{"id":645,"date":"2016-08-20T22:35:18","date_gmt":"2016-08-20T20:35:18","guid":{"rendered":"http:\/\/madeinmontenegro.com\/n\/?p=645"},"modified":"2016-08-20T22:50:56","modified_gmt":"2016-08-20T20:50:56","slug":"negativan-prirastaj-u-polovini-opstina-evo-gdje-je-najgore-stanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=645","title":{"rendered":"Negativan prira\u0161taj u polovini op\u0161tina: sjever najugro\u017eeniji"},"content":{"rendered":"

Od 23 crnogorske op\u0161tine, u 11 vi\u0161e ljudi umire nego \u0161to se ra\u0111a. Po negativnom prirodnom prira\u0161taju prednja\u010de op\u0161tine na sjeveru dr\u017eave, a najalarmantnija situacija je u Pljevljima. Sociolozi ocjenjuju da su uzroci opadaju\u0107eg demografskog trenda na sjeveru nedostatak posla, lo\u0161i dru\u0161tveno-ekonomski odnosi, kao i ga\u0161enje obrazovnih institucija.<\/p>\n

<\/div>\n
\n
\n

Iz godine u godinu sjever Crne Gore sve je prazniji. Ljudi odlaze prema Podgorici<\/strong> i jugu Crne Gore<\/strong>, a nije mali broj onih koji idu prema tre\u0107im zemljama. Rezultat sve masovnijih odlazaka je i negativan prirodni prira\u0161taj u \u010dak polovini op\u0161tina u Crnoj Gori, dominantno na sjeveru.<\/p>\n

<\/div>\n

U prvih pet mjeseci 2016. godine, 11 op\u0161tina imalo je negativan prirodni prira\u0161taj i ve\u0107ina je sa sjevera. Prednja\u010de Pljevlja, gdje godinama unazad vi\u0161e ljudi umire nego \u0161to se ra\u0111a. U prvih pet mjeseci u Pljevljima se rodilo 79 djece, a u istom periodu umrlo je 190 Pljevljaka, \u0161to je prirodni prira\u0161taj minus 111.<\/p>\n

Iza Pljevalja, najve\u0107i negativni prirodni prira\u0161taj registrovan je u Nik\u0161i\u0107u \u2013 minus 70, Herceg Novom \u2013 34, Cetinju \u2013 28, Kola\u0161inu \u2013 25, \u017dabljaku \u2013 19, Plu\u017einama \u2013 18, Mojkovcu \u2013 16, Danilovgradu \u2013 15, \u0160avniku \u2013 14 i Bijelom Polju \u2013 12. Od primorskih op\u0161tina, negativan prirodni prira\u0161taj jedino je zabilje\u017een u Herceg Novom.<\/p>\n

Od gradova na sjeveru Crne Gore, Ro\u017eaje, Berane, Gusinje, Plav i Andrijevica imaju pozitivan prirodni prira\u0161taj. Najve\u0107i prirodni prira\u0161taj imaju Podgorica (363), Ro\u017eaje (91), Budva i Bar (30).<\/p>\n

Podgorica je grad u koji se najvi\u0161e doseljava stanovni\u0161tva. U prvih pet mjeseci u glavni grad Crne Gore doselilo se 1.068 stanovnika, a u istom periodu iz glavnog grada Crne Gore iselilo se njih 430.<\/p>\n

Najve\u0107a razlika izme\u0111u broja doseljenih i odseljenih registrovana je u Bijelom Polju. Iz tog grada iselio se 301 stanovnik, a doselilo se njih 108. Na drugom mjestu su Pljevlja, koja je napustilo 150 stanovnika za prvih pet mjeseci, a doselilo 47.<\/p>\n

Mladi odlaze jer nema obrazovnih institucija<\/strong><\/p>\n

Sociolog Sr\u0111an Vukadinovi\u0107, u razgovoru za Anadoliju, napominje da je nekoliko razloga za\u0161to se bilje\u017ei negativan prirodni prira\u0161taj.<\/p>\n

\u201cMi danas imamo u pojedinim op\u0161tinama vi\u0161e ku\u0107a koje su zatvorene, nego \u0161to imamo doma\u0107instava. Stopa prira\u0161taja je smanjena, ona se na sjeveru dr\u017eave smanjuje mnogo vi\u0161e u odnosu na ostatak zemlje. Procjenjuje se da \u0107e Crna Gora 2050. godine izgubiti jedan grad, da \u0107e imati deset odsto manje stanovni\u0161tva. Smanjena stopa prira\u0161taja je prisutna iz vi\u0161e razloga. Kriza braka kao institucije, lo\u0161i dru\u0161tveno-ekonomski odnosi, mogu\u0107nost zapo\u0161ljavanja, ali kada je sjever u pitanju, to je rezultat lo\u0161eg odnosa prema sjeveru, ga\u0161enja preduze\u0107a i obrazovnih ustanova. Uostalom, vidjeli smo da je fakultet u Pljevljima uga\u0161en, ne\u0161to sli\u010dno razmi\u0161lja se i za Berane i Bijelo Polje\u201d, ka\u017ee Vukadinovi\u0107.<\/p>\n

On isti\u010de da ako ne postoje obrazovne institucije koje \u0107e ostaviti mlade ljude u tim gradovima, onda ne mo\u017ee se o\u010dekivati neka zna\u010dajna stopa prira\u0161taja.<\/p>\n

\u201cKada je u pitanju sjever, tu je dr\u017eava Crna Gora pala na ispitu, jer danas ni jedan zna\u010dajni kombinat, ni jedno preduze\u0107e na sjeveru ne radi, uga\u0161eno je. Ga\u0161enje fakulteta zna\u010di smrt sjevera na isti onaj na\u010din kao \u0161to ga\u0161enje \u0161kole u selu zna\u010di smrt toga sela. Ne mo\u017ee nam stopa prira\u0161taja na sjeveru biti pozitivna ako mladi ljudi sa sjevera odlaze i ne vra\u0107aju se. Tamo ostaju stariji ljudi, i nema ko da formira porodicu i obezbje\u0111uje kvalitet \u017eivota. I nema tih demografskih \u010dinilaca, a \u010dovjek je najbitniji demografski \u010dinilac, koji mogu potpomo\u0107i razvoj sjevera u tom demografskom smislu\u201c, jasan je Vukadinovi\u0107.<\/p>\n

Procjene UN-a ne idu u prilog demografskom rastu<\/strong><\/p>\n

Podaci za 2015. pokazuju da, kada je u pitanju cjelokupna teritorija Crne Gore, ro\u0111eno je 7.386 djece, dok je u pro\u0161le godine 6.329 ljudi umrlo. Ipak, prema projekcijama Ujedinjenih nacija (UN), Crna Gora \u0107e 2050. godine imati oko 52.000 stanovnika manje, odnosno oko osam odsto.<\/p>\n

Prema tim podacima, negativni demografski trend uslovi\u0107e smanjenje od oko 8,2 odsto stanovnika, pa \u0107e 2050. u Crnoj Gori \u017eivjeti 574.000 stanovnika. Ujedinjene nacije predvi\u0111aju da \u0107e 2100. godine u Crnoj Gori biti jo\u0161 manje stanovnika, odnosno, 437.000. Takvi podaci, prema Ujedinjenim nacijama, svrstavaju Crnu Goru u zemlje sa opadaju\u0107im demografskim trendom.<\/p>\n<\/div>\n<\/article>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Od 23 crnogorske op\u0161tine, u 11 vi\u0161e ljudi umire nego \u0161to se ra\u0111a. Po negativnom prirodnom prira\u0161taju prednja\u010de op\u0161tine na sjeveru dr\u017eave, a najalarmantnija situacija je u Pljevljima. Sociolozi ocjenjuju da su uzroci opadaju\u0107eg demografskog trenda na sjeveru nedostatak posla, lo\u0161i dru\u0161tveno-ekonomski odnosi, kao i ga\u0161enje obrazovnih institucija. Iz godine u godinu sjever Crne Gore […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":649,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[35],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2016\/08\/images-1.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-ap","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/645"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=645"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/645\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":650,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/645\/revisions\/650"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/649"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=645"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=645"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=645"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}