Ekonomske mjere koje preduzima Vlada u dijelu uvo\u0111enja akciza na mirna vina imaju za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede. Ove mjere po turizam kao vode\u0107u privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i \u201ePlanta\u017ee\u201c koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg pove\u0107anja dizblanasa na odnos uvoz\/izvoz u Crnoj Gori koji sada, u ukupnom skoru, \u010dini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom doma\u0107ih proizvoda, jedan je od zaklju\u010daka sa Okruglog stola koji je u organizaciji ekonomske redakcije STEGA-e \u2013 strategije za evropsku i gra\u0111ansku Crnu Goru na temu: ,,Budu\u0107nost crnogorskog vinogradarstva sa posebnim osvrtom na Planta\u017ee, kao nosioca razvoja\u201c.<\/p>\n
Zaklju\u010dke sa tog Okruglog stola integralno:<\/strong><\/p>\n U\u010desnici stru\u010dnog\/okruglog stola \u2013 predstavnici nau\u010dne, akadmske i stru\u010dne javnosti, predstavnici dr\u017eavnih organa i privrednih udru\u017eenja i predstavnci vinogradarskog sektora razmotrili su: akciznu politiku i politiku razvoja vinogradarstva u Crnoj Gori, primjenu Fiskalne strategije, Zakona o akcizama, Strategije razvoja vinogradarstva u Crnoj Gori, perspektive i rizike vezani za poslovanje a.d. \u201ePlanta\u017ea\u201c \u2013 Podgorica i utvrdili da :<\/p>\n \u2013 Ekonomske mjere koje preduzima Vlada u dijelu uvo\u0111enja akciza na mirna vina imaju za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede. Ove mjere po turizam kao vode\u0107u privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i \u201ePlanta\u017ee\u201c koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg pove\u0107anja dizblanasa na odnos uvoz\/izvoz u Crnoj Gori koji sada, u ukupnom skoru, \u010dini 14 odsto pokrivenosti uvoza izvozom doma\u0107ih proizvoda.<\/p>\n U Crnoj Gori je 2017. godine ura\u0111ena \u201cRejonizacija vinogradarskih podru\u010dja Crna Gore\u201d, kojom su definisana vinogradarska podru\u010dja za gajenje vinove loze, sortiment i enolo\u0161ki postupci u proizvodnji vina. Pored toga, selekcionisani su klonovi sorte vranac, unaprije\u0111ena kategorija proizvodnje loznog sadnog materijala. Ra\u0111eno je na introdukciji kvalitetnih sorti vinove loze i prou\u010davanjima autohtonih sorti vinove loze (krato\u0161ija, vranac, krsta\u010d, \u017ei\u017eak). Posebna pa\u017enja je poklonjena radu na genet\u010dkim resursima vinove loze koji su dio kulturne i istorijske ba\u0161tine u Crnoj Gori. Njihovim prou\u010davanjima potvr\u0111eno je da je istorija crnogorskog vinogradarstva zapisana u njenim sortama.<\/p>\n Kroz ova istra\u017eivanja potvr\u0111eno je da Crna Gora predstavlja kolijevku vinogradarstva Balkana i trenutno u ovoj oblasti ima ve\u0107e resurs nego bilo koja dr\u017eava u okru\u017eenju. Utvr\u0111en je pedigre genetske povezanosti sorti vinove loze koji pokazuje da je struktura pedigrea sli\u010dna sa najpoznatijim vinskim regionima, Bordoom, La Riohom I Burgundijom, gdje je jedna sorta baza pedigrea a ukr\u0161taju\u0107i se sa drugim sortama stvarala je nove sorte. Otkrivene su 51 sorta nepoznata za nauku \u0161to predstavlja bazu razvoja vinogradarstva Crne Gore za sljede\u0107ih 150 godina. Ove autohtone sorte predstavljaju bazu za borbu protiv klimatskih promena koje negativno uticu na vinogradarstvo. Rezultatima ovih istra\u017eivanja Crna Gora ima najmodernije genetske i genomske nau\u010dne \u010dinjenice za svoje specifi\u010dno autohtono vinogradarstvo, \u0161to je presudno za nau\u010dnu, stru\u010dnu, razvojnu i marketin\u0161ku promociju ove strate\u0161ke grane crnogorske poljoprivrede.<\/p>\n Ovi resursi su osnova za vinski turizam, imid\u017e Crne Gore u svijetu i proizvodnju specifi\u010dnih i tipi\u010dnih vina za ovaj region predstavljaju\u0107i bazu za turizam na svjetskom nivou. Kao najperspektivnija grana poljoprivrede vinogradarstvo i vinarstvo trebaju podsticaj i pove\u0107anje povr\u0161ina pod vinogradima pred ulazak u Evropsku uniju. Vinogradi kao dugogodi\u0161nji zasadi predstavljaju ekolo\u0161ki pristup borbe protiv klimatskih promjena sekvestriraju\u0107i ugljenik i sadnja vinograda i dugogodi\u0161njih poljoprivrednih kultura je element borbe protiv klimatskih promjena. Zahvaljuju\u0107i resursima i vinskom klasteru koga predvode \u201ePlanta\u017ee\u201c sa privatnim proizvo\u0111a\u010dima vinogradarstvo i vinarstvo mora biti poljoprivredna, turisti\u010dka i izvozna grana od najve\u010deg zna\u010daja koja zahtijeva stimulacije, ali i ekspanziju i marketing kao turisti\u010dki i privredni amblem Crne Gore.<\/p>\n Nasuprot navedenom, Vlada je Fiskalnom strategijom, predvidjela uvo\u0111enje akcize na \u201cmirna vina\u201d, odnosno na sva vina osim pjenu\u0161avih na koja je ranije uvedena, od 25 centi po litru bez obzira na kvalitet i cijenu vina. Kako akciza, kao poseban oblik poreza na potro\u0161nju, ulazi u osnovicu obra\u010duna PDV-a, pove\u0107anje sa porezom na ovaj iznos bi iznosilo 30,25 centi po litru, a taj rast bi procentualno pratio i pove\u0107anje trgova\u010dkih mar\u017ei za taj proizvod. U obrazlo\u017eenju ovog predloga u Strategiji je navedeno da bi bilo neopravdano da na \u201cmirna vina\u201d, koja predstavljaju alkoholno pi\u0107e i \u010dija upotreba ima negativnu eksternaliju, odnosno \u0161tetnost po zdravlje stanovni\u0161tva, akciza bude nula eura, kada su ve\u0107 uvedene ili pove\u0107ane akcize na proizvode od \u0161e\u0107era, Ranije, resorno Ministarstvo poljoprivrede upozorilo je da uvo\u0111enje akcize za vino od 25 eura na sto litara, \u0161to je predlo\u017eeno Fiskalnom strategijom \u201ene\u0107e doprinijeti razvoju poslovanja crnogorskih vinarija, kao i da bi usvajanje ovog dokumenta bilo problemati\u010dno za dalji razvoj vinskog sektora, sa izvjesnim ja\u010danjem sivog tr\u017ei\u0161ta i nekonkuretnim doma\u0107im brendovima na unutra\u0161njem tr\u017ei\u0161tu\u201c. Resorno ministarstvo je smatralo \u201cda bi u cilju razvoja vinogradarstva i proizvodnje vina u Crnoj Gori trebalo da se na\u0111e kompromisno rje\u0161enje, s obzirom na to da je ovaj dokument jo\u0161 u fazi javne rasprave. Na ovaj na\u010din bi se sprovele mjere Vlade Crne Gore, a istovremeno za\u0161titili proizvo\u0111a\u010di koji svojim proizvodima na najbolji na\u010din predstavljaju svoju dr\u017eavu\u201d tj. da se na\u0111e kompromisno rje\u0161enje kako bi se sprovele fiskalne mjere Vlade, a istovremeno za\u0161titili doma\u0107i proizvo\u0111a\u010di.<\/p>\n Vlada je uvo\u0111enjem ovih akciza, koje bi trebalo stupiti na snagu po\u010detkom naredne godine tj. 1. januara, planirala da prihoduje \u010detiri miliona eura godi\u0161nje, ali je pritom zanemarila sve negativne efekte ove mjere kroje \u0107e se ogledati kroz pove\u0107anje cijene ko\u0161tanja vina, pove\u0107anje mar\u017ee, dodatne tro\u0161kove i administrativne procedure za male proizvo\u0111a\u010de, \u0161to sve uti\u010de na smanjenje konkuretnosti crnogorskih vina na doma\u0107em i ino tr\u017ei\u0161tu.<\/p>\n Proizvo\u0111a\u010d bi akcizu pla\u0107ao unaprijed prilikom fla\u0161iranja (kupovao akciznu markicu), a zatim bi taj tro\u0161ak prebacivao na trgovce ili ugostitelje, a oni na kona\u010dnog kupca.<\/p>\n Kada su u pitanju \u2018Planta\u017ee\u2019 one vi\u0161e od 60 odsto svoje proizvodnje plasiraju na doma\u0107e tr\u017ei\u0161te. Treba imati na umu da nijedna dr\u017eava koja ima razvijen vinski sektor, neuporedivo ve\u0107u proizvodnju i izvoz vina sa svjetskom reputacijom, kao \u0161to su: Italija, \u0160panija, Portugalija, Gr\u010dka, Austrija, Njema\u010dka, Ma\u0111arska, Hrvatska, ne primjenjuje ovakva finansijska optere\u0107enja, tj. akcize na vino su nula eura. Jedna od rijetkih dr\u017eava, velikih proizvo\u0111a\u010da vina, koja ima akcizu na ovaj proizvod je Francuska, a njena akciza na mirna vina iznosi tri centa po litru.<\/p>\n U dr\u017eavama iz okru\u017eenja, koje se kao i Crna Gora bore za pozicioniranje svojih vina na me\u0111unarodnom tr\u017ei\u0161tu, Makedonija, Slovenija, Srbija, akcize na vino su nula eura.<\/p>\n Posljednjih dvije decenije ulo\u017een je veliki napor u revitalizaciju postoje\u0107ih i zasnivanju novih vinograda, zatim u rekonstrukciju, izgradnju i opremanje objekata za proizvodnju i degustaciju vina. Pove\u0107an je broj registrovanih proizvo\u0111a\u010da vina sa \u010detiri, koliko smo ih imali 2007. godine na 118 u 2024. godini i 550 vinogradara. Novi entuzijazam u vinskom sektoru podstaknut dono\u0161enjem Zakona o vinu (2007, a potom i 2016. godine) i realizacijom projekta Rejonizacija vinogradarskih geografskih proizvodnih podru\u010dja Crne Gore\u201d, ova mjera je uvedena bez saglasja kompletne vinogradarske zajednice u Crnoj Gori.<\/p>\n Sada\u0161nji crnogorski propisi, koji reguli\u0161u aktivnosti u vinskom sektoru, u cjelosti su usagla\u0161eni sa aktuelnim evropskim propisima, dok je agrobud\u017eet usmjeren na pobolj\u0161anje konkurentnosti sektora vina. Vrijedi podsjetiti da \u010dak u 29 poglavlja srednjovjekovnog Statuta Budve iz 1423\/1426. godine , tretirana je onda\u0161nja aktuelna pravna problematika u vezi s vinogradima i vinom).<\/p>\n Iz kompanije \u201cPlanta\u017ee\u201d, kao i udru\u017eenja doma\u0107ih malih vinarija, upu\u0107en je Vladi ve\u0107i broj su analiza i inicijativa u kojima se tra\u017eilo da se odustane od ove da\u017ebine. U ovim analizama se navodi da \u0107e posljedice biti \u201cga\u0161enje velikog broja malih proizvo\u0111a\u010da ili njihov prelazak na crno tr\u017ei\u0161te, kao i da bi \u201cPlanta\u017ee\u201d pretrpjele gubitak u periodu kada je po\u010deo oporavak kompanije\u201d. Po CEFT-a sporazumu do nivoa dogovorene kvote uvozna vina su oslobo\u0111ena akcize, tako da bi ova odluka izlo\u017eila doma\u0107a vina nelojalnoj konkurenciji.<\/p>\n Polaze\u0107i do \u010dinjenice da od strane Vlade nijesu prihva\u0107ene sugestije i prijedlozi nau\u010dne, stru\u010dne i zajednice vinograda, vezane za akciznu politiku i politiku razvoja vinogradarstva u Crnoj Gori, saglasno navedenom u\u010desnici stru\u010dnog skupa saglasni su da se:<\/p>\n 1. u Skup\u0161tini Crne Gore obezbijedi podr\u0161ka 27 poslanika da se pokrene inicijativa da se, saglasno \u010dlanu 108 Ustava Crne Gore, pokrene interpelacija o radu Vlade u predmetnj oblasti;<\/p>\n 2. zahtjeva od Vlade Crne Gore da podnese prijedlog izmjene Zakona o akcizama u cilju ukidanja uvedenih akcize na mirna vina, najkasnije do 30. novembra kako bi se isti usvojio u Skup\u0161tini Crne Gore prije 31. decembra teku\u0107e godine, tj. prije stupanja na snagu sada va\u017ee\u0107eg zakonskog rje\u0161enja;<\/p>\n 3. Vlada Crne Gore svojim dokumentama i radnjama obave\u017ee da ne\u0107e ulaziti u postupak rasprodaje svojih akcija i akcija PIO-a i biv\u0161eg IRF-a u \u201ePlanta\u017eama\u201c i time da onemogu\u0107i da, potencijalno novi vlasnici, izvr\u0161e prenamjenu zemlji\u0161ta u gradsko gra\u0111evinsko zemlji\u0161te u cilju dalje prodaje ili izgradnje stambenih kopleksa i drugih gra\u0111evina;<\/p>\n 4. u privrednim dru\u0161tvima sa strate\u0161kim zna\u010dajem u kojima dr\u017eava ima ve\u0107insko vlasni\u0161tvo anga\u017euje profesinalni, a ne partijski menad\u017ement, u cilju o\u010duvanja i unapre\u0111enja rada ovih privrednih subjekata i da se propi\u0161e obaveznost sticanja licence za \u010dlanove upravnih i nadzornih odbora, koju bi izdavala Privredna komora Crne Gore.<\/p>\n Izvor: CDM<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Ekonomske mjere koje preduzima Vlada u dijelu uvo\u0111enja akciza na mirna vina imaju za posljedicu niz nepovoljnosti koje smanjuju konkurentsku sposobnost crnogorske privrede. Ove mjere po turizam kao vode\u0107u privrednu granu, a posebno za vinogradarstvo i \u201ePlanta\u017ee\u201c koje su nosilac razvoja u ovoj oblasti dovode do daljeg pove\u0107anja dizblanasa na odnos uvoz\/izvoz u Crnoj Gori […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":70634,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[37,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2024\/10\/vino.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-inf","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/70633"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=70633"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/70633\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":70635,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/70633\/revisions\/70635"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/70634"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=70633"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=70633"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=70633"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
\nkakaa i sladoled kao i gaziranu i negaziranu vodu sa dodatkom \u0161e\u0107era ili drugih sredstava za zasla\u0111ivanje i aromatizaciju i bezalkoholno pivo.<\/p>\n