{"id":69491,"date":"2024-09-02T06:00:52","date_gmt":"2024-09-02T04:00:52","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=69491"},"modified":"2024-09-02T12:01:31","modified_gmt":"2024-09-02T10:01:31","slug":"bukva-na-lovcenu-sveto-drvo-i-kult-vjerovanja-kod-podlovcenkih-gorstaka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=69491","title":{"rendered":"BUKVA NA LOV\u0106ENU SVETO DRVO I KULT VJEROVANJA KOD PODLOV\u0106ENKIH GOR\u0160TAKA"},"content":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bo\u017eidar PRORO\u010cI\u0106<\/strong><\/p>\n

Bukva (Lat. Fagus sylvatica<\/em><\/strong>) predstavlja jednu od najbrojnijih i najzna\u010dajnijih \u0161umskih zajednica Evrope, obuhvataju\u0107i \u0161irok spektar stani\u0161ta, od primorske podgorine do najvi\u0161ih vrhova planinskih masiva kao \u0161to je Lov\u0107en. Ova vrsta drveta dominira u mnogim evropskim \u0161umama, pru\u017eaju\u0107i stabilan ekosistem i dom za veliki broj biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. U Crnoj Gori, posebno se isti\u010de rezervat bukovih sastojina na podru\u010dju Konjskog, (Lov\u0107en) koji predstavlja va\u017ean dio za o\u010duvanje ove vrste i njenog prirodnog stani\u0161ta.<\/p>\n

Brojne bukove \u0161ume u Karpatskim planinama i \u0161irom Njema\u010dke stavljene su pod za\u0161titu UNESCO-a zbog svoje ekolo\u0161ke, kulturne i istorijske vrijednosti. Ovi \u0161umski kompleksi ne samo da pru\u017eaju zna\u010dajno stani\u0161te za raznovrsne vrste flore i faune, ve\u0107 imaju i zna\u010dajnu ulogu u ubla\u017eavanju klimatskih promjena kroz skladi\u0161tenja ugljendioksida.<\/p>\n

\"\"
Bukova stabla na karavanskoj stazi ka Majstorima<\/figcaption><\/figure>\n

Jo\u0161 od najstarijih vremena, bukva je imala izuzetno va\u017eno mjesto u mitologiji, kulturi i svakodnevnom \u017eivotu mnogih naroda. Slovenski, anti\u010dki, germanski, pa \u010dak i keltski narodi, pridavali su ovom drvetu posebno zna\u010denje. Kako pi\u0161e u svom radu Lidija Bajuk (,,Sveta bukva \u2013 etnolo\u0161ko-interdisciplinarni ogled\u201c, ,,Mit vjerovanje prostor\u201c , Zagreb 2024. godine <\/strong>) izme\u0111u ostalog nagla\u0161ava: ,,U najstarijemu gr\u010dkom svetili\u0161tu i proro\u010di\u0161tu Dodoni (3000. pr. Hr. \u2013 391. g. n. e.) kult Dione \u2013 Majke Zemlje, a zatim i Diasa (Zevsa), povezan je sa svetom bukvom, umjesto koje se ponekad spominje hrast. Prema anti\u010dkom piscu Lukijanu, boginja Diona i bog Dias \u017eivjeli su u bukovoj kro\u0161nji a sve\u0161tenici su njihovu volju tuma\u010dili prema \u0161u\u0161tanju bukova li\u0161\u0107a. Novija istra\u017eivanja proro\u010dko lisno \u0161u\u0161tanje povezuju sa kultnim bronzanim predmetima, koji vise o bukove grane i poljuljani vjetrom. U anti\u010dkome Rimu taj se kult nastavio u kultu Dijane i Jupitera.\u201c <\/strong><\/p>\n

 <\/strong>Bukva je bila simbol mudrosti, dugovje\u010dnosti i veze izme\u0111u \u010dovjeka i prirode. Posebno je zanimljivo da su mnogi paganski i slovenski obi\u010daji povezani sa svetim drvetom bukvom a i danas postoje odre\u0111eni toponimi, imena mjesta i naselja, koja su dobila ime po ovom zna\u010dajnom drvetu. Bukva je \u010desto bila sredi\u0161te obrednih i ritualnih aktivnosti, \u0161to ukazuje na njen veliki spiritualni zna\u010daj kroz vjekove. O\u010duvanje bukve, kao jednog od klju\u010dnih elemenata evropskih \u0161uma pa i samog Lov\u0107ena od su\u0161tinskog je zna\u010daja ne samo za biodiverzitet, ve\u0107 i za o\u010duvanje kulturne ba\u0161tine i tradicionalnih vrijednosti povezanih sa ovim veli\u010danstvenim drvetom.<\/p>\n

\"\"
Masivna bukova stabla na stazi ka Satanjevi\u0107ima<\/figcaption><\/figure>\n

Gor\u0161taci sa Lov\u0107ena su u pro\u0161lim vjekovima pridavali veliku va\u017enost bukvi, smatraju\u0107i je svetim drvetom slovenskih bogova i centralnim elementom svog duhovnog i svakodnevnog \u017eivota. Stari Sloveni su bukvu po\u0161tovali kao sveto drvo i postojalo je vjerovanje da je ku\u0107a pored koje raste bukva, za\u0161ti\u0107ena od svih uroka. Bukva je bila ne samo izvor resursa, ve\u0107 i simbol povezanosti sa prirodom i duhovnim svijetom. Pod gustim kro\u0161njama bukovih stabala nastajala su plandi\u0161ta, mjesta odmora i okupljanja, \u0111e su gor\u0161taci i pastiri pronalazili uto\u010di\u0161te od vrelog ljetnjeg sunca ili surovih zimskih vjetrova. Na kori bukve ispisivali su poruke, vjeruju\u0107i da \u0107e drvo prenijeti njihove rije\u010di bogovima ili budu\u0107im generacijama. Ove poruke \u010desto su bile ispunjene mudro\u0161\u0107u, vjerovanjima, pa \u010dak i ljubavnim zavjetima.<\/p>\n

\"\"
Katun Kuk pod bukovom \u0161umom<\/figcaption><\/figure>\n

Sakupljali su ljekoviti katran, koji je imao vi\u0161estruku primjenu u narodnoj medicini, od lije\u010denja rana do za\u0161tite od insekata. Proizvodnja \u0107umura od bukovog drveta bila je va\u017ena ekonomska djelatnost. Bukov \u017eir i list sakupljani su u te\u0161kim, gladnim i su\u0161nim godinama, kada je zemlja bila neplodna, kako bi obezbijedili skromniju prehranu za stoku a ponekad i za ljude. Ovaj \u010din pre\u017eivljavanja oslanjao se na duboko poznavanje prirode i njene dare\u017eljivosti. Za bukvu su vezana brojna vjerovanja i pri\u010de o vilama, misti\u010dnim bi\u0107ima koja su, prema narodnom predanju, prebivala u njenim kro\u0161njama. Smatralo se da su vile \u010duvari bukvi, a njihova prisutnost u \u0161umi donosila je sre\u0107u ili nesre\u0107u, zavisno od toga kako su ih ljudi po\u0161tovali. Prema legendi, vile su no\u0107u plesale ispod bukovih stabala, ostavljaju\u0107i tragove u travi koje su ljudi pronalazili ujutro. Vjerovalo se da su oni koji bi zaspali pod bukvom mogli do\u017eivjeti vizije ili \u010dak biti odvedeni u vilinski svijet. Zbog svega ovoga, bukva je zauzimala posebno mjesto u srcima gor\u0161taka, kao simbol snage, izdr\u017eljivosti i duhovne mo\u0107i.<\/p>\n

\"\"
Rezervat bukovih sastojina na Konjskom<\/figcaption><\/figure>\n

Bukovim gran\u010dicama i ivanjskim cvije\u0107em, tokom vjerskih praznika kao \u0161to je Ivanjdan, (7. jul) ki\u0107eni su torovi, ulazi na katunima i mjesta \u0111e se okupljala \u010deljad. Ovaj obi\u010daj, duboko ukorijenjen u narodnoj tradiciji, bio je ispunjen simbolikom za\u0161tite i blagoslova. Smatralo se da bukove gran\u010dice i ivanjsko cvije\u0107e imaju magi\u010dnu mo\u0107 da \u0161tite stoku, doma\u0107instvo i uku\u0107ane od zlih sila, uroka, bolesti i nepogoda. Njihovo postavljanje oko torova i ulaza u katune bilo je ritualni \u010din kojim se obezbje\u0111ivala za\u0161tita i prosperitet tokom cijele godine.<\/p>\n

Osim toga, ove gran\u010dice i cvije\u0107e postavljali su se i na druga va\u017ena mjesta, kao \u0161to su bistijerne, ublovi,  \u0161tale, izvori i ognji\u0161ta,  simbolizovali su obilje, zdravlja i plodnost. Na Ivanjdan, koji je bio jedan od najzna\u010dajnijih praznika u narodnom kalendaru, vjerovalo se da priroda dose\u017ee svoj vrhunac mo\u0107i a bukva, kao sveto drvo, nosila je u sebi tu snagu i energiju. Ki\u0107enje bukovim gran\u010dicama bio je i dio \u0161ireg rituala obilje\u017eavanja prelaska iz prolje\u0107a u ljeto, kada su ljudi izra\u017eavali svoju zahvalnost prirodi i molili za plodnu i rodnu godinu. U nekim krajevima, bukove gran\u010dice i ivanjsko cvije\u0107e ostavljali su na vratima i prozorima kako bi sprije\u010dili ulazak negativnih energija u ku\u0107u a tako\u0111e su ih nosili kao amajlije koje su \u0161titile od uroka. Ovaj obi\u010daj, pre\u017eivjev\u0161i vjekove, svjedo\u010di o dubokoj povezanosti gor\u0161taka sa Lov\u0107ena sa prirodom i vjerovanju u misti\u010dnu mo\u0107 biljaka, posebno bukve, koja je bila za\u0161titnik domova, porodica i stoke. Veselin \u010cajkanovi\u0107 je tako\u0111e zapisao da se u Crnoj Gori na Spasovdan ku\u0107e i oku\u0107nice kitile bukovim i ljeskovim granama i vijencima. Kao i na \u0110ur\u0111ev dan kako bi se ku\u0107a za\u0161titila od udara groma.<\/p>\n

\"\"
Padine \u0160tirovnika pod bukvom<\/figcaption><\/figure>\n

Ostala je izreka me\u0111u gor\u0161tacima Lov\u0107ena: ,,Ubilo te jada koliko bukvu na Kolo\u017eunjsko \u017edrijelo.\u201c<\/strong> Ova izreka nosi u sebi duboko ukorijenjenu predstavu o surovim prirodnim uslovima koji su vladali na Kolo\u017eunjskom \u017edrijelu, dijelu njegu\u0161kog podvr\u0161ja \u0111e su se \u010desto susretale velike oluje, nevremena, silovite ki\u0161e, bure sa mora, gromovi i te\u0161ki snjegovi. Kolo\u017eunjsko \u017edrijelo je bilo poznato po svojoj nemilosrdnoj klimi, \u0111e su bukve, uprkos svojoj otpornosti, bile izlo\u017eene stalnim izazovima prirode. Ova izreka slikovito opisuje snagu i trajnost bukve, ali i patnju i izdr\u017eljivost ljudi koji su \u017eiveli u ovom nepristupa\u010dnom i surovom kraju. Bukve na Kolo\u017eunjskom \u017edrijelu morale su izdr\u017eati nemilosrdne vjetrove i udare bure, \u010desto se savijaju\u0107i do zemlje, ali nikada ne odustaju\u0107i, ba\u0161 kao \u0161to su i gor\u0161taci Lov\u0107ena istrajavali kroz te\u0161ke \u017eivotne izazove. Ova izreka je tako postala simbol borbe protiv neda\u0107a, \u0111e je svaka bukva na Kolo\u017eunjskom \u017edrijelu bila poput hrabrog gor\u0161taka \u2013 izlo\u017eena svim neda\u0107ama, ali nepokolebljiva i postojana. U pro\u0161losti, ove prirodne sile \u010desto su odsijecale sela od ostatka svijeta a ljudi su se oslanjali na svoju snagu i jedinstvo kako bi pre\u017eivjeli zimske mjesece, ba\u0161 kao \u0161to su bukve prkosile nevremenima, postaju\u0107i tako simbol upornosti i snage na sve \u017eivotne te\u0161ko\u0107e.<\/p>\n

\"\"
Katun Vu\u010di do-njegu\u0161ki pod stablima bukve<\/figcaption><\/figure>\n

Danas bukva na Lov\u0107enu predstavlja izuzetno slo\u017een i va\u017ean resurs kojem treba posvetiti punu pa\u017enju i brigu, naro\u010dito u kontekstu klimatskih promjena i sna\u017enog uticaja na ekosistem Lov\u0107ena. Kao jedna od klju\u010dnih vrsta u \u0161umskim zajednicama ovog podru\u010dja, bukva ima presudnu ulogu u o\u010duvanju biodiverziteta, stabilnosti zemlji\u0161ta i vodenih re\u017eima. Me\u0111utim, zbog promjena u klimatskim uslovima, poput porasta prosje\u010dnih temperatura, smanjenja koli\u010dine padavina i u\u010destalijih su\u0161a, bukove \u0161ume postaju sve ranjivije. Ovi stresni uslovi mogu dovesti do slabljenja stabala, pove\u0107ane podlo\u017enosti bolestima i \u0161teto\u010dinama, pa \u010dak i do smanjenja regeneracije mladih biljaka. Zbog ovih izazova, o\u010duvanje bukve na Lov\u0107enu postalo je pitanje od izuzetnog zna\u010daja, ne samo za ekolo\u0161ki balans, ve\u0107 i za o\u010duvanje kulturnog i istorijskog identiteta ovog kraja. Bukva, koja je vjekovima simbolizovala snagu, otpor i duhovnu povezanost gor\u0161taka sa prirodom, sada zahtijeva pa\u017eljivu za\u0161titu i odr\u017eivo upravljanje kako bi nastavila da ima svoju vitalnu ulogu u ekosistemu. Posebno je va\u017eno sprovesti strategije za o\u010duvanje i obnavljanje bukovih \u0161uma, koje uklju\u010duju monitoring zdravstvenog stanja \u0161uma, kontrolu \u0161teto\u010dina, kao i prilago\u0111avanje \u0161umarskih praksi novim klimatskim uslovima. Pored toga, edukacija lokalne zajednice o zna\u010daju bukve i potrebi za njenim o\u010duvanjem klju\u010dna je za dugoro\u010dno odr\u017eavanje ovog ekosistema. Bukva na Lov\u0107enu, simbol brojnih generacija gor\u0161taka, ne predstavlja samo drvo ili \u0161umu, ve\u0107 i dio \u017eive istorije, kulture i tradicije koja se prenosi sa koljena na koljeno. Odr\u017eavanje ovog simbola zahtijeva zajedni\u010dki napor svih, kako bi se obezbijedilo da i budu\u0107e generacije mogu u\u017eivati u njenom hladu, ljepoti i svim dobrobitima koje pru\u017ea. U svijetu sve ve\u0107ih ekolo\u0161kih izazova, o\u010duvanje bukve postaje simbol borbe za o\u010duvanje prirodne ba\u0161tine i kulturnog identiteta Lov\u0107ena i njegovih gor\u0161taka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bo\u017eidar PRORO\u010cI\u0106 Bukva (Lat. Fagus sylvatica) predstavlja jednu od najbrojnijih i najzna\u010dajnijih \u0161umskih zajednica Evrope, obuhvataju\u0107i \u0161irok spektar stani\u0161ta, od primorske podgorine do najvi\u0161ih vrhova planinskih masiva kao \u0161to je Lov\u0107en. Ova vrsta drveta dominira u mnogim evropskim \u0161umama, pru\u017eaju\u0107i stabilan ekosistem i dom za veliki broj biljnih i \u017eivotinjskih vrsta. U Crnoj Gori, […]<\/p>\n","protected":false},"author":61346,"featured_media":69523,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[20,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2024\/09\/fsdafassafdsfda.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-i4P","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/69491"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/61346"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=69491"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/69491\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":69524,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/69491\/revisions\/69524"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/69523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=69491"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=69491"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=69491"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}