{"id":68919,"date":"2024-08-07T09:22:51","date_gmt":"2024-08-07T07:22:51","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=68919"},"modified":"2024-08-07T09:32:24","modified_gmt":"2024-08-07T07:32:24","slug":"avdo-metjahic-kroz-prizmu-knjizevnosti-i-identiteta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=68919","title":{"rendered":"AVDO METJAHI\u0106 KROZ PRIZMU KNJI\u017dEVNOSTI I IDENTITETA"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bo\u017eidar PRORO\u0106I\u0106, knji\u017eevnik i publicista<\/strong><\/p>\n

\u017divotni putevi \u010desto nas suo\u010de sa brojnim izazovima i isku\u0161enjima, vode\u0107i nas daleko od rodnog kraja i njegovih prelijepih pejza\u017ea. Takva sudbina zadesila je i Avda Metjahi\u0107a, \u010dovjeka koji je sada daleko od svog zavi\u010daja, a koji je kao dijete ro\u0111en u prijelepom plavsko-gusinjskom kraju. Te davne 1947. godine, Avdo je do\u0161ao na svijet kao sin Omera, Bo\u0161njaka, i \u0110ulje, Albanke, koja je sada ve\u0107 stogodi\u0161njakinja. Odrastaju\u0107i u okrilju svoje majke \u0110ulje, Avdo je vaspitan u duhu gor\u0161taka, sa dubokim po\u0161tovanjem i ljubavlju prema obje kulture i oba naroda. \u0110ulja je Avda odgajala sa velikom pa\u017enjom i posve\u0107eno\u0161\u0107u, prenose\u0107i na njega bogatu tradiciju i obi\u010daje oba naroda. U svojoj mladosti, Avdo je upijao ljepote i vrijednosti plavsko-gusinjskog kraja, regiona poznatog po svojoj prirodnoj ljepoti, ali i po kulturnom bogatstvu. Taj kraj, smje\u0161ten izme\u0111u Prokletija planinskih potoka i rijeka, bilo je mjesto \u0111e su se spajale razli\u010dite kulture, jezici i obi\u010daji, \u0161to je Avda u\u010dinilo svjesnim i ponosnim nosiocem tog nasle\u0111a.<\/p>\n

Avdov otac, Omer, u\u010dio ga je vrijednostima koje su bile klju\u010dne za opstanak u tom surovom, ali prelijepom kraju, dok mu je majka \u0110ulja, svojom nje\u017eno\u0161\u0107u i mudro\u0161\u0107u, prenosila ljubav prema porodici i po\u0161tovanje prema razli\u010ditostima. Ona ga je podsticala da cijeni i \u010duva kulturne tradicije oba naroda, kao i da bude most izme\u0111u njih, promovi\u0161u\u0107i mir i razumijevanje. Od majke je nau\u010dio njen maternji jezik albanski. Avdov \u017eivotni put vodio ga je daleko od rodnog kraja, ali sje\u0107anja na djetinjstvo i nauke koje je ponio sa sobom ostale su duboko ukorijenjene u njegovom srcu. Bez obzira na udaljenost, uvijek se vra\u0107ao mislima na planine, doline i ljude plavsko-gusinjskog kraja, koji su mu dali identitet i snagu.<\/p>\n

\"\"
Avdo Metjahi\u0107 pisac zavi\u010daja<\/figcaption><\/figure>\n

U \u017eelji da omogu\u0107i lak\u0161i i bolji \u017eivot sebi i svojoj porodici, Avdo se odlu\u010duje da svoju sre\u0107u prona\u0111e na obalama dalekih Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Tokom svog puta, nau\u010dio je prili\u010dno njema\u010dki, kao i italijanski jezik, jer je proveo skoro godinu dana u Rimu \u010dekaju\u0107i ulaznu vizu za SAD. Taj put nije bio lak – bio je pun izazova, napornog rada, po\u017ertvovanja i borbe za bolje sjutra. Me\u0111utim, odlu\u010dnost i snaga volje vodili su ga ka ostvarenju svojih snova i sigurnije i bolje budu\u0107nosti za svoju porodicu. Avdo je u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama od 1970. godine i pro\u0161ao je kroz sito i re\u0161eto dok nije stao \u010dvrsto na svoje noge. Sve lo\u0161e pro\u0111e kada se radi i misli pozitivno. Kao ma\u0161inac je radio skoro pet godina, sti\u010du\u0107i dragocjeno iskustvo i prilago\u0111avaju\u0107i se novom \u017eivotu.<\/p>\n

O svemu tome Avdo Metjahi\u0107 ka\u017ee:<\/strong> ,,Nikada ne znate \u0161ta \u0107e vam donijeti dan, a \u0161ta no\u0107 i kako sudbina sve to zna da oblikuje. Sre\u0107a me slu\u017eila kroz \u017eivot, pa sam upisao Criminal Justice na jednom koled\u017eu i to kao ve\u010dernju \u0161kolu, \u0111e sam za nekoliko godina zavr\u0161io\u00a0 \u010detiri semestra, odnosno 57 ispita. Radio sam kao alatni\u010dar u jednoj fabrici i zahvaljuju\u0107i \u0161efu koji me upoznao sa svojim bratom, detektivom u njujor\u0161koj policiji i predava\u010dem na policijskoj akademiji, dobio sam priliku da se prijavim i obavim sve pripreme. Nakon \u0161est meseci, postao sam dio policije. Radio sam kao policajac, patrolman, nekih osamnaest mjeseci, a nakon prekomande u Bruklin, posle par mjeseci preba\u010den sam da radim kao slu\u017ebenik policije za odnose sa lokalnom zajednicom \u0111e\u00a0 sam ostao skoro osamnaest godina. Jezici su mi oduvijek i\u0161li dobro, tako da sam 1975. godine, kada sam po\u010deo raditi u policiji, govorio sam \u010detiri jezika: engleski, bosanski, albanski i italijanski, a ne\u0161to manje i njema\u010dki. Upravo zbog toga sam preba\u010den na odsjek za odnose u zajednici.\u201d<\/p>\n

Ve\u0107 tada, krajem sedamdesetih godina, Avdo Metjahi\u0107 je bio duboko svjestan svojih korijena, svog bo\u0161nja\u010dkog\u00a0 identiteta i svog bosanskog jezika. Daljina od svog rodnog plavsko-gusinjskog kraja probudila je u njemu nostalgiju, ali i ljubav prema rodnom kraju. Njegova nostalgija nije bila samo pasivno osje\u0107anje ve\u0107 i motivacija za aktivno djelovanje i ja\u010danje zajednice Bo\u0161njaka u SAD-u. Avdo Metjahi\u0107 dalje navodi:<\/strong> ,,Aktivno sam se posvetio radu na o\u010duvanju i promovisanju Bo\u0161nja\u0161tva od 1979. godine, kada me je inspirisao i anga\u017eovao dr. Jakub Ba\u010di\u0107, profesor na Columbia University. Njegova vizija i posve\u0107enost probudili su u meni sna\u017ean osje\u0107aj du\u017enosti prema na\u0161em narodu. Kroz decenije rada, bio sam u bliskom kontaktu sa Bo\u0161njacima \u0161irom svijeta, iako ih sada sa ove vremenske mnogi na\u017ealost nisu vi\u0161e me\u0111u \u017eivima. Godine 1991. preuzeo sam ure\u0111ivanje Muslimanskog radija sat u Njujorku, \u0161to sam obavljao skoro tri godine. Kroz ovaj medij, imao sam priliku da glas na\u0161e zajednice dopre do \u0161ire publike, ja\u010daju\u0107i svijest o na\u0161em identitetu i kulturi. Aktivno sam u\u010destvovao u brojnim udru\u017eenjima Bo\u0161njaka na ovom kontinentu, rade\u0107i neprestano na o\u010duvanju na\u0161eg kulturnog naslje\u0111a i identiteta. Moja predanost ovoj misiji traje do dana\u0161njih dana, neumorno rade\u0107i na tome da se glas bo\u0161nja\u010dkog naroda \u010duje i uva\u017eava. Kroz sve ove godine, svjedo\u010dio sam mnogim izazovima, ali i trijumfima na\u0161e zajednice, uvijek vjeruju\u0107i u snagu i jedinstvo Bo\u0161njaka. Moje srce i du\u0161a ostaju vezani za ovu plemenitu svrhu, nadaju\u0107i se da \u0107e budu\u0107e generacije nastaviti ovaj va\u017ean posao sa istim \u017earom i posve\u0107eno\u0161\u0107u.\u201d<\/p>\n

\"\"
Avdo Metjahi\u0107 u mislima ka rodnom kraju<\/figcaption><\/figure>\n

Nakon dugog vremena provedenog u Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama, Avdo Metjahi\u0107 je 1989. godine odlu\u010dio posjetiti svoj rodni kraj i tada\u0161nju Jugoslaviju. To iskustvo, koje je za njega bilo na neki na\u010din bolno, Metjahi\u0107 svjedo\u010di sljede\u0107im rije\u010dima: ,,Posjetio sam Jugoslaviju 1989. godine sa mla\u0111im bratom, koji na\u017ealost vi\u0161e nije me\u0111u nama, zajedno sa cjelokupnom na\u0161om porodicom. Proveli smo skoro dva i po mjeseca tamo, ali smo do\u017eivjeli maltretiranja od strane policije i pojedinaca. Posebno u Pe\u0107i, na Kosovu, \u0111e mi je policija prijetila protjerivanjem iz zemlje jer sam, prema njihovim rije\u010dima, \u201cmnogo pitao.\u201d Na aerodromu u Beogradu sam tako\u0111e do\u017eivio neprijatnosti, kao i u Boki Kotorskoj, u Meljinama. Moj brat, koji je \u017eivio na Kosovu i imao kola registrovana u Pe\u0107i, bio je zaustavljan i optu\u017eivan za prekr\u0161aje koje nije po\u010dinio. Zbog tih maltretiranja od strane organa reda, u roku od dva mjeseca, od mene je stvoren nacionalista. To je probudilo u meni pri\u010de koje su ostale u sje\u0107anju od starih ljudi iz raznih vremena, od 1912. godine do pedesetih godina. <\/strong>Bio sam Jugosloven jer sam vjerovao da te narode mo\u017ee ujediniti zajedni\u010dki \u017eivot, putem kojim su i\u0161li do pojave otvorenog nacionalizma. Osamdesetih godina sam li\u010dno upoznao Slobodana Milo\u0161evi\u0107a, koji je tada bio direktor Jugobanke u Njujorku. Da budem iskren, nikada nisam mogao zamisliti da \u0107e iz njega iza\u0107i onakva \u201cgrdosija\u201d i zlo\u010dinac kakvim ga danas opisuju.\u201d<\/p>\n

Ovo iskustvo je ostavilo dubok trag na Metjahi\u0107a, u\u010dvrstiv\u0161i njegovu odlu\u010dnost da se bori za prava i slobodu svog naroda, a njegovo sje\u0107anje na ta vremena ostaje svjedo\u010danstvo o te\u0161kim trenucima kroz koje su prolazili mnogi Bo\u0161njaci i Albanci ali i drugi narodi sa jasnim nacionalnim i etni\u010dkim predznakom.<\/p>\n

\"\"
Vjetrovi sa Prokletija<\/figcaption><\/figure>\n

Metjahi\u0107 je mnogo vremena provodio \u010ditaju\u0107i a snaga brojnih generacija plavsko-gusinjskih pisaca u njemu je probudila duboku \u017eelju i snagu za pisanjem. Duboko svjestan da sve \u0161to se zapi\u0161e ima trajnu vrijednost i neprolaznu ljepotu, posvetio se bilje\u017eenju svojih misli i iskustava. U njemu su odzvanjali glasovi pro\u0161lih vremena, prenosili mudrost i sje\u0107anja pa je kroz pisanje nastojao o\u010duvati tu dragocjenu ba\u0161tinu. Njegova djela nisu bila samo odraz trenutaka, ve\u0107 most i trajnko svjedo\u010danstvo o \u017eivotu, ljudima i doga\u0111ajima koji su oblikovali njegov put.<\/p>\n

O svom \u017eivotnom pozivu da rije\u010dima ostavi trajan trag Metjahi\u0107 isti\u010de:<\/strong> ,,O svom \u017eivotnom pozivu da rije\u010dima ostavi trajan trag, Metjahi\u0107 isti\u010de: ,,\u0160to se ti\u010de pisanja, po\u010deo sam pisati u listu \u201cBo\u0161njak\u201d, kojeg je ure\u0111ivao dr. Ba\u010di\u0107. On me je uvjerio da po\u010dnem aktivno pisati. Tako sam zapo\u010deo svoju prvu knjigu \u201cStara\u010dki muhabeti\u201d, koja je objavljena 2004. godine. Sljede\u0107a knjiga, \u201cMuhad\u017eerluk\u201d, objavljena je 2012. godine. Godine 2016. objavio sam i tre\u0107i roman \u201cD\u017eafer-pa\u0161a Koljindar\u201d. \u010cetvrta knjiga, roman \u201cVjetrovi Prokletija\u201d, iza\u0161la je 2021. godine. Moj poslednji, peti roman \u201cTvr\u0111ava slobode\u201d tako\u0111e objavljen. Pisao sam za \u201cOrbus\u201d, kojeg je u Belgiji ure\u0111ivao Salih \u010cavki\u0107, kao i za \u201cBo\u0161njaci.net\u201d, mada su moje \u010dlanke prenosili mnogi webmagazini. Sada, u poznim godinama, uskoro \u0107u napuniti 78 godina, pa sam usporio sa pisanjem. \u017delim ostatak \u017eivota provesti sa svojom \u0111ecom, unucima i praunucima. Imam petoro uspje\u0161ne \u0111ece, od kojih imam petnaestoro unu\u010dadi a od njih \u010detvoro praunu\u010dadi. Pisanje je bilo moj \u017eivotni poziv, ali sada je vrijeme da se posvetim porodici i u\u017eivam u njihovom dru\u0161tvu. Dio svoje rane mladosti sam proveo na Cetinju \u0111e je moj otac kratko radio. Uvijek sam cijenio Cetinje i Cetinjane jer su u najte\u017eim vremenima znali hrabro da stanu uz Bo\u0161njake, Albance, Hrvate i druge manjebrojne narode u vremenima poplave velikosrpskog nacionalizma.\u201d<\/strong><\/p>\n

\"\"
Avdo Metjahi\u0107 sa svojom autorskom knjigom<\/figcaption><\/figure>\n

\u00a0<\/strong>Avdo Metjahi\u0107 je autor nekoliko zna\u010dajnih romana koji duboko istra\u017euju istoriju, kulturu i identitet Bo\u0161njaka, pri \u010demu koristi \u017eivopisne likove i slo\u017eene narative kako bi o\u017eivio pro\u0161lost i sada\u0161njost. Njegova djela, uklju\u010duju\u0107i \u201cStara\u010dki muhabeti,\u201d<\/strong> \u201cMuhad\u017eerluk,\u201d<\/strong> \u201cD\u017eafer-pa\u0161a Koljindar,\u201d<\/strong> \u201cVjetrovi Prokletija\u201d<\/strong> i \u201cTvr\u0111ava slobode,\u201d<\/strong> pru\u017eaju \u010ditaocima dubok uvid u bogatu istoriju Balkana.<\/p>\n

\u201cStara\u010dki muhabeti\u201d<\/strong><\/p>\n

\u201cStara\u010dki muhabeti\u201d je roman koji se fokusira na pri\u010de starijih ljudi, prenose\u0107i mudrost i iskustva starijih generacija. Metjahi\u0107 koristi lokalni dijalekt i autenti\u010dne dijaloge da o\u017eivi pro\u0161lost, pru\u017eaju\u0107i detaljan prikaz \u017eivota u malim selima. Ovaj roman je hvaljen zbog svoje sposobnosti da prenese su\u0161tinu \u017eivota i kulturnog naslje\u0111a Bo\u0161njaka, stvaraju\u0107i bogate i emotivne pri\u010de koje ostavljaju dubok utisak na \u010ditaoce\u200b\u200b.<\/p>\n

\"\"
Stara\u010dki muhabeti<\/figcaption><\/figure>\n

\u201cMuhad\u017eerluk\u201d<\/strong><\/p>\n

\u201cMuhad\u017eerluk\u201d istra\u017euje sudbine izbjeglica, poznatih kao muhad\u017eiri, koji su bili prisiljeni napustiti svoje domove. Metjahi\u0107 majstorski prikazuje njihove patnje, nade i borbu za o\u010duvanje identiteta u tu\u0111ini. Roman se posebno fokusira na iskustva muhad\u017eira iz plavsko-gusinjskog kraja koji su se na\u0161li u SAD-u. Ovaj roman pru\u017ea autenti\u010dan i dirljiv prikaz migracija i njihovog uticaja na kulturu i identitet Bo\u0161njaka, nagla\u0161avaju\u0107i njihovu borbu za o\u010duvanje svog naslje\u0111a u novim zemljama\u200b\u200b\u200b.<\/p>\n

\"\"
Autorska knjiga Muhad\u017eerluk<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

\u201cD\u017eafer-pa\u0161a Koljindar\u201d<\/strong><\/p>\n

\u201cD\u017eafer-pa\u0161a Koljindar\u201d je biografski roman koji donosi pri\u010du o \u010duvenom dr\u017eavniku i vojskovo\u0111i D\u017eafer-pa\u0161i Koljindaru. Metjahi\u0107 detaljno rekonstrui\u0161e historijske doga\u0111aje vezane za njegov \u017eivot, uklju\u010duju\u0107i borbu protiv crnogorske okupacije Plava i Gusinja. Kroz kombinaciju historijskih \u010dinjenica i fikcije, autor stvara kompleksan portret hrabrog vojskovo\u0111e koji je bio klju\u010dna figura u o\u010duvanju bo\u0161nja\u010dkog identiteta i kulture. Ovaj roman je zna\u010dajan za razumijevanje historije i kulture Bo\u0161njaka na Balkanu\u200b\u200b\u200b.<\/p>\n

\u201cVjetrovi Prokletija\u201d<\/strong><\/p>\n

\u201cVjetrovi Prokletija” fokusira se na hrabrost i plemenitost ljudi iz regiona Prokletija. Kroz \u017eivopisne dijaloge i autenti\u010dne lokalne izraze, Metjahi\u0107 prikazuje otpor lokalnog stanovni\u0161tva protiv razli\u010ditih oblika tiranije i nepravde. Ovaj roman slavi neuni\u0161tivi duh zajednice koja se bori za svoja prava i dostojanstvo, pru\u017eaju\u0107i \u010ditaocima dubok uvid u istorijske nepravde i borbe koje su oblikovale bo\u0161nja\u010dki identitet\u200b\u200b.<\/p>\n

\u201cTvr\u0111ava slobode\u201d<\/strong><\/p>\n

\u201cTvr\u0111ava slobode\u201d istra\u017euje borbu za slobodu i pravdu, fokusiraju\u0107i se na herojsku borbu Bo\u0161njaka i Albanaca protiv represije. Metjahi\u0107 detaljno prikazuje te\u0161ku stvarnost suo\u010davanja sa dr\u017eavnom strahovladom, istovremeno slave\u0107i neuni\u0161tivi duh zajednice koja se bori za svoja prava. Ovaj roman je va\u017ean dokument za razumijevanje kompleksnih istorijskih procesa na Balkanu i simbol otpora i borbe za pravdu\u200b\u200b.<\/p>\n

Metjahi\u0107evi romani su hvaljeni zbog njihove istorijske ta\u010dnosti, bogatog jezika i dubokog razumijevanja kulture i mentaliteta Bo\u0161njaka, Albanaca i Crnogoraca. Njegova djela nude knji\u017eevnu vrijednost i slu\u017ee kao va\u017eni dokumenti za razumijevanje kompleksnih istorijskih i dru\u0161tvenih procesa na Balkanu. Njegove knjige se preporu\u010duju kao dragocjene za one koji \u017eele dublje razumjeti istoriju i kulturu Balkana\u200b.<\/p>\n

Razgovor sa ovim gor\u0161takom iz plavsko-gusinjskog kraja brzo je pro\u0161ao i dok je no\u0107 padala nad njegovim rodnim Prokletijama, ali i nad mojim Lov\u0107enom u daljinama ranog sumraka SAD-a i rane zore Crne Gore, izme\u0111u dva kontinenta i dvije dr\u017eave, ispisah pri\u010du o Avdu Metjahi\u0107u, muhad\u017eiru koji je svoj svijet uspio i knjigama izgradio daleko od Crne Gore. Husein Ba\u0161i\u0107, knji\u017eevni velikam Bo\u0161njaka, je zapisao: Pitali gavrana ima li \u0161ta crnje od njega. A on im odgovorio: \u201eSrce muhad\u017eersko je crnje od mene!\u201c Zato neka moj tekst bude podr\u0161ka insanu-\u010dovjeku koji je na razme\u0111ima dva kontinenta snagom svoje rije\u010di ispisao ovako zna\u010dajna djela, ali neka bude podsjetnik da ga ni Crna Gora nije zaboravila, ma koliko da su gorka \u017eivotna i istorijska iskustva. Jer dok budemo \u017eivi, bi\u0107e i \u017eiva rije\u010d Bo\u0161njaka i sija\u0107e poput zlata, ma koliko da su te\u0161ka vremena i ma koliko da nas lome vjetrovi sa Prokletija.<\/p>\n

\"\"
Avdo Metjahi\u0107 dok zapisuje svoja sje\u0107anja<\/figcaption><\/figure>\n

Svaka rije\u010d i stav Avda Metjahi\u0107a je pitka kao rosne vode Grn\u010dara i Lima, ali i sna\u017ena i o\u0161tra poput stijena Visitora, Prokletija i \u010cakora. Njegove knjige nose u sebi snagu i mudrost planinskih gor\u0161taka, odra\u017eavaju\u0107i bogatstvo kulturnog naslje\u0111a i istorijskih iskustava Bo\u0161njaka. Metjahi\u0107 je kroz svoje knji\u017eevno stvarala\u0161tvo uspio da prenese duh svog naroda, njihove borbe, radosti i tuge, tako\u0111e da ostavi neizbrisiv trag u knji\u017eevnosti. Njegove pri\u010de nisu samo svjedo\u010danstva pro\u0161lih vremena, ve\u0107 poruka da se \u010duva svoje naslje\u0111e, bez obzira na geografske i politi\u010dke prepreke. Dok god postoje ljudi poput Avda Metjahi\u0107a, koji svojim rije\u010dima i djelima \u010duvaju sje\u0107anje na svoje korijene, identitet Bo\u0161njaka \u0107e opstajati i cvjetati. Njegova djela su testament o snazi ljudskog duha i va\u017enosti kulturnog identiteta i kao takva zaslu\u017euju da budu \u010ditana i prou\u010davana \u0161irom svijeta. U njegovim rije\u010dima odjekuje jeka planina, \u0161um rijeka i toplina doma, \u0161to \u010dini njegovu knji\u017eevnost neprocjenjivom riznicom za sve one koji \u017eele razumjeti i osjetiti duh Balkana. Iskreno vjerujem da ni plavsko-gusinjski kraj ne\u0107e zaboraviti svog zavi\u010dajnog pisca, jer Avdo Metjahi\u0107 nije samo autor zna\u010dajnih knji\u017eevnih djela, ve\u0107 i simbol kulturnog identiteta i ponosa ovog kraja. Njegova djela, koja su protkana duhom Prokletija, Plava, Gusinja, Grn\u010dara i Lima, reflektuju bogatu iistoriju, tradiciju i borbu njegovih sunarodnika. Metjahi\u0107 je svojim pisanjem uspio da sa\u010duva i prenese pri\u010de svog kraja, stavljaju\u0107i akcenat na hrabrost, izdr\u017eljivost i snagu karaktera ljudi koji su tu \u017eivjeli a \u017eive i danas.<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bo\u017eidar PRORO\u0106I\u0106, knji\u017eevnik i publicista \u017divotni putevi \u010desto nas suo\u010de sa brojnim izazovima i isku\u0161enjima, vode\u0107i nas daleko od rodnog kraja i njegovih prelijepih pejza\u017ea. Takva sudbina zadesila je i Avda Metjahi\u0107a, \u010dovjeka koji je sada daleko od svog zavi\u010daja, a koji je kao dijete ro\u0111en u prijelepom plavsko-gusinjskom kraju. Te davne 1947. godine, […]<\/p>\n","protected":false},"author":61346,"featured_media":68926,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[36],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/Avdo-Metjahic-za-svojim-radnim-stolom.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-hVB","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/68919"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/61346"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=68919"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/68919\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":68928,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/68919\/revisions\/68928"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/68926"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=68919"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=68919"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=68919"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}