{"id":79716,"date":"2026-06-16T07:25:00","date_gmt":"2026-06-16T05:25:00","guid":{"rendered":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=79716"},"modified":"2026-06-15T13:33:20","modified_gmt":"2026-06-15T11:33:20","slug":"medunarodna-naucna-konferencija-balkancom-2026-u-ulcinju-mreze-susrijecu-inteligenciju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/?p=79716","title":{"rendered":"Me\u0111unarodna nau\u010dna konferencija BalkanCom 2026 u Ulcinju \u2013 \u201eMre\u017ee susrije\u0107u inteligenciju\u201c"},"content":{"rendered":"\n<p>&#8220;Zamislimo situaciju u kojoj hirurg sjedi u Istanbulu, a robot kojim on upravlja na daljinu izvodi operaciju u Podgorici. Da bi takav zahvat bio mogu\u0107 mre\u017ea mora biti izuzetno pouzdana, bez ikakvog prekida u komunikaciji, sa ogromnim kapacitetom za video\u2011striming i prenos podataka. Hirurg mora imati potpuni uvid u operaciju ne samo kroz kamere, ve\u0107 i preko senzora i aktuatora koje usmjerava.&#8221;, ka\u017ee dr Ilir \u010capuni, odgovaraju\u0107i na pitanje za\u0161to su ra\u010dunarske mre\u017ee sve va\u017enije u savremenoj medicini.<\/p>\n\n\n\n<p>U telemedicini aktuator je zapravo dio robota ili medicinskog ure\u0111aja koji izvr\u0161ava fizi\u010dku radnju na osnovu komande hirurga. Senzori prikupljaju informacije \u2013 na primjer polo\u017eaj instrumenta, pritisak, otpor tkiva. Aktuatori pretvaraju hirurgove komande u pokret \u2013 pomjeraju robotsku ruku, rotiraju instrument, prave rez ili \u0161av. Ako hirurg pomjeri kontroler za 2 mm, aktuator u robotskoj ruci precizno prenese taj pokret na pacijenta. On je &#8220;mi\u0161i\u0107&#8221; sistema, dok su senzori &#8220;o\u010di&#8221; i &#8220;\u010dula&#8221; sistema. Sva ova dostignu\u0107a telemedicine ili &#8220;medicine na daljinu&#8221; ne bi bila mogu\u0107a bez postojanja komunikacionih mre\u017ea.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravo su komunikacione mre\u017ee u fokusu konferencije BalkanCom kojom ove godine predsjedavaju dr Ilir \u010capuni iz ulcinjskog inovaciono-tehnolo\u0161kog centra XL Labs i dr Milica Pejanovi\u0107 \u0110uri\u0161i\u0107 sa Univerziteta Crne Gore.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Konferenciju BalkanCom pokrenuli su vode\u0107i svjetski stru\u010dnjaci kako bi povezali lokalne zajednice nau\u010dnika sa globalnim istra\u017eivanjima. Ideja je da se regioni poput Balkana uklju\u010de u \u201emainstream\u201c nauku kroz razmjenu znanja i tehnologija. Prva BalkanCom konferencija je odr\u017eana 2017. u Tirani, nakon \u010dega se skup svake godine seli u neku drugu balkansku zemlju, pa je do sada odr\u017ean u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Bugarskoj, Turskoj, Gr\u010dkoj, Sjevernoj Makedoniji. Ovo je drugi put da je Crna Gora doma\u0107in konferencije. BalkanCom je 2018. organizovan u Podgorici.&#8221;, ka\u017ee dr \u010capuni i tragom naziva ovogodi\u0161nje konferencije obja\u0161njava za\u0161to je &#8220;budu\u0107nost ve\u0107 po\u010dela&#8221;.<\/p>\n\n\n\n<p>Trenutak koji smo \u010dekali 30 godina<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Slogan \u2013 &#8216;Budu\u0107nost je sada&#8217; poti\u010de od \u010duvenog profesora Tonija Efremidesa koji je \u010dlan Upravnog odbora BalkanCom-a 2026. Slogan nagla\u0161ava da smo nekada sve parametre mre\u017ea i optimizacije za svaki protokol kodiranja ra\u010dunali ru\u010dno, koriste\u0107i vlastite formule. Me\u0111utim, u posljednje tri godine taj proces se u potpunosti oslanja na vje\u0161ta\u010dku inteligenciju. Dovoljno je dati algoritam ili protokol alatima kao \u0161to su ChatGPT ili Anthropic i oni generi\u0161u kompletan set parametara, varijabli i sistem kodiranja. To nam je donijelo ogromno olak\u0161anje \u2013 \u010dak postoji hiperprodukcija optimizacionih protokola u mre\u017eama. Na neki na\u010din, ovo je trenutak koji smo \u010dekali trideset godina: da nam tehnologija pomogne u savladavanju kompleksnosti mre\u017ea. Naravno, provjerava se sve \u0161to AI uradi, ali je nesporno da je proces ubrzan i da ne\u0161to \u0161to smo radili mjesec dana sada mo\u017ee da se uradi za nekoliko minuta.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>Na ovogodi\u0161njem BalkanCom-u bi\u0107e predstavljeno preko 60 nau\u010dnih radova, a jedna od tema koja privla\u010di pa\u017enju je i takozvana edge inteligencija.<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Edge ozna\u010dava rubove mre\u017ee \u2013 to su na\u0161i telefoni, ra\u010dunari, televizori i drugi krajnji ure\u0111aji. Sve \u0161to se nalazi unutar mre\u017ee, njen centar, naziva se sr\u017e mre\u017ee. Nekada su telefoni bili vrlo jednostavni, no danas su to pametni ure\u0111aji sa velikom memorijom i sna\u017enim procesorima. To je dovelo do koncepta &#8220;edge computing&#8221;: umjesto da stalno optere\u0107ujemo mre\u017eu slanjem podataka, sve \u010de\u0161\u0107e prora\u010dune obavljamo lokalno, direktno na na\u0161im ure\u0111ajima. Vje\u0161ta\u010dka inteligencija se sada, kako se to stru\u010dno ka\u017ee, &#8216;federi\u0161e&#8217; \u0161to zna\u010di da se podaci i procesi ne koncentri\u0161u na jednom mjestu, ve\u0107 se raspore\u0111uju i obra\u0111uju lokalno, na rubovima mre\u017ee \u2013 na telefonima, ra\u010dunarima, serverima u razli\u010ditim lokacijama.&#8221;, obja\u0161njava dr \u010capuni.<\/p>\n\n\n\n<p>Zanimljivo je da je u po\u010detku razvoj mre\u017ea bio centralizovan \u2013 sve se slalo u klaud i obra\u0111ivalo &#8220;tamo negdje&#8221;, na udaljenim serverima. Danas se vra\u0107amo od centra ka rubovima mre\u017ee, bli\u017ee krajnjim korisnicima. To donosi niz prednosti. Posti\u017ee se ve\u0107a privatnost jer se podaci nigdje ne \u0161alju. Posti\u017ee se ve\u0107a efikasnost jer se koriste resursi pametnih ure\u0111aja. Posti\u017ee se br\u017ea obrada jer ne zavisimo od optere\u0107enih ili sporih mre\u017ea kao i ve\u0107a sigurnost jer kvarovi centralnih servera ne uti\u010du direktno na lokalne procese.<\/p>\n\n\n\n<p>Svi smo ve\u0107 uveliko osjetili prednosti vje\u0161ta\u010dke inteligencije. Kada god ne\u0161to pitamo ChatGPT na\u0161 upit ide u neki udaljeni data servis. Na\u0161 telefon ili ra\u010dunar je samo \u201eterminal\u201c koji \u0161alje pitanje i prima odgovor, dok se obrada podataka, razumijevanje teksta, generisanje odgovora \u2013 odvija u nekom klaudu. To \u0107e se uskoro promijeniti, a nauka i tehnologija otvaraju put za svakog korisnika, ali i za svaki ure\u0111aj ponaosob da lokalno koriste AI i obrade podatke bez potrebe da ih \u0161alju u centralne sisteme.<\/p>\n\n\n\n<p>A kako to izgleda kada se &#8220;pamet ugra\u0111uje na krajeve mre\u017ee&#8221;?<\/p>\n\n\n\n<p>&#8220;Na primjer, pametno zvono koje ima svoju malu kameru i ugra\u0111enu vje\u0161ta\u010dku inteligenciju mo\u0107i \u0107e da prepozna ko stoji ispred vrata i da odlu\u010di da li da obavijesti vlasnika o tome, a da pritom ne \u0161alje podatke na neki server van ku\u0107e. Sli\u010dno tome, fri\u017eider \u0107e mo\u0107i sam da procijeniti da li je hrana pokvarena, ima li previ\u0161e leda, je li temperatura preniska. Ovi lokalni AI sistemi nisu toliko veliki kao ChatGPT, ali su dovoljno pametni da efikasno obavljaju zadatke na rubovima mre\u017ee.&#8221;, ka\u017ee dr \u010capuni.<\/p>\n\n\n\n<p>Osim toga vje\u0161ta\u010dka inteligencija \u0107e uskoro raditi nadgledanje, odr\u017eavanje i planiranje komunikacijske infrastrukture.<br>&#8220;Recimo svake godine mobilni operateri instaliraju na Velikoj pla\u017ei dodatne antene kako mre\u017ea ne bi bila optere\u0107ena jer se zbog priliva turista naglo pove\u0107ava broj korisnika. Treba planirati unaprijed kako da mre\u017ea odgovori na sezonske ili iznenadne promjene u broju korisnika. Do sada su to radili in\u017eenjeri, ali sada se eksperimenti\u0161e sa sistemima u kojima AI samostalno upravlja mre\u017eom.&#8221;<\/p>\n\n\n\n<p>(Foto: RTCG)<br>Tehni\u010dki sponzor BalkanCom-a koji prati kvalitet ove konferencije je najve\u0107a svjetska profesionalna organizacija za in\u017eenjere i stru\u010dnjake iz oblasti elektrotehnike i elektronike \u2013 IEEE (Institute of Electrical and Electronics Engineers). A u Upravnom odboru BalkanCom-a su sve sama zvu\u010dna imena \u2013 Entoni Efremidis sa Univerziteta Merilend u SAD-u, jedan od vode\u0107ih svjetskih stru\u010dnjaka u oblasti komunikacionih mre\u017ea, Jorgos \u0110anakis, profesor ameri\u010dkog Univerziteta Minesota, ekspert u oblasti obrade signala i be\u017ei\u010dne komunikacije, Petar Popovski, profesor Univerziteta u Alborgu, u Danskoj, priznati istra\u017eiva\u010d u oblasti komunikacionih mre\u017ea nove generacije (5G\/6G), sa posebnim fokusom na Internet stvari.<\/p>\n\n\n\n<p>Zvani\u010dni program konferencije po\u010dinje u srijedu, 17. juna. Dan ranije eksperti iz svih krajeva svijeta podijeli\u0107e svoje znanje sa balkanskim studenima.<br>&#8220;Rije\u010d je o tutorijalima namijenjenim naprednim studentima, doktorantima i postdoktorantima iz balkanskih zemalja, i to na stru\u010dne teme koje trenutno ne mo\u017eete na\u0107i u ud\u017ebenicima.&#8221;, najavljuje dr \u010capuni.<\/p>\n\n\n\n<p>RTCG<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>&#8220;Zamislimo situaciju u kojoj hirurg sjedi u Istanbulu, a robot kojim on upravlja na daljinu izvodi operaciju u Podgorici. Da bi takav zahvat bio mogu\u0107 mre\u017ea mora biti izuzetno pouzdana, bez ikakvog prekida u komunikaciji, sa ogromnim kapacitetom za video\u2011striming i prenos podataka. Hirurg mora imati potpuni uvid u operaciju ne samo kroz kamere, ve\u0107 [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":79720,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[35,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2026\/06\/sfdfasdfdasfdsasdaf.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-kJK","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/79716"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=79716"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/79716\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":79721,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/79716\/revisions\/79721"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/79720"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=79716"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=79716"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=79716"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}