zauzeo visoko trec\u0301e mesto na listi najboljih destinacija u Evropi 2021. godine. Od 20. januara do 10. februara 2021. milioni putnika i turista iz cijelog svijeta glasali su za svoje omiljene destinacije, uklju\u010dujuc\u0301i Cavtat, Pariz, Rim, Kanarska ostrva, Kapadokiju, Kapri, Firencu, Bragu i druge. 2021. godine je pobijedila portugalska Braga, dok je Rim zauzeo drugo mesto. Ovo je drugi put da je Cavtat nominovan za najbolju destinaciju u Evropi. Prvi put je 2019. godine u\u0161ao u prvih 10, a 2021. kao jedini predstavnik Hrvatske zauzima \u010dak 3. mjesto.<\/p>\n

\"\"
Pogled iz gradske marine na Cavtat<\/figcaption><\/figure>\n

U jednom obli\u017enjem restoranu \u017eelja mi je bila da probam jedno od \u010duvenih i nadaleko poznatih konavaoskih vina izbor je pao na vina vinarije Crvik. <\/strong>Prema dubrova\u010dkom arhivu, Porodica Crvik \u017eivi u Konavlima od 1500. godine. Uzgojem vinove loze porodica se bavi vi\u0161e vjekova, a proizvodnjom vina ne\u0161to vi\u0161e od 100 godina \u2013 ta\u010dnije od 1897. kada je prva generacija vinara njihov pra\u0111ed Andro gradi svoj vinski podrum, tj. vinicu, kako se ka\u017ee u Konavlima. Vinica postaje sredi\u0161te \u017eivota porodice, koja proizvodi vino. Godine 1993. Andro Crvik, tre\u0107a generacija vinara u porodici okre\u0107e novu stranicu u istoriji vinarije, pa \u0161iri proizvodnju i gradi modernu vinariju te osvaja niz nagrada na raznim sajmovima \u0161irom Hrvatske. \u010cetvrta generacija, sin Petar 2006. godine upisuje Agronomski fakultet u Zagrebu i donosi inovacije u proizvodnji vina, pa se osvajaju nagrade i na inostranim sajmovima. Vinarija se nalazi u Konavlima, zelenoj oazi nedaleko od Dubrovnika, u pitoresknome selu Komaji smje\u0161tenom u \u0161umi na bre\u017euljcima izme\u0111u Konavoskog polja s jedne strane i mora s druge strane. Unutar sela prostiru se mala kra\u0161ka polja \u0161irine 100-500 metara, koja se du\u017einom prostiru od Cavtata do Vitaljine, poznata kao konavoska \u201ccrvenica\u201d. U ponudi su bijela, crna i rose vina vinarije Crvik ja sam se odlu\u010dio za crno vino naziva ,,Vilin ples\u201d<\/strong> zato \u0161to mi djeluje inspirativno raspiruje ma\u0161tu a puno sam i pisao o vilama i legendama tako da sve ima svoju dra\u017e. Nakon prvog gutljaja uvidio sam da je to vino prefinjenog bukea i arome. Vrijeme je prolazilo u tako lijepoj atmosveri dok sam ja sve zapisivao u svojoj bilje\u017enici. Trenuci koji opu\u0161taju i smiruju u Cavtatu.<\/p>\n

\"\"
Hotel Supetar na Cavtatu<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

GASTRONOMSKA PONUDA U CAVTATU<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/strong>Gastronomija predstavlja posebnu dragocjenost Cavtata, Konavla i Dubrovnika i ja sam sastavio listu od onoga \u0161to bi trebali da probate kada posjetite ove krajeve no krenimo redom: Zelena manestra predstavlja jelo koje se jo\u0161 1480. godine pominje u istorijskim spisima. Zelenu manestru \u010dini mje\u0161avina pr\u0161ute, pancete, kobasice, ov\u010djeg mesa i priprema se sa tri vrste kupusa i kuvanim krompirom; Konavaoski sir iz ulja koji se proizvodi od mje\u0161avine kravljeg, kozjeg i ov\u010djeg mlijeka. U pro\u0161losti se isklju\u010divo pripremao od ov\u010djeg mlijeka a rasa ovaca je bila dubrova\u010dka ruda i bio je ,,suvo \u017euto zlato ovog kraja.\u201d; Divlje \u0161paroge sa jajima; Bob sa maslinovim uljem tradicionalno konavaosko jelo koje se pripremalo za one koji su puno radili. U kuhinji ovih krajeva dominira maslinovo ulje, \u0161paroge, bob, riba, krompir neke vrste pe\u010denja ispod sa\u010da. Zapravo kada malo bolje analiziram oni koji su \u017eivjeli na ve\u0107im nadmorskim visinama u selima su pripremali \u010de\u0161\u0107e jela od mesa oni iz priobalja vi\u0161e jela od ribe \u00a0sa puno dodataka povr\u0107a i mediteranskih za\u010dina.<\/p>\n

\"\"
Jedno od starih zdanja na Cavtatu<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

MANTALA POSLASTICA ZA SVA VREMENA I PRILIKE<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Mantala predstavlja poslasticu koja je obilje\u017eila Mediteran kroz mnoge istorijske i vremenske epohe. Danas, vjekovima poslije, s istim sastojcima, istim na\u010dinom pripremanja i arhitekturom krasi tradicionalne prazni\u010dne stolove i kroz izuzetan ukus povezuje nas sa drevnim, anti\u010dkim \u2013 latinskim, arapskim i osmanskim stolovima. Kako pi\u0161e na Blogu Muzeji i Galerije Konavala navodi se: ,,Mantala se priprema u vrijeme branja gro\u017e\u0111a, to jest po\u010dinje se pripremati kad se me\u010di gro\u017e\u0111e za vino. Tada se slatki sok, onaj prvi iscije\u0111eni, jo\u0161 uvijek sok koji onda fermentacijom postaje vino, napravljen naj\u010de\u0161\u0107e od nekoliko vrsta gro\u017e\u0111a, ukuvavo na ognju najmanje na \u010detvrtinu i to prije nego bi zapo\u010deo proces vrenja. Ukuvavanje bi trajalo satima, a tako ukuvana te\u010dnost opojna mirisa zapravo je \u010disti gro\u017e\u0111ani \u0161e\u0107er i \u010dini bazu za izradu mantale, a najbolji je od sorte loze Dalmatinka ili jo\u0161 boji Mali plavac visokog sadr\u017eaja \u0161e\u0107era. U Konavlima se zove varenik i kao takav je mogao stajati mjesecima u zatvorenim posudama, no Konavoke su uglavnom po dobivanju varenika nastavljale s pripremom mantale. Uz kvalitetan varenik izuzetno je bitna koli\u010dina bra\u0161na koja se dodaje, a Konavoke su dodavale takozvanu predrtu p\u0161enicu. Rije\u010d je o krupno mljevenom bra\u0161nu od doma\u0107e p\u0161enice te je va\u017eno da ima od vrlo krupnog, pa i cijelo zrno do fino mljevenog. Mora biti raznovrsne fino\u0107e i najboje je na starinskom kamenom mlinu. I kad se varenik ukuva, odma se stavja prvo p\u0161enica i treba stalno mije\u0161at da ne zagori. I dok se varenik i p\u0161enica kuvanjem sljubljuju i pro\u017eimaju, Konavoke bi dodale malo karanfili\u0107a, kore od doma\u0107eg limuna i ora\u0161\u010di\u0107a, ponekad oraha, a ko je imao, dodao bi i drugih miro\u0111ja. Kad bi se smjesa dobro ukuvala izlila bi se u drvenu kutiju u koju bi se prethodno stavila mokra krpa dobro posuta skroz po cijelom povr\u0161ini cimetom. Po mantali opet se pospe cimet i tako ostavi da se su\u0161i. Nakon \u0161to bi se mantala osu\u0161ila, izvadila bi se iz drvene posude i no\u017eem narezala na komade, i tako \u010duvala do Bo\u017ei\u0107a. Mantala se nekad kao izrazito cijenjena poslastica konzumirala isklju\u010divo za posebne prilike,\u00a0 za vrijeme bo\u017ei\u0107nih festi koje i kalendarski slijede nedugo nakon perioda su\u0161enja iste, pa se ta tradicija zadr\u017eala i danas, dodu\u0161e u ne\u0161to izmijenjenom obliku.<\/p>\n

Moj odmor se polako privodio kraju a ja sam se trudio da vam samo kroz jedan maleni segment ove Cavtatske slagalice pribli\u017eim ovo lijepo mjesto. Ako ne\u0161to o turizmu mo\u017eemo i moramo nau\u010diti mi u Crnoj Gori onda je to duga strategija razvoja turizma. Ova moja posjeta Cavtatu ne\u0107e biti jedina. Sjedoh na klupi i gledam smiraj sunca koje polako zalazi u ruci mi \u010da\u0161a vina a predamnom jedan i jedinstveni Mediteran a u njemu Cavtat dragulj koji nijednog gosta ne\u0107e ostaviti ravnodu\u0161nim.<\/p>\n

\"\"
Autor serijala o Cavtatu na jednoj od kamenih pla\u017ea<\/figcaption><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bo\u017eidar Proro\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publicista \u00a0 Nedelja je dan kada sam odlu\u010dio da obi\u0111em turisti\u010dke komplekse na Cavtatu, sa iskrenom \u017eeljom da probam tradicionalne cavtatske specijalitete ali i da se upoznam sa turisti\u010dkom ponudom. Kao i prethodnih dana odlu\u010dih se da cestom kraj obale zavr\u0161im svoj ritual \u0161etnje koja me ispunjava. Prolazim more prekrasno […]<\/p>\n","protected":false},"author":61346,"featured_media":60022,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2,16],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/04\/Pogled-na-staro-jezgro-Cavtata.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-fBZ","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60015"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/61346"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=60015"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60015\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":60024,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/60015\/revisions\/60024"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/60022"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=60015"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=60015"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=60015"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}