{"id":69470,"date":"2024-08-30T08:55:18","date_gmt":"2024-08-30T06:55:18","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=69470"},"modified":"2024-08-30T08:55:18","modified_gmt":"2024-08-30T06:55:18","slug":"snimak-kamere-na-teritoriji-hajle-u-crnoj-gorifoto-semir-kardovic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=69470","title":{"rendered":"Snimak kamere na teritoriji Hajle, u Crnoj Gorifoto: Semir Kardovi\u0107"},"content":{"rendered":"<p>Ne\u0161to vi\u0161e od dvije decenije, kad je u Crnoj Gori ubijen posljednji primjerak, jedna od kamera na crnogorskom dijelu Hajle, nedavno je snimila balkanskog risa.<\/p>\n<p>\u201cSkakao sam, dva metra u mjestu sam skakao. Mnogo mi je drago \u0161to sam uspio ja da ga na\u0111em\u201d, ka\u017ee za \u201cVijesti\u201d Semir Kardovi\u0107, planinarski vodi\u010d iz Ro\u017eaja, koji ve\u0107 deceniju, u saradnji sa lokalnim i me\u0111unarodnim organizacijama, tra\u017ei dokaz da li balkanskog risa ima na teritoriji Crne Gore.<\/p>\n<p>Iz Agencije za za\u0161titu \u017eivotne sredine (Environment Protection Agency of Montenegro, EPA) kazali su redakciji da je vijest da je ris snimljen na teritoriji Crne Gore sjajna, a da se sad o\u010dekuje potvrda prisustva reprodukcije, odnosno majke sa mladima.<\/p>\n<p>\u201cU tom momentu, mo\u017eemo smatrati da se ovaj \u0161umski fantom vratio u crnogorske divlje \u0161ume\u201d, rekli su \u201cVijestima\u201d.<\/p>\n<p>Snimak kamere na teritoriji Hajle, u Crnoj Gori<br \/>\nSnimak kamere na teritoriji Hajle, u Crnoj Gorifoto: Semir Kardovi\u0107<br \/>\nManje od 50 jedinki stavilo ga na Crvenu listu<br \/>\nBalkanski ris je najmanje brojna podvrsta evroazijskog risa. Iz mre\u017ee za\u0161ti\u0107enih podru\u010dja \u201cParkovi Dinarida\u201d navode da se njegova brojnost procjenjuje na manje od 50 jedinki, zbog \u010dega se, kao krajnje ugro\u017eena, balkanski ris na\u0161ao na IUCN Crvenoj listi ugro\u017eenih vrsta (globalna lista sa podacima o statusu o\u010duvanja vrsta).<\/p>\n<p>Naseljava zapadni dio Sjeverne Makedonije, isto\u010dni dio Albanije i kosovski dio Prokletija. U literaturi, vi\u0161e autora navodi da je, iako rijedak, balkanski ris postojao u Crnoj Gori:<\/p>\n<p>\u201cPavle Rovinski, ruski istori\u010dar koji je u Crnoj Gori proveo dobar dio svog \u017eivota, (19. vijek) govorio je da se prilikom lova \u2018ponekad dolazi i do risa\u2019 odnosno da se \u2018vrlo rijetko nailazi na risa\u2019. Firer, prvi ornitolog, istra\u017eiva\u010d iz Austrije pominje da mu je prestolonasljednik Danilo, koji je do\u0161ao nakon smrti kralja Nikole, u cetinjskom dvoru pokazao krzno od risa ulovljenog 1890. godine u Sutormanu, a da je u jednom dvorskom lovu, novembra 1894. godine u planini Bjelasici, u kome je i on u\u010destvovao, pored ostale divlja\u010di, ubijen i jedan \u2018jaki primjerak\u2019 risa. I Jovan Erdeljanovi\u0107, srpski etnolog, napominje da je u podru\u010dju Bratono\u017ei\u0107a u ranije doba, tako\u0111e, bilo risova\u2019\u201d, navodi autorka Jelena Vuka\u0161inovi\u0107 u tekstu koji je o i\u0161\u010dezavanju divljih vrsta u Crnoj Gori 2021. godine objavila Gra\u0111anska alijansa (GA).<\/p>\n<p>Kardovi\u0107 je kazao da je posljednji ris u Crnoj Gori registrovan prije 22 godine. Sagovornici \u201cVijesti\u201d iz EPA ka\u017eu da je u pitanju jedinka koja je odstrijeljena u jesen 2002.<\/p>\n<p>\u201cDa biste prona\u0161li \u017eivotinju, treba da se pona\u0161ate kao \u017eivotinja\u201d<br \/>\nKao planinarski vodi\u010d, ljubitelj prirode, Semir Kardovi\u0107 vi\u0161e od deceniju aktivno je uklju\u010den u tra\u017eenje te \u017eivotinje. Kako je rekao \u201cVijestima\u201d, za sve to vrijeme, nije bilo i zvani\u010dnih podataka da je neka jedinka registrovana na crnogorskoj teritoriji.<\/p>\n<p>\u201cIma ljudi koji navode da su ga vidjeli, mada \u010desto balkanskog risa pomije\u0161aju sa divljom \u0161umskom ma\u010dkom. Nije isklju\u010deno da ga ima i na drugim mjestima u Crnoj Gori, ali prema mom istra\u017eivanju terena, taj dio gdje je snimljen, bio je i najpogodniji gdje bi mogao da se zadr\u017ei. U proteklih deset godina koliko ga ja aktivno tra\u017eim, dobijao sam mnogo informacija gdje je navodno vi\u0111en, koliko sam mogao da uklopim sa svojim vremenom, uspio sam da pokrijem dio terena gdje sam mislio da bi mogao da bude\u201d, ispri\u010dao je Kardovi\u0107 za \u201cVijesti\u201d.<\/p>\n<p>Kako dodaje, risa i ne mo\u017eete da pratite aktivno, ve\u0107 se prati njegov izvor hrane, teren, ekspoziciju planine i teren&#8230;<\/p>\n<p>\u201cDa biste prona\u0161li \u017eivotinju, treba da se pona\u0161ate kao \u017eivotinja\u201d, ka\u017ee Kardovi\u0107 uz osmijeh.<\/p>\n<p>Da biste prona\u0161li \u017eivotinju, treba da se pona\u0161ate kao \u017eivotinja: Semir Kardovi\u0107<br \/>\nDa biste prona\u0161li \u017eivotinju, treba da se pona\u0161ate kao \u017eivotinja: Semir Kardovi\u0107foto: Privatna arhiva<br \/>\nProgram u koji je ljubitelj prirode i planinarski vodi\u010d iz Ro\u017eaja uklju\u010den u tra\u017eenje risa, kako je kazao, sprovodi se u saradnji sa organizacijom za za\u0161titu prirode iz Francuske.<\/p>\n<p>\u201cVe\u0107 nekoliko godina, sa francuskim biolozima koji dolaze preko organizacije \u2018Nikena Eco Adventures\u2019 iz Podgorice, aktivno tra\u017eimo risa. Francuska organizacija je, prate\u0107i neke izvore gdje bi balkanski ris mogao da bude, u koordinaciji sa lokalnim partnerom i nama vodi\u010dima, odnosno prirodnjacima, poku\u0161ala da stvori sliku gdje bi moglo da ga bude. Mi smo odredili nekako liniju tra\u017eenja, od prokletijskog lanca na granici sa Albanijom, iznad Plava i Gusinja, pa sve do najsjevernijeg dijela Prokletija, odnosno Hajle\u201d, poja\u0161njava on.<\/p>\n<p>Na komentar reporterke da to zvu\u010di kao tra\u017eenje igle u plastu sijena, odgovara potvrdno.<\/p>\n<p>\u201cUpravo to. To i jeste &#8211; kada je neka \u017eivotinjska vrsta rijetka, za koju samo vjerujete i imate nadu da je ima, pritom znate da su tokom protekle decenije u potrazi za risom sve najrelevantnije, ali apsolutno sve, organizacije koje se bave prirodom, odnosno \u017eivotinjskim svijetom &#8211; od Agencije za za\u0161titu prirode, preko Centra za za\u0161titu i prou\u010davanje ptica (CZIP), kroz njihov program za o\u010duvanje krupnih zvjeri, eto, kako sam pokrio te neke lokacije na kojima sam mislio da ga ima, i vjerovao da mo\u017ee da ga bude, prije nekoliko mjeseci je kona\u010dno snimljen kamerom\u201d, pri\u010da Kardovi\u0107 za \u201cVijesti\u201d.<\/p>\n<p>Je li stigao sa Kosova<br \/>\nBalkanski ris je, kako se navodi u stru\u010dnim tekstovima o toj divljoj ma\u010dki, izrazito teritorijalna \u017eivotinja, \u017eivi sama\u010dkim na\u010dinom \u017eivota i na velikoj teritoriji, koje se samo u rubnim djelovima preklapaju.<\/p>\n<p>\u201cU kontakt s drugim jedinkama svoje vrste dolaze jedino u vrijeme parenja. Teritorija mu\u017ejaka \u010desto se preklapa sa \u017eivotnim prostorima \u017eenki. Veli\u010dina \u017eivotnog prostora je promjenljiva i ve\u0107a je kod mu\u017ejaka nego kod \u017eenki. Na veli\u010dinu \u017eivotnog prostora uti\u010de prvoshodno dostupnost plijena i mogu\u0107nost zaklona. Teritoriju obilje\u017eavaju urinom i izmetom\u201d, navode iz \u201cParkova Dinarida\u201d.<\/p>\n<p>Kardovi\u0107 u razgovoru za \u201cVijesti\u201d ka\u017ee da je mogu\u0107e i da je primjerak koji je snimila kamera na teritoriji Crne Gore, neki od onih sa Kosova.<\/p>\n<p>\u201cTa mogu\u0107nost nije isklju\u010dena, ali ako jeste, i ako je pre\u0161ao na teritoriju Crne Gore, to govori da je u nekoj migraciji. To ne mo\u017eemo jo\u0161 da potvrdimo, niti da znamo. Poku\u0161ali smo da uporedimo slike sa prijateljima sa Kosova, koji vode program o za\u0161titi risa, odnosno koji su ga prona\u0161li na kosovskoj strani. Poku\u0161avamo da vidimo da li se radi o istoj jedinki, ali to jo\u0161 ne mo\u017eemo da utvrdimo\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n<p>Prema rije\u010dima Kardovi\u0107a, da je ris snimljen u periodu februar\/mart, kad je sezona parenja, kada bi ta \u017eivotinja pro\u0161la vi\u0161e terena nego ina\u010de, mogu\u0107nost da je u pitanju kosovski primjerak bila bi ve\u0107a.<\/p>\n<p>\u201cMe\u0111utim, ris je snimljen mnogo kasnije, pa vjerujemo da je to zasebna jedinka\u201d, poru\u010duje on.<\/p>\n<p>Neophodna dalja istra\u017eivanja<br \/>\nSagovornik \u201cVijesti\u201d ka\u017ee da dio javnosti i dalje vjeruje da je ris \u010desta vrsta, ali da \u010dinjenica da je registrovano manje od 50 jedinki, dovoljno govori o njegovoj ugro\u017eenosti.<\/p>\n<p>Zato o\u010dekuje i da, nakon \u0161to je jedinka risa snimljena kamerom na teritoriji Crne Gore, i institucije povuku odre\u0111ene poteze i dodaje da bi, uz dosada\u0161nje aktivnosti, trebalo preduzeti vi\u0161e u smislu za\u0161tite, ali i istra\u017eivanja.<\/p>\n<p>\u201cKoliko god da sam ja kao pojedinac entuzijasta, ovdje moraju da reaguju institucije. Svjesni smo i toga koliko se na teritoriji Crne Gore de\u0161ava krivolova&#8230; Vidje\u0107emo dalje korake. Ba\u0161 danas, jo\u0161 jedna grupa francuskih istra\u017eiva\u010da do\u0161la je i istra\u017euje na\u0161e \u0161ume u vezi sa postojanjem risa, a nadam se \u0107emo dobiti jo\u0161 vi\u0161e informacija i vi\u0161e materijala\u201d, ka\u017ee on.<\/p>\n<p>Na pitanje da li bi bilo dobro do\u0107i do snimljene jedinke i da ona na neki na\u010din bude ozna\u010dena, kako bi se moglo pratiti njeno kretanje, Kardovi\u0107 poja\u0161njava da je to kompleksan posao.<\/p>\n<p>\u201cAli veoma, veoma kompleksan, za \u0161ta je, prije svega, potrebno ba\u0161 dugo vremena, mnogo znanja i, sa druge strane, mnogo finansija. A bi li bilo po\u017eeljno, naravno. Kad targetirate jednu jedinku, vi imate puno znanja o tome gdje se kre\u0107e, kako se kre\u0107e, da li pokriva samo jednu regiju ili ide iz zemlje u zemlju. Tako da vidje\u0107emo \u0161ta \u0107e nam budu\u0107nost donijeti\u201d.<\/p>\n<p>Na pitanje o trenutku kad je na snimku sa kamere vidio risa, ka\u017ee da je to za njega bila potvrda ne\u010dega u \u0161ta je vjerovao i \u010demu se nadao svih ovih godina.<\/p>\n<p>\u201cSkakao sam, dva metra u mjestu sam skakao. Stvar je u tome da sam, bukvalno, dobio potvrdu ne\u010dega u \u0161ta sam vjerovao i \u010demu sam se nadao. Ja i dan danas dobijam informacije da su ga ljudi vidjeli i na teritoriji Pljevalja, \u017dabjaka, beranske op\u0161tine. Prije nekoliko, bila je pri\u010da i da su ga ljudi vidjeli ubijenog u jednoj kafani i to niko ne istra\u017euje, da vidi da li je to ta\u010dno. Kad sam objavio snimak, javilo mi se 50 ljudi, tvrde kako risa vi\u0111aju svaki dan. Ali to sve ne zna\u010di, ako nemate fizi\u010dki dokaz. A sa druge strane, mnogo mi je drago \u0161to sam ja uspio da ga na\u0111em\u201d, kazao je Kardovi\u0107.<\/p>\n<p>CZIP je kroz program za o\u010duvanje krupnih zvjeri, u periodu od novembra 2014. do juna 2018, na podru\u010djima Nacionalnog parka \u201cProkletije\u201d, kao i na pograni\u010dnim oblastima izme\u0111u Crne Gore i Kosova, i Crne Gore i Albanije sproveo \u010detiri nezavisne sezone monitoringa balkanskog risa putem foto-zamki. U toku svake sezone, pozicija foto-zamki je mijenjana u koordinaciji sa kolegama sa Kosova i iz Albanije. U periodu monitoringa, tada nije potvr\u0111eno prisustvo balkanskog risa u Crnoj Gori.<\/p>\n<p>Program oporavka balkanskog risa u Sjerevnoj Makedoniji i Albaniji sprovodi se od 2000, a u Crnoj Gori i na Kosovu od 2013. godine.<\/p>\n<p>Izvor: Vijesti.me<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Ne\u0161to vi\u0161e od dvije decenije, kad je u Crnoj Gori ubijen posljednji primjerak, jedna od kamera na crnogorskom dijelu Hajle, nedavno je snimila balkanskog risa. \u201cSkakao sam, dva metra u mjestu sam skakao. Mnogo mi je drago \u0161to sam uspio ja da ga na\u0111em\u201d, ka\u017ee za \u201cVijesti\u201d Semir Kardovi\u0107, planinarski vodi\u010d iz Ro\u017eaja, koji ve\u0107 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":69471,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[35,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2024\/08\/5588974_2382742_ff.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-i4u","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/69470"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=69470"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/69470\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":69472,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/69470\/revisions\/69472"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/69471"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=69470"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=69470"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=69470"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}