{"id":61283,"date":"2023-07-22T07:00:53","date_gmt":"2023-07-22T05:00:53","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=61283"},"modified":"2023-07-22T07:05:16","modified_gmt":"2023-07-22T05:05:16","slug":"izgradnja-zicare-na-lovcenu-za-vrijeme-austro-ugarske-monarhije-seilbahn-cattaro-krstac-cetinje-i","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=61283","title":{"rendered":"IZGRADNJA \u017dI\u010cARE NA LOV\u0106ENU ZA VRIJEME AUSTRO-UGARSKE MONARHIJE SEILBAHN CATTARO \u2013 KRSTAC \u2013 CETINJE (I)"},"content":{"rendered":"

Priredio: Bo\u017eidar Pror\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publcista<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Izgradnja \u017ei\u010dare na Lov\u0107enu za vrijeme vladavine Austro-ugarske monarhije predstavlja jednu dragocjenu nedovoljno prezentovanu i istorijski intresantnu pri\u010du koja zavre\u0111uje vi\u0161e pa\u017enje. Poseban doprinos u istra\u017eivanju ove teme i brojnih \u010dinjenica pru\u017eio nam je Velizar Radonji\u0107 istaknuti istra\u017eiva\u010d kulturne i graditeljske ba\u0161tine Crne Gore. Ujedno on je i autor vrijedne knjige Hronika graditeljstva Crne Gore. Zahvaljuju\u0107i njemu ali i dostupnim istorijskim izvorima kao i sopstvenim i drugim istra\u017eiva\u010dima prezentova\u0107emo ovdje jedan lijepi segment istorije Lov\u0107ena i Crne Gore koji je on predstavio u \u010dasopisu in\u017einjerske komore Crne Gore ,,Pogledi\u201d 2013. godine<\/em><\/strong>. Kroz ovu istorijsku pri\u010du moramo po\u010deti sa istorijatom razvoja infrastrukture u vrijeme Austro-ugarske monarhije kako bi pri\u010da bila kompletna.<\/strong><\/p>\n

\"\"
Vojna objava o pripremi terena za \u017ei\u010daru<\/figcaption><\/figure>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

PO\u010cETAK RAZVOJA JADRANSKE \u017dELJEZNICE<\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Sve je manje onih koji se sje\u0107aju da je, do 1968. godine, postojala \u017eeljeznica \u010dija je zadnja stanica bila u Zelenici (za one koji ne znaju \u2013 Zelenika je naselje i luka u Op\u0161tini Herceg Novi). Ova \u017eeljeznica je izgra\u0111ena i pu\u0161tena u saobra\u0107aj 16. jula 1901. godine. Povezivala je Zeleniku i Boku sa Gabelom, Uskopljem… i dalje sa Sarajevom, Be\u010dom… Evropom. \u017deljeznicu je izgradila Austrougarska monarhija u \u010dijem sastavu se nalazila i Boka Kotorska. Austrougarska monarhija je tada bila najmo\u0107nija evropska sila, a Boka va\u017ena strate\u0161ka ta\u010dka. \u017deljeznica je omogu\u0107avala brz i jednostavan transport putnika i roba, a u ratu – transport vojnih jedinica, naoru\u017eanja i municije. Imaju\u0107i sve to u vidu Austrougarska je imala ambicije da izgradi \u201eJadransku\u201d \u017eeljeznicu, odnosno da prugu od Zelenike produ\u017ei do Skadra. Pozivali su se na pravo koje im je davao \u010dlan 29. Berlinskog ugovora: \u201eCrna Gora \u0107e se sporazumjeti sa Austro-Ugarskom o pravu ove na izgradnju i odr\u017eavanje jednog puta i \u017eeljeznice preko nove crnogorske teritorije.\u201c Ideja o izgradnji \u017eeljeznice Zelenika \u2013 Bar \u2013 Skadar nije nai\u0161la na odobravanje Dvora na Cetinju.<\/em><\/strong> Slavko Burzanovi\u0107 u \u010dlanku \u201ePrva Crnogorska \u017eeljeznica\u201c pi\u0161e: \u201eNa Cetinju ova ideja bila je neprihvatljiva iz vi\u0161e razloga. Nije se radilo samo o koristima koje bi od pruge Austrougarska vojska mogla da ima u slu\u010daju rata sa Crnom Gorom, ve\u0107 i o uspostavljanju potpune ekonomske dominacije mo\u0107ne carevine nad svojim ju\u017enim susjedom \u0161to bi naravno imalo i politi\u010dkekonsenkvence. Kona\u010dno, izgradnja pruge Zelenika – Bar – Skadar omogu\u0107ila bi ja\u010danje austrougarskog uticaja u Albaniji, na prostoru gdje je i Crna Gora imala i politi\u010dkih i teritorijalnih pretenzija.\u201d Uz to, ekonomski prioriteti Crne Gore su zahtijevali izgradnju saobra\u0107ajnica koje bi povezivale neke druge djelove dr\u017eave. Pridr\u017eavaju\u0107i se osnovnih pravila diplomatije, Kralj Nikola je zahtjeve Austrougarske odbijao sa puno diplomatskog takta, ostavljaju\u0107i uvijek ot\u0161krinuta vrata za eventualni nastavak pregovora. To je i bio razlog da Austrougarska ne odustaje od ideje o izgradnji Jadranske pruge.<\/p>\n

\"\"
\u017di\u010dara i utovar robe na Pra\u0107i\u0161tima<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

ELEKTRI\u010cNA \u017dELJEZNICA<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong><\/p>\n

Po\u010detkom dvadesetog vijeka Kotor je bio va\u017eno upori\u0161te K.u.K. mornarice (Carska i kraljevska ratna mornarica Austrougarske – kaiserliche und k\u00f6nigliche Kriegsmarine, poznatija pod kraticom K.u.K. Kriegsmarine). Kotor je bio njihova druga ratna luka i u njemu se iskrcavala velika koli\u010dina hrane, oru\u017eja, municije i idrugog ratnog materijala. Kotor je bio va\u017ean trgova\u010dki centar i trgova\u010dka luka. Nepristupa\u010dan teren i odsustvo kvalitetnih saobra\u0107ajnica (postojao je samo kolski put Kotor \u2013 Krstac \u2013 Cetinje izgra\u0111en krajem devetnaestog vijeka) ograni\u010davali su transport roba prema unutra\u0161njosti Crne Gore i dalje prema Srbiji i Albaniji i bili klju\u010dna ko\u010dnica razvoju trgovine, samim tim i razvoja luke i grada Kotora.<\/p>\n

Crnogorski Dvor je i dalje odbijao saglasnost za izgradnju Jadranske \u017eeljeznice. Istovremeno je po\u010dela izgrdadnja Barskog pristani\u0161ta i \u017eeljeznice od Bara do Virpazara. To je zna\u010dilo usmjeravanje roba prema luci Bar i njen transport \u017eeljeznicom ka unutra\u0161njosti Crne Gore. Kotor bi time izgubio svoj strate\u0161ki zna\u010daj kao trgova\u010dki centar, a u velikoj mjeri i kao vojna luka. Imaju\u0107i u vidu sve ove okolnosti, kao i potrebu \u0161irenja trgovine samim tim i ekonomskog i politi\u010dkog uticaja Carevine, u ministarstvima trgovine i \u017eeljeznica su, 1908. godine, do\u0161li na ideju da putnike, robe i po\u0161tu od Kotora do Cetinja prevoze \u017eeljeznicom. Imali su ideju da na ovom projektu okupe insdustrijalce i investitore iz Austrougarske i eventualne investitore iz Boke i Crne Gore. Za vo\u0111enje projekta je imenovan Hugo Herzfelder, jevrejin, ro\u0111en u Brnu (\u010ce\u0161ka). Herzfelder je bio ugledan i sposoban poslovan \u010dovjek sa jakim vezama na Austrougarskom dvoru, trgova\u010dkim krugovima i industrijalcima mo\u0107ne carevine. Imao je i dobre veze sa preduzetnicima iz Boke i Crne Gore.<\/p>\n

\"\"
Austrijska \u017ei\u010dara u zale\u0111u Kotora<\/figcaption><\/figure>\n

Izrada projekta je povjerena kompaniji A.E.G. Union Elektrizit\u00e4ts-Gesellschaft iz Be\u010da. Projektom (ura\u0111en je samo Generalni projekat) je predvi\u0111ena izgradnja \u017eeljeznice od Kotora do Cetinja. Polazna stanica je bila u Luci Kotor. Pruga bi i\u0161la zalivom do naselja Muo. Tu se pravi zaokret i isto\u010dnom padinom \u0160kaljara po\u010dinje uspon prema tvr\u0111avi Gora\u017eda. Uspon se poslije tvr\u0111ave savla\u0111uje sa \u010detiri serpentine – koje su ne\u0161to malo ju\u017enije od serpentina puta. Pruga se odatle penje na prevoj Krstac. Na tom dijelu, na visini od oko 1000 metara nadmorske visine, planirana je pruga sa zup\u010dastim pogonom (Abtov zub\u010dasti pogon), poput nekih bosanskih pruga. Za ostali dio pruge planiran je adhezioni pogon. Trasa pruge od prevoja Krstac prema Cetinju ne bi imala ve\u0107ih uspona, a planirana je obodom Kopita, Erakovi\u0107a, kroz Kriva\u010dko \u017edrijelo, \u010culice, Suvo polje i Hum do Cetinja. <\/em><\/strong>Na osnovu tro\u0161kova izgradnje sli\u010dnih \u017eeljeznica u \u0160vajcarskoj I Austrougarskoj, procijenjeno je da bi kilometar pruge sa zub\u010dastim pogonom ko\u0161tao 350.000 kruna, a kilometar pruge sa adhezionim pogonom oko 150.000 kruna. Izgradnja kompletne pruge od Kotora do Cetinja bi, prema tada\u0161njem prora\u010dunu, ko\u0161tala oko osam miliona kruna. Tro\u0161kovi izgradnje elektri\u010dne centrale su procijenjeni na 1,3 miliona kruna, elektri\u010dni vod 600.000 kruna. Toliko bi ko\u0161tale i \u010detiri lokomotive, a deset putni\u010dkih i \u010detiri teretna vagona oko 450.000 kruna. Sve, zajedno, bi ko\u0161talo oko 11 miliona kruna. I ako ova \u017eeljeznica ne bi bila ekonomi\u010dna njena izgradnja je imala geopoliti\u010dki i vojno strate\u0161ki zna\u010daj. Za realizaciju ovog projekta nije bilo dovoljno zainteresovanih ulaga\u010da, a potom su uslijedili Balkanski, a par godina kasnije i Prvi svjetski rat pa je elektri\u010dna \u017eeljeznica od Kotora do Cetinja ostala samo u planovima.<\/p>\n

\"\"
Utovar robe u stanici \u0160kurda<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Izvori i literatura: Velizar Radonji\u0107, \u010caopis Pogledi, 2013. god. Str 106-124 – Berlinski ugovor, Prof.dr Gavro Perazi\u0107, Mr Radoslav Raspopovi\u0107, \u201cMe\u0111unarodni ugovori Crne Gore 1878 \u2013 1918\u201d Zbornik dokumenata sa komentarom, Podgorica 1992. godine; dr Novica Rako\u010devi\u0107: \u201cRazvitak moderne dr\u017eave i gra\u0111anskog dru\u0161tva u Crnoj Gori (1878-1918)\u201d monografija \u201cCRNA GORA\u201d, Knji\u017eevne novine, Beograd 1976. \u2013 Slavko BURZANOVI\u0106: PRVA CRNOGORSKA \u017dELJEZNICA,http:\/\/www.montenegrina.net\/pages\/pages1\/istorija\/cg_od_20vij_do_1_svj_rata\/prva_crnogorska_zeljeznica_s_burzanovic.html-http:\/\/www.zeljeznice.net\/forum\/index.php?\/topic\/11379-kotor-cetinje\/ – Major Nerad, Seilbahn-Bauleitung: DIE SEILBAHN CATTARO \u2013 CETINJE, Norbert Zsupanek, Berlin, maj 2007. – Fotografije: Major Nerad, Seilbahn-Bauleitung: DIE SEILBAHN CATTARO \u2013 CETINJE, Norbert Zsupanek, Berlin, maj 2007.<\/p>\n

\u00a0<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/em><\/strong><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Priredio: Bo\u017eidar Pror\u010di\u0107, knji\u017eevnik i publcista \u00a0 Izgradnja \u017ei\u010dare na Lov\u0107enu za vrijeme vladavine Austro-ugarske monarhije predstavlja jednu dragocjenu nedovoljno prezentovanu i istorijski intresantnu pri\u010du koja zavre\u0111uje vi\u0161e pa\u017enje. Poseban doprinos u istra\u017eivanju ove teme i brojnih \u010dinjenica pru\u017eio nam je Velizar Radonji\u0107 istaknuti istra\u017eiva\u010d kulturne i graditeljske ba\u0161tine Crne Gore. Ujedno on je i […]<\/p>\n","protected":false},"author":61346,"featured_media":61289,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[20,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2023\/07\/Stanica-Krstac-II-scaled.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-fWr","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61283"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/61346"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=61283"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61283\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":61291,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/61283\/revisions\/61291"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/61289"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=61283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=61283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=61283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}