Crna Gora je u protekle dvije decenije ostvarila zna\u010dajan ekonomski napredak, ali je pred njom niz izazova koji zahtijevaju dodatne reforme, diversifikaciju ekonomije, kao i ja\u010danje produktivnosti, proizvodnih kapaciteta i ljudskog kapitala, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Draki\u0107.<\/p>\n
Draki\u0107 je, govore\u0107i o Analizi crnogorske ekonomije od 2006. do ove godine, koju je uradila PKCG, kazala da je Crna Gora u tom periodu ostvarila ekonomski napredak.<\/p>\n
\u201ePorastao je bruto doma\u0107i proizvod (BDP), BDP po stanovniku, a do\u0161lo je i do rasta zaposlenosti i zarada. Sve su to pozitivni pomaci. Tako\u0111e, zna\u010dajno je promijenjena i struktura na\u0161e ekonomije, zna\u010dajno smo rasli u sektoru usluga, dok su proizvodni sektori usporavali\u201c, rekla je Draki\u0107 u intervjuu agenciji Mina-business.<\/p>\n
U prethodnom 20-godi\u0161njem periodu, BDP Crne Gore realno je porastao 65 procenata i dostigli smo BDP po stanovniku od 13,1 hiljadu EUR i sada smo na 54 odsto prosjeka Evropske unije (EU).<\/p>\n
\u201eZna\u010dajan napredak ostvaren je u sektoru turizma, koja je okosnica razvoja, pokrenuti su veliki infrastrukturni projekti. Tako\u0111e, imali smo zna\u010dajne projekte u sektoru energetike, posebno u dijelu obnovljivih izvora energije, koje su tako\u0111e u\u010dinili Crnu Goru atraktivnom za ulaganje u sektor energetike\u201c, navela je Draki\u0107.<\/p>\n
Izazovi: Produktivnost, uvozna zavisnost i proizvodnja<\/strong><\/p>\n Sa druge strane, kako je saop\u0161tila, Crna Gora je postala jako uvozno zavisna, odnosno ranjiva ekonomija s aspekta nedovoljnih proizvodnih kapaciteta. Upravo je sektor industrije imao najve\u0107e smanjenje u\u010de\u0161\u0107a u BDP-u, sa nekih 15 na osam odsto.<\/p>\n Kada je rije\u010d o \u017eivotnom standardu gra\u0111ana, Draki\u0107 je naglasila da je on porastao u prethodnom 20-godi\u0161njem periodu, odnosno da su rasle i zarade i zaposlenost.<\/p>\n \u201eAli, istra\u017eivanje je pokazalo da je ta produktivnost po zaposlenom trebalo da raste vi\u0161e, odnosno da zadr\u017eimo produktivnost iz 2006. godine, ili da je popravimo. To nije segment koji se mo\u017ee promijeniti jako brzo, ali ono \u0161to jeste va\u017eno je da treba da radimo na pove\u0107anju produktivnosti po zaposlenom, a ne samo na pove\u0107anju zarada\u201c, smatra Draki\u0107.<\/p>\n Produktivnost se pove\u0107ava uvo\u0111enjem novih tehnologija, privla\u010denjem projekata koji donose transfer novih znanja i tehnologija, ve\u0107im ulaganjem u sektore sa ve\u0107om dodatom vrijedno\u0161\u0107u i otvaranjem radnih mjesta.<\/p>\n Turizam ostaje oslonac, ali ekonomija mora biti raznovrsnija<\/strong><\/p>\n Na pitanje koji su stubovi crnogorske ekonomije i ima li prostora za pozicioniranjem nekih novih vode\u0107ih sektora, Draki\u0107 je odgovorila da turizam jeste i treba da ostane razvojni potencijal, ali da ga treba sna\u017enije povezati sa poljoprivredom.<\/p>\n Potencijal postoji i u daljoj energetskoj tranziciji, odnosno privla\u010denje kapitala u sektor energetike, posebno obnovljivih izvora energije, kao i u informaciono-komunikacionim tehnologijama, digitalizaciji i finansijskom sektoru.<\/p>\n Draki\u0107 je kazala i da je neophodno raditi na rastu produktivnosti po zaposlenom, diversifikaciji ekonomije, ja\u010danju doma\u0107ih proizvodnih kapaciteta, ulaganju u ljudski kapital i u sektore koji su manje osjetljivi na eksterne faktore.<\/p>\n Na pitanje kako investitore podsta\u0107i da vi\u0161e ula\u017eu u proizvodne djelatnosti, umjesto u nekretnine, Draki\u0107 je odgovorila da je jedan od prvih preduslova za to predvidiv i stabilan poslovni ambijent.<\/p>\n \u201eTu su potom i efikasne institucije koje \u0107e omogu\u0107iti sprovo\u0111enje zakona i vladavinu prava, kao i obezbje\u0111ivanje adekvatne infrastrukture i kreiranje podsticajnih mjera koje \u0107e privu\u0107i investitore u one sektore koji su va\u017eni za budu\u0107i razvoj\u201c, dodala je Draki\u0107.<\/p>\n Ona je kazala da vjeruje i da \u0107e \u010dlanstvo u EU i evropski fondovi biti podstrek i podsticaj za investitore.<\/p>\n Klju\u010dni prioriteti za dostizanje evropskog prosjeka do 2035. godine<\/strong><\/p>\n Na pitanje da li je cilj da do 2035. godine Crna Gora dostigne 65 do 70 odsto prosje\u010dnog BDP-a po stanovniku u EU i koje reforme u tom smislu treba sprovesti, Draki\u0107 je odgovorila da to jeste realan cilj, ali da \u0107e njegovo ostvarenje zavisiti isklju\u010divo od nas i od na\u010dina kako \u0107emo definisati razvojne prioritete.<\/p>\n PKCG je u analizi definisala, zavisno od ro\u010dnosti, tri grupe razvojnih prioriteta.<\/p>\n Kratkoro\u010dne, koji se mogu negdje realizovati do 2028. godine, a to su dalje fiskalna konsolidacija, stro\u017eija selekcija kapitalnih projekata i fleksibilnije tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n Srednjoro\u010dni prioriteti su postavljeni do 2031. godine, a zahtijevaju sistemske reforme i koordinisane politike vi\u0161e institucija koje se prije svega fokusiraju na dalji razvoj i kori\u0161\u0107enje potencijala ICT sektora, digitalizaciju, digitalnu transformaciju, bolje povezivanje poljoprivrede i turisti\u010dke potro\u0161nje i reforme u obrazovanju ka prakti\u010dnim digitalnim znanjima koja su neophodne za tr\u017ei\u0161te rada.<\/p>\n Dugoro\u010dni prioriteti su definisani do 2035. godine, a to su energetska tranzicija, odnosno sve ve\u0107e ulaganje u obnovljive izvore energije, razvoj tr\u017ei\u0161ta kapitala i puna integracija trgovinske privrede u jedinstveno tr\u017ei\u0161te EU.<\/p>\n \u201eKroz realizaciju ovih prioriteta, vjerujemo da do 2035. godine mo\u017eemo graditi ekonomiju koja \u0107e obezbijediti bolji BDP u odnosu na ono \u0161to je prosjek EU i to na nivou do blizu 70 odsto. Kreira\u0107e se ekonomija koja \u0107e biti otpornija na eksterne uticaje i koja ne\u0107e biti toliko uvozno zavisna\u201c, rekla je Draki\u0107.<\/p>\n Govore\u0107i o ostvarenim ciljevima koje bi \u017eeljela da se na\u0111u u nekoj narednoj ekonomskoj analizi, Draki\u0107 je saop\u0161tila da bi voljela da Crna Gora dostigne BDP na nivou od 65 do 70 odsto evropskog prosjeka i kreira politike koje \u0107e rije\u0161iti veliki izazov za crnogorsku privredu, a to je nedostatak radne snage.<\/p>\n \u201eDakle, politike koje \u0107e omogu\u0107iti ve\u0107e anga\u017eovanje doma\u0107e radne snage, zatim ulaganje u znanje, odnosno kreiranje jednog dru\u0161tva znanja, jer za male ekonomije oslanjanje na ljudski kapital i ulaganje u znanje i u ljude je ne\u0161to \u0161to mo\u017ee da nas izdvaja u odnosu na druge ekonomije\u201c, zaklju\u010dila je Draki\u0107.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Crna Gora je u protekle dvije decenije ostvarila zna\u010dajan ekonomski napredak, ali je pred njom niz izazova koji zahtijevaju dodatne reforme, diversifikaciju ekonomije, kao i ja\u010danje produktivnosti, proizvodnih kapaciteta i ljudskog kapitala, ocijenila je predsjednica Privredne komore (PKCG), Nina Draki\u0107. Draki\u0107 je, govore\u0107i o Analizi crnogorske ekonomije od 2006. do ove godine, koju […]<\/p>\n","protected":false},"author":6,"featured_media":80273,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"ngg_post_thumbnail":0,"spay_email":"","jetpack_publicize_message":"","jetpack_is_tweetstorm":false},"categories":[37,2],"tags":[],"jetpack_featured_media_url":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/wp-content\/uploads\/2026\/08\/drakic.jpg","jetpack_publicize_connections":[],"jetpack_sharing_enabled":true,"jetpack_shortlink":"https:\/\/wp.me\/p7QVfu-kSI","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80272"}],"collection":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/6"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=80272"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80272\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":80274,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/80272\/revisions\/80274"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/80273"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=80272"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=80272"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/madeinmontenegro.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=80272"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}