{"id":72806,"date":"2025-02-18T04:00:42","date_gmt":"2025-02-18T03:00:42","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=72806"},"modified":"2025-02-17T20:11:39","modified_gmt":"2025-02-17T19:11:39","slug":"zabljak-i-durmitor-pod-krovom-vjecnih-snjegova-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=72806","title":{"rendered":"\u017dABLJAK I DURMITOR – POD KROVOM VJE\u010cNIH SNJEGOVA (II)"},"content":{"rendered":"

Pi<\/strong>\u0161e: Bo\u017eidar PRORO\u010cI\u0106, knji\u017eevnik i publicista<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Usljedio je povratak iz bajkovitih bjelina Crnog jezera, onih u kojima se ogleda sama su\u0161tina Durmitora \u2013 njegova divlja ljepota, netaknuta priroda i vje\u010dna tajna vremena. Dogovor je da se s velikim ekologom, istinskim zaljubljenikom u prirodu i nekada\u0161njim dugogodi\u0161njim direktorom Nacionalnog parka Durmitor, Tomom Pajovi\u0107em, sretnem ispred Centra za posjetioce NP-Durmitor. Od tog mjesta, \u0111e po\u010dinju mnoge pri\u010de o Durmitoru, krenu\u0107emo zajedno u obilazak jedne od planinskih staza. Tomo Pajovi\u0107 nije samo znalac, ve\u0107 \u017eivi arhiv svega onoga \u0161to je vrijedno, \u010dasno i plemenito u vezi s ovim nacionalnim parkom, ali i sa za\u0161titom i o\u010duvanjem \u017eivotne sredine uop\u0161te. Svaka njegova rije\u010d nosi dah decenija posve\u0107enih borbi za prirodu, a svaki korak koji pravimo u snije\u017enoj ti\u0161ini nosi sa sobom otkucaje istorije Durmitora.<\/p>\n

\"\"
Tajne Crnog jezera i jela pod snijegom<\/figcaption><\/figure>\n

Dok polako kora\u010damo ovim \u010dudesnim predjelima, \u0111e snijeg \u0161kripi pod nogama, a mirisi borovine i smrekovih iglica ispunjavaju vazduh, Tomo mi s neskrivenim \u017earom pri\u010da o istorijatu Nacionalnog parka. Njegov glas, pun iskustva i znjanja, preta\u010de se u pripovijest o jednom od najva\u017enijih prirodnih bisera Crne Gore. Izme\u0111u sje\u0107anja i anegdota, predaje mi i svoj autorski rad \u201eNacionalni park Durmitor \u2013 30 godina na spisku svjetske prirodne i kulturne ba\u0161tine UNESCO-a\u201c,<\/strong> djelo u kojem je sa\u017eet mukotrpan, ali slavljen trud generacija koje su posvetile svoje \u017eivote o\u010duvanju ove planinske svetinje. Dok stojimo na jednom vidikovcu, okru\u017eeni beskrajnim bjelinama, osje\u0107am da je svaki trenutak u dru\u0161tvu Tome Pajovi\u0107a zapravo lekcija \u2013 o prirodi, o ljubavi prema zemlji i o obavezi da je \u010duvamo jer vi\u0161e smo na ovoj planeti oduzeli od prirode nego \u0161to smo joj vratili.<\/p>\n

\"\"
Ispred Centra za posjetioce NP-Durmitor<\/figcaption><\/figure>\n

Izme\u0111u ostalog u radu pi\u0161u brojni zanimljivi podaci i to: <\/strong>Na me\u0111unarodnom nivou, za\u0161tita ovog prostora po\u010dela je 1977. godine, kada je basen rijeke Tare uvr\u0161ten u program MAB (\u010covjek i biosfera). Time je ovaj park postao specifi\u010dan \u201crezervoar biosfere\u201d \u2013 stani\u0161te genofonda planete i teritorija od me\u0111unarodnog interesa. Naime, Komitet za svjetsku prirodnu i kulturnu ba\u0161tinu organizacije Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) na \u010detvrtoj sjednici, odr\u017eanoj u Parizu od 01. do 06. septembra 1980. godine, jednoglasno je donio odluku da se NP \u201cDurmitor\u201d, koji se prostire na dijelove teritorije pet op\u0161tina (\u017dabljak, Plu\u017eine, \u0160avnik, Pljevlja i Mojkovac), uvrsti u spisak svjetske prirodne i kulturne ba\u0161tine. Ova izuzetno zna\u010dajna odluka za Crnu Goru donijeta je na osnovu Konvencije prihva\u0107ene od Generalne skup\u0161tine UNESCO-a iz 1972. godine u \u0160tokholmu, prema kojoj \u201ckulturna i prirodna dobra koja imaju neprocjenjivi zna\u010daj, izuzetno su dragocjena, imaju univerzalnu vrijednost, \u010dine jedinstvenu i nezamjenjivu kulturnu i prirodnu ba\u0161tinu ne samo pojedine nacije nego i \u010ditavog \u010dovje\u010danstva, predstavljaju svjetsku ba\u0161tinu i zaslu\u017euju da budu posebno za\u0161ti\u0107ene od razli\u010ditih opasnosti koje im prijete.\u201d<\/p>\n

Upisom NP \u201cDurmitor\u201d na listu svjetske prirodne i kulturne ba\u0161tine UNESCO-a odato je najve\u0107e priznanje me\u0111unarodnog zna\u010daja jednom od bisera u \u0111erdanu nepreglednih prirodnih ljepota Crne Gore.<\/p>\n

Me\u0111u prvih 60-tak prirodnih i kulturnih dobara, UNESCO je u svoju listu uvrstio NP \u201cDurmitor\u201d kao jednog od ukupno sedam prirodnih i kulturnih dobara sa jugoslovenskog podru\u010dja.<\/strong><\/p>\n

\u00a0<\/strong>Ovim izborom potvr\u0111ena je izuzetna vrijednost crnogorskog dijela prirodnog i kulturnog naslje\u0111a, u kojem su se nalazila i dva prirodna i kulturna objekta iz Crne Gore \u2013 Durmitor i Kotor. Ovakav izbor izazvao je veliko i posebno zadovoljstvo i ponos, ali je istovremeno nametnuo veliku odgovornost, obavezu, kontrolisanu valorizaciju i du\u017eno po\u0161tovanje prema ovim prirodnim i dru\u0161tvenim objektima u na\u0161em prostoru od svjetskog zna\u010daja…<\/p>\n

\"\"
Vodotoci i izvori u snije\u017enoj bjelini<\/figcaption><\/figure>\n

Ko je bar jednom u \u017eivotu imao priliku da posjeti ovu gorostasnu planinu, najmarkantniju planinu Dinarida i Balkanskog poluostrva uop\u0161te, jedinstvenu po mnogo \u010demu, da prolazi njenim o\u010duvanim \u0161umama, da se ogleda u njenim jezerima (gorskim o\u010dima), da se divi brojnim kanjonima (Tara, Piva, Su\u0161ica, Komarnica, Draga, Va\u0161kovska rijeka i dr.), jedinstvenim na evropskom kontinentu, da ide njenim tajanstvenim i nepreglednim stazama i da se penje na bezbroj njenih vrhova (od kojih su mnogi preko 2000 m), morao je da joj se besprekorno divi, da je zavoli i da svoje impresije prenese prijateljima. Durmitor je odavnina bio meta brojnih planinara, turista, raznovrsnih ljubitelja i poklonika prirode, putnika namjernika, a pogotovo stru\u010dnih i nau\u010dnih radnika. Veoma je dug spisak istra\u017eiva\u010da koji su u vremenskom okviru du\u017eem od 150 godina boravili na Durmitoru i ostavili brojne zapise, nau\u010dna otkri\u0107a, kao i brojne priloge o rasko\u0161noj prirodi ovoga kraja u najpoznatijim stru\u010dnim i nau\u010dnim \u010dasopisima u zemljama Balkanskog poluostrva, Evrope pa i \u0161ire. Mnogobrojna su djela poznatih geografa, geologa, hidrologa, botani\u010dara, zoologa, entomologa, turizmologa i drugih koji su istra\u017eivali ovo podru\u010dje i koji su te\u017ei\u0161te svojih istra\u017eivanja dali afirmaciji prirodnih ljepota ovoga kraja.<\/p>\n

\"\"
Bungalovi Aca Radulovi\u0107a nose imena planinskih vrhova<\/figcaption><\/figure>\n

Durmitor sa svim svojim neodoljivim potencijalima sna\u017eno je djelovao na sve koji su ga posjetili makar i jednom, pa i vi\u0161e puta, a me\u0111u brojnim istra\u017eiva\u010dima bio je i veliki broj poznatih nau\u010dnika, po\u010dev\u0161i od Panti\u0107a i Cviji\u0107a, Zarije Be\u0161i\u0107a, Pavela \u010cernjavskog, Teodora So\u0161ke, Stevana Stankovi\u0107a, Vilotija Ble\u010di\u0107a, Branimira Gu\u0161i\u0107a, Iva Horvata, Radomira Laku\u0161i\u0107a, Vuki\u0107a Pulevi\u0107a, Branka Radoj\u010di\u0107a, Slobodana Kasalice, Karla Bo\u0161njaka, Vlada Stevanovi\u0107a, Tona Vrabera, Dmitra Laku\u0161i\u0107a, Sulejmana Red\u017ei\u0107a, Mirka Mirkovi\u0107a, Mihaila Buri\u0107a, Zlatka Buli\u0107a, Marjana Niketi\u0107a i drugih…<\/p>\n

\"\"
NP-Durmitor sa svojim magi\u010dnim vrhovima<\/figcaption><\/figure>\n

 <\/p>\n

Tomo zastane dok vjetar zavija svoje fijuke ka daljinama, visinama i najvi\u0161im vrhovima. Njegov pogled gubi se u beskrajnoj bjelini, u surovoj, a opet neodoljivoj ljepoti Durmitora. U tom trenutku, kao da su svi njegovi dani provedeni u zagrljaju ove planine preto\u010deni u sjetu koja mu titra u glasu. Zastaje, uzdahne duboko, a onda, kao da pri\u010da sa samim sobom, ka\u017ee:<\/p>\n

\u201eOdrastao sam u krilu Durmitora. Jo\u0161 kao dijete, s brojnim gor\u0161tacima i pastirima, preskakao sam potoke i rje\u010dice, slu\u0161ao pjesmu vodenica koje su mljela bra\u0161no od \u017eivota. Prve kapi rose orosile su moje lice dok sam se stiskao uz maj\u010dino krilo, a prve pahulje onih davnih, lijepih snjegova \u2013 koji su ov\u0111e trajali mjesecima \u2013 ve\u0107 tada su mi prenijele sna\u017enu ljubav prema Durmitoru. To nije bila samo ljubav \u2013 to je bila moja sloboda. On je bio i ostao moj san, moja vizija, moj pogled na gorska jezera i svetost ovih mjesta. Danas, dok stojim ov\u0111e, sa istom ljubavlju posmatram ove vrhove, di\u0161em ovaj vazduh i osje\u0107am onu istu \u010dudesnu pripadnost. Durmitor nije samo planina \u2013 on je srce koje kuca u meni, pejza\u017e mog djetinjstva, moj duhovni dom.\u201c<\/p>\n

\"\"
Pogled ispod kro\u0161nji borova na Crnom jezeru<\/figcaption><\/figure>\n

Zastane na trenutak, o\u010di mu se cakle od ne\u010deg \u0161to je vi\u0161e od obi\u010dnog sje\u0107anja. Zatim, kao da se prisje\u0107a ne\u010deg davno pro\u010ditanog, blagim glasom nastavlja: \u201eJedan mladi italijanski pisac, Paolo Konjeti, napisao je divnu knjigu \u201cOsam planina.\u201c Volim da ga citiram u jednom dijelu \u0111e ka\u017ee: \u201ePlanina primakne \u010dovjeka sebi, pa nebu, pa \u010dovjeku. Na njoj je ona borba koja vlada u svemu i izme\u0111u svega jo\u0161 o\u010ditija, ali o\u010di\u0161\u0107enija, nezamu\u0107ena dnevnim brigama i neda\u0107ama. Borba izme\u0111u svjetla i tame \u2013 samo su na planini no\u0107i tako prostrane, tako mra\u010dne, a jutra tako sjajna. Borba je u svemu i me\u0111u svim. Ali nad njom stoji i nebeski mir, ne\u0161to skladno i nepomi\u010dno. Nebesa name\u0107u i postavljaju pitanje: ko smo? Otkud? Kuda? \u0111e su po\u010deci u vremenu i prostoru? \u2013 ali bez brzanja i ljutnje na odgovor, svejedno kakav da bude. Ljudi su na planini jo\u0161 ve\u0107a tajna. A zvijezde bliske i znane kao ljudi. Zemlja i nebo i \u017eivot postanu nedoku\u010divi, svakodnevne zagonetke koje se same od sebe postavljaju, na koje se mora odgovoriti. Svi, od starca do djeteta. Jer planina nije za pri\u010du, no za pjesmu i razmi\u0161ljanje. I za o\u010di\u0161\u0107eno osje\u0107anje i goli nagon.\u201c Tomo podigne pogled ka nebu, pa ga opet spusti na stazu pred sobom, kao da tra\u017ei neki skriveni znak u beskraju prirode. \u201eMada ovo nisu moje rije\u010di, ali svakako su jedna od najboljih definicija za Durmitor. Jer Durmitor nije planina koju osvoji\u0161 \u2013 to je planina koja osvoji tebe. U njenoj ti\u0161ini \u010duje\u0161 sebe, u njegovim vrhovima vidi\u0161 sopstvene visine i padove, a u njegovim jezerima odra\u017eava se ne samo nebo, ve\u0107 i tvoja du\u0161a. Zato se ov\u0111e ne pri\u010da mnogo \u2013 ovdje se \u0107uti, osje\u0107a i \u017eivi.\u201d<\/p>\n

Kora\u010damo zajedno, u ti\u0161ini koju samo snijeg zna ispripovijedati svojim blagim \u0161kripanjem pod koracima. Tomo \u0107uti, a u tom njegovom \u0107utanju odzvanja duboka misao \u2013 \u0161ta \u0107e ostati narednim generacijama? Ho\u0107emo li biti dostojni sebe, svojih predaka, svojih predaha, \u017eelja, snova i nadanja? Njegov pogled, ne\u0111e u daljini, tra\u017ei odgovore me\u0111u sjenkama stoljetnih borova, jela i smrekovih kro\u0161nji, dok vjetar raznosi snje\u017eni prah po utabanim stazama. No\u0107 polako pada, tiha, svjetlucava pod bjelinom zimskog pokriva\u010da, nalik onim beskrajnim laponskim no\u0107ima u kojima se svjetlost i tama smjenjuju kao vje\u010dni saputnici. Na nebu, izme\u0111u oblaka, probijaju se prve zvijezde, bacaju\u0107i zagonetne odsjaje po zamrznutim krovovima i ulicama \u017dabljaka. Pribli\u017eavamo se njegovoj ku\u0107i, skrivenoj u srcu grada, ali otvorenoj poput planinskog ognji\u0161ta koje grije svakog putnika namjernika.<\/p>\n

\"\"
Durmitorsko gostoprimstvo Toma Pajovi\u0107a<\/figcaption><\/figure>\n

Tomo, kako i dolikuje pravom Durmitorcu, ne mo\u017ee dopustiti da gost pro\u0111e, a da ga ne do\u010deka onako kako se na planini vazda do\u010dekivalo \u2013 s osmijehom, toplom rije\u010dju i obiljem svega \u0161to ku\u0107a i srce mogu ponuditi. Tradicija gostoprimstva ov\u0111e nije tek obi\u010daj, ve\u0107 zavjet, naslije\u0111en od gor\u0161taka koji su vijekovima znali da je hljeb na trpezi sla\u0111i kada se dijeli, a krov nad glavom sigurniji kada se pod njim okupljaju prijatelji. Tomova i Vesnina ku\u0107a, oduvijek je bila dom prihvata, mjesto gdje se nije postavljalo pitanje ko si i odakle dolazi\u0161, ve\u0107 samo \u2013 voli\u0161 li planinu i mo\u017ee\u0161 li s njom razgovarati? Njihov prag pre\u0161li su mnogi \u2013 planinari, prijatelji, botani\u010dari, biolozi, zaljubljenici u visine i tajne planinskog svijeta. Tu su se, uz pucketanje vatre u starom \u0161poretu i miris doma\u0107e kuvane rakije, vodili razgovori o rijetkim vrstama biljaka, o tragovima divokoza u snijegu, o ljepoti koja se ne mo\u017ee uhvatiti rije\u010dima, ve\u0107 samo srcem. Dok ulazimo u ku\u0107u, Tomo mi pru\u017ea pogled koji ne tra\u017ei obja\u0161njenje \u2013 zna da se ov\u0111e, pod ovim krovom, ne dijeli samo gostoprimstvo, ve\u0107 i duh planine. A Durmitor, jednom kada ti u\u0111e pod ko\u017eu, ostaje u tebi zauvijek.<\/p>\n

U toploj, doma\u0107inskoj atmosferi porodi\u010dnog doma Pajovi\u0107a, uz miris doma\u0107eg \u010daja\u00a0 i kuvane rakije pucketanje vatre, razgovor te\u010de lagano, ali sa va\u0111nim temama koje su od su\u0161tinskog zna\u010daja za ovaj kraj. Planina nas je ve\u0107 povezala svojim nepisanim pravilima \u2013 gostoprimstvo, ljubav prema prirodi i osje\u0107aj odgovornosti prema onome \u0161to ostavljamo budu\u0107im generacijama. Dok se vani no\u0107 spu\u0161ta u zagrljaj snje\u017enih padina, u ku\u0107i vlada onaj poseban mir koji samo dom mo\u017ee pru\u017eiti. Uz zvukove stare durmitorske pjesme u pozadini, dogovaramo se za sjutra\u0161nji dan \u2013 nedjelja \u0107e biti posve\u0107ena susretu sa privrednicima, proizvo\u0111a\u010dima zdrave hrane i ugostiteljima koji svojim trudom \u010duvaju tradiciju, ali je istovremeno prilago\u0111avaju savremenim turisti\u010dkim tokovima. Razgovara\u0107emo o zna\u010daju doma\u0107e proizvodnje, o tome kako prirodni resursi Durmitora mogu postati ne samo za\u0161titni znak lokalne ponude ve\u0107 i va\u017ean faktor razvoja odr\u017eivog turizma.<\/p>\n

\"\"
Zimska idila ispred restorana Crno jezero<\/figcaption><\/figure>\n

Ovi ljudi \u2013 p\u010delari, proizvo\u0111a\u010di doma\u0107ih sireva, suhomesnatih i organskih proizvoda, vlasnici etno-restorana i seoskih doma\u0107instava \u2013 nisu samo \u010duvari duha pro\u0161losti, ve\u0107 i vizionari budu\u0107nosti. Njihov rad nije samo ekonomija, ve\u0107 i filozofija \u2013 kako sa\u010duvati autenti\u010dnost, kako spojiti planinu, hranu i gostoprimstvo u jedinstven do\u017eivljaj koji \u0107e svaki posjetilac ponijeti sa sobom, ne samo u koferima ve\u0107 i u srcu. Svjesni smo da turizam nije avantura me\u0111u vrhovima, ve\u0107 i pri\u010da o ljudima, obi\u010dajima i ukusima. Zato \u0107e sutra\u0161nji susret biti vi\u0161e od razgovora \u2013 bi\u0107e to spoj tradicije i vizije, pogled u budu\u0107nost kroz o\u010di onih koji planinu ne do\u017eivljavaju samo kao pejza\u017e, ve\u0107 kao \u017eivotni prostor kojem treba pristupati s po\u0161tovanjem i ljubavlju. Dok polako privodimo ve\u010de kraju, Tomo nas podsje\u0107a na staru gor\u0161ta\u010dku mudrost: \u201eKo po\u0161tuje planinu, planina \u0107e njega nagraditi\u201c. Utonusmo u duboku no\u0107…<\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pi\u0161e: Bo\u017eidar PRORO\u010cI\u0106, knji\u017eevnik i publicista \u00a0Usljedio je povratak iz bajkovitih bjelina Crnog jezera, onih u kojima se ogleda sama su\u0161tina Durmitora \u2013 njegova divlja ljepota, netaknuta priroda i vje\u010dna tajna vremena. Dogovor je da se s velikim ekologom, istinskim zaljubljenikom u prirodu i nekada\u0161njim dugogodi\u0161njim direktorom Nacionalnog parka Durmitor, Tomom Pajovi\u0107em, sretnem ispred Centra […]<\/p>\n","protected":false},"author":61346,"featured_media":72816,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[2,16],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2025\/02\/Tomo-Pajovic-sa-autorom-serijala-o-Durmitoru-scaled.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-iWi","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72806"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/61346"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=72806"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72806\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":72818,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/72806\/revisions\/72818"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/72816"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=72806"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=72806"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=72806"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}